Program Školska shema u Hrvatskoj se provodi već osmu godinu zaredom u cilju promicanja uravnotežene prehrane i zdravih prehrambenih navika djece u odgojno-obrazovnim ustanovama te poboljšanja distribucije domaćih poljoprivrednih proizvoda, a u školskoj godini 2021/2022 polučila je poseban uspjeh. Naime, u Programu sudjeluje 67 škola više u odnosu na prošlu, broj djece koja sudjeluju povećao se za 21 tisuću, a osobit je napredak razvidan u dijelu mlijeka i mliječnih proizvoda koje ove godine konzumira čak 106 tisuća više, stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.
Rezultat je to učinkovite ciljane kampanje koju je provelo Ministarstvo poljoprivrede s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je trajala od listopada 2020. godine do listopada 2021. putem online upitnika školama, sastanaka s novim potencijalnim dobavljačima i drugim tijelima državne uprave, a završila je održavanjem radionica u rujnu 2021. u regionalnim centrima kroz koje je prošlo gotovo 400 sudionika.
Školska shema je program kojim se promiču javno zdravstvene politike Europske unije, a uključuje osiguravanje voća i povrća u osnovnim i srednjim školama te mlijeka i mliječnih proizvoda u osnovnim školama, kao zaseban obrok neovisno od obroka u okviru školske prehrane, kontinuirano u nastavne dane tijekom školske godine. U školskoj godini 2020./2021. u Školskoj shemi sudjelovale su 803 školske ustanove s 49 dobavljača i 289.686 učenika te je za njihovu prehranu utrošeno 639,5 t voća i povrća te 312.411 litara mlijeka i mliječnih proizvoda, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u ponedjeljak da je zaraženih učitelja koronavirusom nakon 10 dana bez nastave čak 20 posto više nego prije, a učinci mjera poput nastave na daljinu mogu se očekivati tek nekoliko tjedana poslije, prenosi HINA.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavila je da bira nove članove u devet svojih razreda. Skupština za izbor novih redovitih, dopisnih i članova suradnika Akademije održat će se 19. svibnja iduće godine, prenosi HINA.
U razredima za društvene znanosti i za književnost moći će se birati do pet redovitih članova i do tri člana suradnika, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti do četiri redovita i do jednog člana suradnika.
U Razredu za filološke znanosti bira se do tri redovita i do dva člana suradnika, a u Razredu za likovne umjetnosti do dva redovita člana i do tri člana suradnika.
Do tri redovita člana moći će se birati u razredima za prirodne znanosti i za tehničke znanosti, a po jednog redovitog člana u Razredu za medicinske znanosti i Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.
U svakom razredu HAZU-a može se birati do jedan dopisni član, dakle do ukupno devet dopisnih članova.
Prijedloge za izbor redovitih, dopisnih i članova suradnika mogu dati Akademijini razredi, vijeća fakulteta i umjetničkih akademija, sveučilišni senat te znanstvena vijeća znanstvenih organizacija. Prijedlog za izbor stranih državljana za dopisne članove može dati i Predsjedništvo Akademije.
Pisane i obrazložene prijedloge ovlaštenih organizacija za izbor članova Akademije, valja dostaviti Predsjedništvu HAZU-a najkasnije u roku od dva mjeseca od objave obavijesti o izboru, dakle najkasnije do 5. siječnja 2022. godine.
Veliki je porast broja zaraženih koronavirusom u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Tri osobe s područja Osječko-baranjske županije umrle su u posljednja 24 sata od posljedica zaraze koronavirusom, a potvrđeno je 76 novih slučajeva zaraze, od 316 uzoraka, izvijestio je u ponedjeljak Županijski stožer Civilne zaštite.
Umrle su tri osobe iz Donjeg Miholjca, Dalja i Osijeka, u dobi od 50, 81 i 90 godina.
Najviše novoboljelih osoba, njih 20, je s osječkog područja, 18 područja Našica te 10 s područja Koške, priopćeno je iz Stožera.
U osječkom Kliničkom bolničkom centru i našičkoj Općoj županijskoj bolnici na liječenju je 120 osoba, oboljelih od covida-19, od kojih su 23 na respiratoru.
U samoizolaciji su 723 osobe.
U posljednja 24 sata zabilježena su 1.242 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 29.265.
Radovi na izmjeni kompletne komunalne infrastrukture na istočnom dijelu osječke barokne jezgre skoro su završeni.
Najobimniji radovi su na izmjeni kanalizacijskog sustava, no mijenjaju se i instalacije vodovoda, toplovoda, te električne energije i interneta.
Po završetku na istoku građevinska oprema seli se na zapadni dio Tvrđe, a infrastruktura će se obnavljati na potezu od trga Vatroslava Lisinskog do trga Svetog Trojstva.
Središnji trg u Tvrđi dobiti će i nešto drugačije ruho pa će na njemu osvanuti veće i šarenije kocke, a najveća promjena u Tvrđi zasigurno je zabrana prometovanja i parkiranja u njoj nakon završetka projekta.
U prostor Tvrđe automobilom će tako moći samo stanari, dostavna vozila i oni s posebnim propusnicama, a i njih će biti manje od sadašnjih četiristotinjak.
Kako će tehnički biti reguliran sami ulazak tek će se razraditi s obzirom da će na samim ulazima biti uvlačni stupići koji će sprječavati ulazak onima bez dozvole.
Osječka Tvrđa će tako u budućnosti prestati biti najveće besplatno parkiralište u gradu i postati prava pješačka zona.
Mladi glumci suočeni s nedostatkom angažmana uzrokovanih pandemijom koronavirusa napravili su lutkarsko glumačku predstavu za učenike nižih razreda osnovnih škola u kojoj se hvataju u koštac s trendom sve manjeg čitanja lektira i knjiga među tom populacijom, prenosi Media servis.
Predstavom "Ah ta lektira, ne da mi mira", mladi glumci su progovorili o gorućoj temi sve manjeg čitanja knjiga. Dobro poznate likove iz Crvenkapice i Petra Pana pretvorili su u junake koji se bore za opstanak knjige u svijetu tehnologije.
- Cilj nam je djeci objasniti kako knjiga ne služi samo zato da ne dobiju jedinicu iz lektire - uz nju razvijamo maštu i empatiju, gradimo vokabular, širimo znanje, a nerijetko se i dobro zabavimo - rekao je redatelj Jakov Jozić.
Premijera predstave održana je u petak u Pop up kinu Samobor, a nakon toga glumci planiraju s predstavom obići što veći broj mališana diljem Hrvatske i na ovaj način im pokušati stvoriti svijest važnosti čitanja lektira i knjiga.