U subotu je navečer u Mohovu izbio požar u kojemu je izgorio slamnati mamut u prirodnoj veličini koji je poznat simbol Mohova.
Danas slavimo blagdan sv. Stjepana Prvomučenika koji je državni praznik u Republici Hrvatskoj, ali i u brojnim drugim državama.
U posljednja 24 sata zabilježena su 1643 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 13881.
Među njima su 2662 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 280 pacijenata.
Preminule su 84 osobe.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 203962 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 3548 preminulo, ukupno se oporavilo 186 553 osoba od toga 3001 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 45 275 osoba. Do danas je ukupno testirano 989 014 osoba, od toga 6 164 u posljednja 24 sata.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 51 novih pozitivnih osoba na COVID-19, od čega je 37 pozitivnih na PCR testiranju, a 14 na brzom antigenom testu (17 osoba iz Vinkovaca, 6 iz Vukovara, 5 iz Županje, 3 iz Drenovaca, po dvije iz Andrijaševaca, Borova, Otoka i Štitara, te po 1 osoba iz Bršadina, Bogdanovaca, Cerne, Ivankova, Lipovca, Nijemaca, Novih Mikanovaca, Orolika, Račinovaca, Rajevog Sela, Slakovaca i Vođinaca).
Nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić poručio je s mise polnoćke u zagrebačkoj Katedrali kako se u blaženoj noći, velikom manifestu utjelovljenja sina Božjega, Isus Krist zauvijek ugradio u povijest svijeta, prenosi HINA.
Božić je, uz Uskrs i Duhove najvažniji kršćanski blagdan.
Nakon četiri tjedna Adventa, razdoblja u kojem se katolici pripremaju za blagdan Božića, danas se slavi Božić, blagdan radosti i zahvalnosti.
Hrvatska riječ Božić znači 'mali Bog'. Takvo značenje riječi potječe još iz pretkršćanskih vremena, dok u kršćanstvu poprima značenje da Bog ljudima rođenjem postaje dostupan i pristupačan.
Božić se počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću.
Crkva je za slavlje Božića odabrala dan 25. prosinca kako bi se potisnuo običaj slavlja rođenja boga Sunca u tada poganskom Rimu. U ranom kršćanstvu, dan Božića smatrao se i danom početka nove godine.
Blagdan Božića je stoga priznavanje Isusova božanstva i čovještva, ali i prvi susret s njime, s njegovim cjelovitim otajstvom. Božić kao ime za taj blagdan ima osobitu ljepotu, čar i osobitu povijest. Pruža poruku o Bogu, ali isto tako poruku o čovjeku. Te dvije poruke osnova su poruke o miru. U božićnom svetkovanju i čestitanju te poruke dolaze do izražaja i Božiću daju osobitu intimnost i značenje obiteljskog blagdana.
Iako je božićno slavljenje utemeljeno na biblijskom Božiću i zato svojina svih kršćanskih naroda, u Hrvata je toliko istaknuto da se opravdano govori o hrvatskom Božiću, i to osobito zbog pučkih običaja, posebice jaslica, božićnog žita i drvca i narodnih božićnih pjesama. Blagdan Božića slavi se jedan dan, ali je blagdanovanje prošireno na pripravu i produženo svetkovanje. Božiću prethode i zatim ga slijede dani osobitog slavljenja. Svi oni čine osobit božićni krug svetkovanja koji počinje adventom — osobito zornicama i danas adventskim vijencem — preko Badnjaka stiže do Božića pa zatim Nove godine i blagdana Bogojavljenja ili Sveta tri kralja i koledanjem s blagoslovom kuća i stanova.
Svim našim slušateljima i čitateljima želimo čestit Božić uz obilje zdravlja, ljubavi i sreće!
Domovinski pokret osnovao je u nedjelju, u Vukovaru, podružnicu Vukovarsko-srijemske županije.