U središtu Vinkovaca Policijska uprava vukovarsko-srijemska, u suradnji sa HAK Autoklubom Vinkovci i Udrugom RODA, provela je preventivnu aktivnost "Sigurno u prometu".

Vukovar je ugostio drugoplasiranu ekipu prvenstva Opatiju koja je okupila respektabilan igrački kadar i jedna je od ekipa koja će krojiti gornji vrh tablice. Nakon prvog poluvremena koje je završilo bez pogodaka, Vukovar je u drugom dijelu igrao konkretnije stvarajući više prigoda. Do pogotka su došli u 66' nakon što se Vanja Pelko izborio za loptu 20-ak metara od gola šutirao je u lijevi kut vratara Nwolokora, lopta se od stative odbila u mrežu za vodstvo Vukovara od 1:0. Pelko je mogao doći i do drugog pogotka kada se našao u čistoj poziciji i s 10-ak metara pucao u desni kut gostujućeg vratara koji je udarac obranio. Bilo je još nekoliko prigoda Vukovara ali bez rezultata. Gosti su došli do izjednačenja u 82' kada je ubačenu loptu s lijeve strane u jednoj gužvi David Žabec s dva metra ugurao u mrežu. Rezultat se do kraja utakmice nije mijenjao. Bio je to prvi neodlučeni rezultat Vukovara nakon 6 odigranih kola. - Igrali smo po izuzetno teškom terenu kako za nas tako i za Opatiju, međutim mi smo morali više energije trošiti jer smo željeli pobjedu, htjeli smo je kroz organizaciju igre. Kako je utakmica odmicala mi smo dolazili do kvalitetnije igre, rekao bih u drugom dijelu pogotovo 20, 25 minuta smo vrlo dobro djelovali i poveli smo 1:0. Isto tako smo mogli riješiti utakmicu, još jedna stopostotna situacija i na našu nesreću nismo je realizirali. Oni su iz tog slobodnog udarca gdje znamo da imaju kvalitetnog igrača Weitzera međutim nije šutirao i onda na neki način iz te situacije, puno igrača, odbijanaca i mi smo sa slabim postavljanjem omogućili da uzmu bod što im na kraju čestitam – rekao je trener Vukovara Branko Karačić.

Gostujući trener Zoran Bogulin rekao je kako je Vukovar bio bolja ekipa ali... – Ponekad je nogomet nepravedan, Vukovar je danas bio bolji, moramo to priznati, imamo oči i ne možemo biti subjektivni. Imali su prilike što je čudo za moju ekipu da smo im toliko dozvolili i pritisak i sve. Neću reći zasluženo nego sretno smo uzeli taj bod. Mi smo se vratili u drugu ligu ali znamo da će osiguranje statusa biti teško i naporno. Tek je početak prvenstva ali smo zadovoljni za sada, vidjet ćemo kako će se odvijati prvenstvo. Danas nam je Vukovar pokazao da je donekle jednu stepenicu malo više u čvrstini i duelu i to nam je samo putokaz kako da nastavimo dalje igrati. Bez obzira što imamo top igrače, moramo se malo priviknuti malo smo se uspavali u trećoj ligi sad plaćamo danak tome prvih 6-7 kola i sad bi trebalo bolje ići. Mislim da je ovo veliki bod, poticaj ali sam nezadovoljan načinom na koji smo došli do boda jer je to trebalo biti puno bolje. Po meni je definitivno favorit za osvajanje prvenstva Vukovar ali tu je i Rudeš i te će ekipe definitivno voditi utrku za prvaka, s tim da je Vukovar već napravio neku razliku. Mislim da će biti prvi ovaj prvi dio a sada vidjet ćemo kako će se tko pojačavati ili smanjivati igrački kadar u drugom dijelu – rekao je Bogulin.

Danas još igraju BSK Bijelo Brdo – Croatia Zmijavci, Orijent – Dubrava Tim kabel, Sesvete – Cibalia, Zrinski Osječko 1664 – Dugopolje i Jarun Rudeš.

Predsjedništvo Domovinskog pokreta odlučilo je jednoglasnu podršku na izborima za Predsjednika RH dati kandidatu HDZ-a Draganu Primorcu jer kako je pojasnio predsjednik DP-a Ivan Penava Primorac je jedini kandidat koji ima ozbiljnu kampanju i šansu napraviti pobjednički rezultat.

Jučer, 17. rujna, 50-godišnjak je prijavio policiji kako mu je 16./17. rujna s obale rijeke Dunav u Borovu otuđen čamac s vanbrodskim motorom te razna oprema i pribor za ribolov, čime mu je počinjena materijalna šteta u iznosu od više tisuća eura.
Policijski službenici PP Vukovar nastavljaju s kriminalističkim istraživanjem u cilju otkrivanja počinitelja krađe protiv kojeg će biti podnesena kaznena prijava. Izvijestila je PU Vukovarsko-srijemska.

Policijski službenici PGP Tovarnik dovršili su kriminalističko istraživanje krađe automobila iz dvorišta obiteljske kuće u Tovarniku.
Utvrđena je sumnja kako su 23-godišnjak i 20-godišnjak 15. rujna iskoristili odsutnost 54-godišnjaka iz obiteljske kuće te otuđili njegov automobil, a potom ga prodali drugoj osobi koja ga je, nesumnjajući da je otuđen, prodala obrtu za skupljanje sekundarnih sirovina, odakle je predan u reciklažni centar.
Protiv dvojice osumnjičenika slijedi kaznena prijava.

Svjetski dan zaštite ozonskog omotača bio je motiv za okupljanje stručnjaka hrvatskog zdravstvenog ekosustava koji su govorili o liderstvu na području zelenog I održivog zdravstva.

Na panelu “Lideri zelenog I održivog zdravstva” u organizaciji think tanka za zdravstvo Health Hub, sudjelovali su hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu prof. dr. sc. Nikolina Brnjac, Antonija Margeta, dipl. iur. (savjetnica i delegat Ministra zdravstva prof. dr. sc. Vilija Beroša), ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicine prim. dr. sc. Maja Grba Bujević, ravnatelj Klinike za dječje bolesti i predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvo Hrvatske prof. dr. sc. Goran Roić, te predstavnici zdravstvene industrije koja je uključena u globalne projekte za održive I zelene zdravstvene sustave- Nikolina Škaron, dr. med. (Government Affairs & Market Access manager u kompaniji AstraZeneca) te Miroslav Šaban, dip. ing. (Head of Government and Public Affairs, Zone CEE/Europe, Philips Health Systems). Događaju su prisustvovali gosti iz zdravstva, gospodarstva i sporta.

Ususret ovogodišnjem European Health Forumu u Gasteinu (EHFG), vodećem europskom događanju za budućnost zdravstvenih politika, Health Hub kao jedinstveni think tank u regiji za zdravstvo i zdravstvene politike predstavio je Green Health Hub - specijaliziranu platformu za zeleno i održivo zdravstvo te zdravstvene politike povezane sa održivosti, cirkularnom ekonomijom, zelenim tehnologijama i zdravstvenim inovacijama, zelenom javnom nabavom i odgovornosti prema okolišu. Tema zelenog zdravstva već je dugo na agendi think tank-a, a našoj javnosti ovim povodom predstavljena je globalna inicijativa Partnership for Health System Sustainability and Resilience (PHSSR).

PHSSR je neprofitna, globalna inicijativa suradnje između akademskih, nevladinih, znanstvenih, zdravstvenih i poslovnih organizacija s jedinstvenim ciljem poboljšanja globalnog zdravlja izgradnjom održivijih, otpornijih i “zelenijih” zdravstvenih sustava za budućnost. Inicijativu predvodi London School of Economics and Political Science, Zaklada Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Svjetski gospodarski forum (WEF) uz javno-privatno partnerstvo s globalnim kompanijama poput AstraZenece, KPMG-a, Philipsa i drugih organizacija na regionalnoj i nacionalnoj razini. O ovoj inicijativi govorili su predstavnici zdravstvene industrije Nikolina Škaron i Miroslav Šaban, ističući poveznicu zdravlja, financijske i okolišne održivosti te dostupnosti inovacijama pacijentima, što zahtijeva kontinuiranu komunikaciju, partnerstvo svih dionika, izmjenu spoznaja, podataka i iskustava država te sukreiranje modernih zdravstvenih politika temeljenih na najboljim globalnim praksama I istraživanjima.

Svi prisutni zaključili su kako je klimatska kriza ujedno i zdravstvena kriza. Rastuće temperature, onečišćenje zraka, požari, tropske oluje, uragani i poplave dovode do razornih utjecaja na ljudsko zdravlje. Brojne su zabrinjavajuće statistike koje na to ukazuju. Prema podacima PHSSR-a već sada gotovo 13 milijuna ljudi umire svake godine od zdravstvenih rizika iz okoliša, kao što su onečišćenje zraka i rastuće temperature. To je gotovo dvostruko više od broja umrlih od COVID-19 u svijetu. Navedeni su primjeri utjecaja UV zračenja na porast melanoma, utjecaj zagađenja zraka na pogoršanje astme, KOPB-a i plućnih bolesti te utjecaj visokih temperature na oboljele od visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti. Očekuje se da će se smrtnost povezana s vrućinama utrostručiti do 2050.

Uzevši u obzir činjenicu kako je 74% svih smrti uzrokovano nezaraznim kroničnim bolestima, od kojih se 80% može spriječiti, panelom se željelo naglasiti kako poboljšanje ishoda za pacijente može imati stvaran utjecaj na smanjenje tereta bolesti: za pacijente, zdravstvene sustave i planet. Što se bolest kasnije dijagnosticira, to je veći njezin “otisak” na okoliš. Primjerice, kronična bubrežna bolest, s dijalizom unačajno opterećuje ne samo pojedinca, obitelj I zdravstveni sustav, nego i okoliš.

Govoreći o utjecaju klime na zdravstvene sustave iz perspective PHSSR-a, prof. Alistair McGuire (Head of Department and Chair of Health Economics at the Department of Health Policy) izjavio je kako se jedna od četiri smrti može pripisati ekološkim uzrocima koji se mogu spriječiti, pri čemu je samo onečišćenje zraka odgovorno za gotovo sedam milijuna smrtnih slučajeva godišnje diljem svijeta. Klimatske katastrofe kao što su poplave dovele su do razornih utjecaja na zdravlje stanovništva, a povećana pojava ekstremnih vremenskih događaja pogoršat će ovu pojavu. Zdravstveni rizici povezani s klimatskim promjenama i rastućim temperaturama mogu uključivati povećanu učestalost toplinskog udara i smrtnost tijekom toplinskih valova. Procjenjuje se da je milijarda djece pod “izuzetno visokim rizikom” od utjecaja klimatskih promjena zbog kombinacije povećane izloženosti bolestima i sve većeg nedostatka pristupa osnovnim uslugama, poput čiste vode i osnovne zdravstvene skrbi. Klimatske promjene mogu povećati prevalenciju bolesti koje prenose vektori (npr. prijenos malarije koju prenose komarci povećao se u nekim područjima s rastućim temperaturama), a također povećavaju rizik od širenja zoonoza I povećanu pojavu novih infekcija s pandemijskim potencijalom).

S druge strane, govoreći o utjecaj zdravstvenih sustava na klimu, zdravstveni sustavi odgovorni su za više od 4% globalnih neto emisija CO2, a u nekim jedržavama taj relativni udio I puno veći. Da je zdravstveni sustav država, bilo bi peti najveći svjetski proizvođač CO2, više od sektora zrakoplovstva ili pomorskog prometa. 71% emisija CO2 iz zdravstvenog sustava dolazi iz njegova opskrbnog lanca. Bolnice dnevno proizvedu 13 kg otpada po krevetu, od čega se 15-25% smatra opasnim otpadom.

Svi sudionici panela usuglasili su se kako je Hrvatska na dobrom putu da bude u europskom vrhu s projektima kao što su investiranje u zeleni i digitalni zdravstveni turizam, telemedicinske usluge i virtualne ambulante, nacionalni zdravstveni pregledi i preventivni / screening programi, energetska obnova bolnica i nabavka medicinske tehnologije prema “zelenim” kriterijima.

Eurozastupnica Brnjac istaknula je ove teme kao prioritete Europske komisije i Parlamenta nadajući se da će nedavno investiranje Ministarstva turizma i sporta te Vlade RH od 130 milijuna eura u zeleni, održivi i digitalni zdravstveni turizam (Daruvarske toplice, Stubičke toplice itd.) biti dodatni vjetar u leđa cijelom zdravstvenom sustavu da slijedi ovakav pristup “održivosti” u pripremi budućih projekata za europska i bespovratna sredstva. Prim. Grba Bujević nadodala je liderstvo Hrvatske u telemedicinskim projektima koji ne samo da utječu na dostupnost skrbi potrebitim pacijentima, nego su i doprinos zelenoj transformaciji zdravstva smanjujući potrebu putovanja pacijenata u bolnice što svima smanjuje troškove i negativni “otisak” na okoliš.

Obzirom da je bilo govora o važnosti izgradnje i poticanja partnerstva te dioništva u međunarodnim mrežama Antonija Margeta istaknula je hvalevrijedan doprinos Ministarstva zdravstva u pripremi pristupanja OECD-u uz isticanje benefita članstva te prioriteta na području “zelenog” i održivog zdravstva. Kao i prof. dr. sc. Goran Roić, istaknuli su jedinstvenost i vrijednost Nacionalne dječje bolnice kao greenfield investicije, koja je najavljena kao prva carbon zero neutral građevina  e samo u Hrvatskoj već i u EU – do 84% energije dobivat će iz obnovljivih izvora, dijelom iz solarnih izvora, a većim dijelom iz geotermalnih izvora na zemljištu ispod buduće bolnice.

Svi sudionici složili su se za zaključkom dr. Škaron: „Inovacije u zdravstvenom sektoru, njegova digitalizacija i implementacija rješenja koja podržavaju prevenciju bolesti i ranu intervenciju, mogu pružiti prilike za ubrzanje napretka u transformaciji zdravstvenih sustava i njihovu otpornost na izazove s kojima se suočavaju. Ključna je uloga i građana u jačanju otpornosti zdravstvenog sustava, edukacijom o zdravstvenim pitanjima, održavanjem zdravog načina života, redovitim preventivnim zdravstvenim pregledima pomažu u ranom otkrivanju i prevenciji bolesti. Svaki mali korak može napraviti veliku razliku u jačanju otpornosti zdravstvenog sustava.“

Starenje stanovništva, porast kroničnih nezaraznih bolesti i brza urbanizacija doprinose povećanoj potražnji za zdravstvenom skrbi, postavljajući izazov zdravstvenim sustavima da učinkovitije, digitalnije i održivije pružaju skrb ali i da zdravstvo I zdravstveni stručnjaci, pa i pacijenti počnu promišljati - “zeleno”. Health Hub će svakako nastaviti predvoditi aktualne zdravstveno-političke trendove i promicati preporuke globalne PHSSR inicijative.

I dok se dio Europe bori s poplavama, u Hrvatskoj pa ni u Vukovaru takvih opasnosti nema.