Prema planu akcija dobrovoljnog darivanja krvi, sljedeća vam je prilika za učiniti humano djelo već sutra, 17. siječnja, od 16 do 20 sati. Akcija se održava u prostorima Crvenog križa Našice na adresi Ulica kralja Tomislava 6.

Iz Crvenog križa Našice kažu da su potrebne sve krvne grupe, pa pozivaju da se akciji darivanja priključe svi oni dobrog zdravlja i starosti između 18 i 65 godina.

Krv mogu dati i osobe koje su starije od 65 godina, a do sada su je redovito darivale.

Podsjetimo,darivanjem krvi spašavate ljudske živote, kontrolirate svoje zdravlje, primate priznanja Hrvatskog Crvenog križa, a darivatelji koji prvi puta daruju krv na poklon dobivaju ulaznicu za našičko kino.

Iako prema novom popisu stanovništva sve županije uključujući i Grad Zagreb imaju manje stanovnika nego prije 10 godina, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana, prenosi HINA.

Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3,888.529 stanovnika, dok je na dan 3. siječnja imala čak 4,097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3,690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.

Postoji i dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine.

Iako prvi rezultati popisa stanovništva nisu ostavili razloga za optimizam, ipak valja istaknuti da pored jedinog županijskog središta Čakovca još uvijek ima manjih gradova, ali i velikih i manjih općina koje su povećale broj stanovnika u proteklom desetljeću. To su, među ostalim, Solin, Sveta Nedelja, Dugo Selo, grad Krk i Biograd na Moru.

Od općinama koje su povećale broj stanovnika, to su prije svega velike općine Viškovo kod Rijeke, zatim Podstrana kod Splita te općine na jugu Dalmacije Župa Dubrovačka i Konavle.

Kad je riječ o općinama koje imaju manje od 5000 stanovnika, u plusu su u odnosu na 2011. i općine na zadarskom području Poličnik, Sukošan, Pakoštane, Galovac te općine u blizini Splita - Dugopolje, Bol na otoku Braču, zatim Omišalj i Malinska - Dubašnica na Krku, Bilice u blizini Šibenika, Tar - Vabriga u Istarskoj županiji te Orehovica u Međimurskoj županiji.

Za pozitivan primjer treba svakako istaknuti Vis, najudaljeniji otok od kopna, koji je u proteklom desetljeću izgubio samo sedam stanovnika, zahvaljujući ustrajnoj i sveobuhvatnoj demografskoj politici. I udaljena općina Baška na otoku Krku, koja provodi demografsku politiku, izgubila je samo jednog stanovnika.

Općina Bogdanovci donijela je odluku o isplati jednokratne novčane pomoći redovitim studentima akademske godine 2021./2022. s područja Općine Bogdanovci.

Isplata pomoći dodijeljuje se s namjerom pružanja novčane nagrade za podmirenje dijela troškova studiranja.

Novčana pomoć je u iznosu 2.000,00 kuna po studentu i ostvaruje se putem podnijetih zamolbi i ispunjenih zahtjeva za odobrenje studentske stipendije, uz predočenje dokumenata o udovoljavanju uvjeta.

Hrvatska će na sljedećim lokalnim izborima, 2025. i 2029. godine, birati 352 vijećnika manje u u lokalnim predstavničkim tijelima, posljedica je to novog popisa stanovništva koji je pokazao da Hrvatska ima gotovo 10 posto manje stanovnika, prenosi HINA.

Smanjenje broja stanovnika utjecalo je i na buduće smanjenje broja vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima koji je, prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, propisan temeljem broja stanovnika u pojedinoj županiji, gradu i općini.

Tako će Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija na sljedećim izborima birati po šest, a Istarska četiri vijećnika manje. Podsjetimo, broj vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima već je smanjen uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora, i to za ukupno oko 10 posto, a sada će se i taj smanjeni broj u tri županije, 14 gradova i 59 općina dodatno smanjiti.

Kako je Osječko-baranjska županija pala na manje od 300.000 stanovnika, što joj je do sada garantiralo 47 skupštinara, ubuduće će imati 41. U Istarskoj će zbog pada broja stanovnika ispod 200.000 biti 37 umjesto 41 vijećnika, a Šibensko-kninska je pak pala ispod 100.000 pa će umjesto 37 imati 31 vijećnika.

Kad je riječ o smanjenju broja vijećnika, od velikih gradova to se dogodilo jedino Osijeku, koji je u 10 godina izgubio 11.200 stanovnika i sada ih ima 96.848. To će u Gradskom vijeću smanjiti broj vijećnika sa 31 na 27.

Prema zakonu, broj stanovnika određuje i koliko će koja jedinica lokalne samouprave imati zamjenika župana, gradonačelnika i načelnika općina. I tu će se dogoditi promjene u 10 gradova i dvije općine. Budući gradonačelnik Osijeka tako više neće imati dva nego samo jednog zamjenika, a gradonačelnici Garešnice, Pleternice, Belog Manastira, Belišća, Valpova, Županje, Benkovca, Imotskog i Ploča, kao i načelnici Čepina i Pitomače uopće neće imati zamjenike, jer im je broj stanovnika pao ispod 10.000.

Najviše smanjenja je u kategoriji jedinica koje broje od 2500 do 10.000 stanovnika. Iz nje su zbog pada na manje od 2500 stanovnika ispale čak 42 jedinice lokalne samouprave, gdje će ubuduće umjesto 13 biti devet vijećnika. U 15 općina broj stanovnika pao je ispod 1000, što znači smanjenje broja vijećnika s devet na sedam.

Inače, najviše smanjenja broja vijećnika biti u Osječkoj županiji, u četiri grada i osam općina, a Varaždinska županija jedina je u kojoj neće biti promjena.

U jednoj općina će se broj vijećnika povećati, a to je Podstrana kod Splita, gdje se broj stanovnika povećao na više od 10.000 pa će ubuduće birati 15 umjesto 13 vijećnika.

U posljednja 24 sata zabilježena su 5.732 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 55.499.

Među njima je 1.717 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 224 pacijenta.  

Preminulo je 45 osoba. 

 Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do  danas ukupno je zabilježeno 817.435 osoba zaraženih novim  koronavirusom, od kojih je 13.118 preminulo, ukupno se oporavilo  748.818 osoba od toga 5.234 u posljednja 24 sata.  

U samoizolaciji je trenutno 25.448 osoba.  

Do danas je ukupno testirano 3.990.460 osoba, od toga 12.499 u posljednja 24 sata.  

Zaključno s 15.1.2022 utrošeno je 4.960.419 doza cjepiva, a cijepljeno je  56,19% ukupnog stanovništva, odnosno 66,90% odraslog stanovništva.  Na dan 15.1.2022 utrošeno je 15.311 doza cjepiva, a od toga je  1.364 osoba cijepljeno prvom dozom.  Zaključno s 15.1.2022 2.280.399 osoba cijepljeno je barem jednom dozom,  a od njih je cijepljenje završeno za 2.184.016 osoba ( 1.991.169 osoba  cijepljeno s dvije doze te 192.847 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen),  što čini 64,23% odraslog stanovništva. 

Početkom mjeseca siječnja i 13. siječnja, u Osijeku, u trgovačkom centru, 47-godišnji hrvatski državljanin iskoristio je prisutnost većeg broja kupaca te ukrao dva televizora, izvijestila je PU osječko-baranjska.

Pravnoj osobi iz Zagreba počinjena je materijalna šteta veća od 2000 kuna.  

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Krađa“, 47-godišnjak je uhićen i u petak, 14. siječnja, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, predan pritvorskom nadzorniku.

Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi kaznenu prijavu.

U Hrvatskoj broj osiguranika na dan 30. studenoga iznosio je njih 1.583.131. Broj korisnika mirovina za studeni iznosio je 1.234.991 osobu. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je 1:1.28.

Drugim riječima, ako uzmemo u obzir da, prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska broji 3.888.529 stanovnika, to znači da je praktički svaka treća osoba u Hrvatskoj u mirovini.

Naravno, treba uzeti u obzir i broj onih koji mirovinu primaju u inozemstvu, a njih je, kako je pisao portal Mirovina.hr, u listopadu 2021. godine bilo ukupno 181 tisuća.

No, svejedno, širu sliku to bitnije ne mijenja.