Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) zaprimila je ponude 14 banaka za subvencioniranje stambenih kredita, a efektivne kamatne stope kreću se od 1,99 posto do 3,50 posto, objavljeno je u petak u APN-u na javnom otvaranju ponuda, prenosi Hina.

Hrvatska poštanska banka (HPB) je za kredite i u kunama i eurima istaknula efektivnu kamatnu stopu od 2,05 posto, OTP banka od 2,18 posto, a Zagrebačka banka (Zaba) od 2,19 posto.

Istu efektivnu kamatnu stopu za kredite u kunama i eurima ponudile su još i Agram banka, od 2,34 posto, Privredna banka Zagreb (PBZ), od 2,37 posto, Podravska banka, 2,49 posto, Kent banka, 2,60 posto, Samoborska banka, 2,82 posto, te Croatia banka, 3,50 posto.

Tri su banke koje su za subvencionirane stambene kredite ponudile različite kamatne stope u dvije valute. BKS banka tako nudi efektivnu kamatnu stopu od 2,46 posto za kredite u kunama, a 2,04 za kredite u eurima, Istarska kreditna banka Umag je za kunske kredite istaknula efektivnu kamatnu stopu od 2,26 posto, a za eurske od 2,18 posto, dok Raiffeisen banka za kune građanima nudi kamatnu stopu od 2,86 posto, a eure od 2,33 posto.

Slijedi evaluacija i obrada ponuda, dok bi se sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji APN-a s kreditnim institucijama trebalo dogoditi 4. ožujka, kada će biti objavljen popis banaka koje će davati subvencionirane kredite, kao i službene efektivne kamatne stope za eurske i kunske kredite koje su pojedine banke ponudile.

Prema predviđenom hodogramu, 9. ožujka će biti objavljen oglas za subvencioniranje stambenih kredita, od kada će i građani moći bankama podnositi svoje zahtjeve za kredite, dok će 21. ožujka banke u ime svojih klijenata početi s predajom zahtjeva za subvencije APN-u. Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku, a za ovu godinu za tu mjeru se planira utrošiti 50 milijuna kuna, objavilo je krajem siječnja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Pomoćnik direktora APN-a za subvencioniranje stambenih kredita Goran Golenić kao novinu ovogodišnjeg natječaja je istaknuo da će se po banci dnevno zaprimati do najviše 200 zahtjeva klijenata za subvencionirane kredite.

- Cilj je kako manje banke ne bi bile u nepovlaštenom položaju - pojasnio je Golenić na otvaranju ponuda banaka.

Rekao je i da će se mjera subvencioniranja stambenih kredita provoditi i iduće godine, dok se u ovom trenutku još ne zna hoće li se nastaviti i nakon 2023. godine.

Podsjetimo, Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućeno je subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja. Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita, uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.

Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva, kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja. Mjeru tako mogu iskoristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba. Prema dostupnim podacima, od početka provedbe ove mjere 2017. godine pa zaključno s posljednjim pozivom u ožujku 2021. godine, odobreno je 22.169 zahtjeva za subvencioniranjem stambenih kredita.

Također, APN svakodnevno zaprima nove zahtjeve za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta, zbog čega se ova mjera ujedno smatra važnom u segmentu poticanja demografske obnove. Tako je od 2017. godine do danas u obiteljima koje koriste subvencije rođeno više od pet tisuća djece.

Po podacima Ministarstva s kraja siječnja, za subvencije je iz državnog proračuna isplaćeno više od 456,7 milijuna kuna.

Ministarstvo poljoprivrede obavještava zainteresirane pčelare da je do 20. travnja 2022. godine u tijeku provedba podnošenja zahtjeva za potpore u okviru mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022. godine, za troškove vezane uz suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, te racionalizaciju troškova selećeg pčelarenja.

Prihvatljivi su računi za troškove nastale kroz provedbu navedenih mjera u periodu od 1. kolovoza 2021. godine do trenutka podnošenja zahtjeva, a najkasnije do 20 travnja 2022. godine.

Zbog primjene novih pravila Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije u sektoru pčelarstva, u produženom periodu od 1. kolovoza do 31. prosinca 2022. godine, osim za tehničku pomoć pčelarima i organizacijama pčelara za obnavljanje pčelinjeg fonda, neće biti prihvatljivi računi za troškove nastale kroz provedbu ostalih mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022. godine

Naime, prema novim pravilima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, sektor pčelarstva je obuhvaćen kao zasebna sektorska intervencija u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. koji će započeti s primjenom od 1. siječnja 2023. godine. U skladu s navedenim, primjenjivat će se nova pravila za razdoblje prihvatljivosti troškova kako bi se ostvarila potpora za ulaganja u sektoru pčelarstva, pri čemu se više neće primjenjivati dosadašnje pravilo „pčelarske godine“, već će se primjenjivati načelo kalendarske godine.

Informacije o primjeni novih pravila za provedbu intervencija i ostvarivanje potpora u sektoru pčelarstva obuhvaćenih u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. od početka 2023. godine će biti pravovremeno objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je Otvoreni javni poziv za dodjelu jednokratne novčane potpore udrugama u 2022. godini.

Premijer Andrej Plenković je održao sastanak s članovima Vlade, civilne zaštite i Crvenog križa radi podizanja stupnja pripravnosti u vezi s prihvatom izbjeglica iz Ukrajine zbog ruske agresije.

Hrvatski je dan liječnika.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.871 novih slučajeva zaraze virusom  SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 16.610.

Među njima je 1.389 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 104 pacijenta. 

Preminule su 22 osobe. 

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.053.568 osoba zaraženih novim  koronavirusom, od kojih je 15.012 preminulo, ukupno se oporavilo 1.021.946 osoba, od toga 3.479 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 10.680 osoba.

Do danas je ukupno testirano 4.508.140 osoba, od toga  5.666 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 25. veljače 2022. utrošeno je 5.193.189 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,84% ukupnog stanovništva, odnosno 67,61% odraslog stanovništva.  Na dan 25. veljače 2022. utrošeno je 2.569 doza cjepiva, a od toga je  460 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 25. veljače 2022. godine 2.306.475 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.229.214 osoba (2.029.076 osoba cijepljeno s dvije doze te 200.138 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 65,48% odraslog stanovništva. 

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 18 novih  pozitivnih osoba na COVID-19, potvrđenih PCR testiranjem ( sedam osoba iz Vinkovaca,  tri osobe iz Vukovara, dvije osobe iz Tovarnika, te po jedna osoba iz Antina, Babine Grede, Cerića, Opatovca, Podrinja i  Starih Jankovaca ).

Preminule su dvije osobe.

Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 28414, od kojih je 27749 izliječeno, a ukupno je preminulo 458 osoba.

Trenutno su u županiji 43 osobe hospitalizirane zbog COVID-19 bolesti.

U protekla 24 sata testirano je 126 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 139871.

U samoizolaciji se na području županije nalaze 322 osobe.  

Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pet  je pozitivnih osoba iz sustava zdravstva ( tri druga zdravstvena radnika, dva nezdravstvena radnika zaposlena u zdravstvu ).

U samoizolaciji iz sustava zdravstva nema zdravstvenih, nezdravstvenih i drugih djelatnika u zdravstvu.

Podaci  o učenicima u školama biti će anžurirani završetkom praznika.

U Vinkovcima se danas održava četvrti po redu Walkow buvljak pod nazivom „Daj joj moje haljine”.