Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u listopadu bila je 7108 kuna. U godinu dana neto plaće porasle su 361 kn, no u odnosu na prethodni mjesec lagano su pale, za deset kuna, prenosi HINA.
Polovica zaposlenih, oko 684 tisuće, ali bez 202 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, zarađuje manje od 6017 kn. Plaće su u posljednjih godinu dana nominalno porasle nešto više od pet posto, ali zbog inflacije realno su u plusu samo 2%.
Kad je riječ o djelatnostima, najveći rast plaća na godišnjoj razini od nepunih 9 posto ovog puta imaju dva sektora iz gospodarstva, i to ugostiteljstvo i turizam te IT sektor koji uz rast plaća bilježi i najveći porast zaposlenosti.
Najmanje povećanje plaća (2,6%) bilježe ostale uslužne djelatnosti s otprilike 22 tisuće zaposlenih. U javnom je sektoru najveći skok plaća zabilježen u zdravstvu, 6,5%, s tim što zaposleni u bolnicama imaju u prosjeku oko 9600 neto, a ostale djelatnosti zdravstvene zaštite oko 8500 kuna neto plaće. U socijalnoj skrbi prosječna je plaća oko 6100 kuna. Kad je o obrazovanju riječ, u vrtićima je prosječna plaća oko 6200 kn, osnovnim školama oko 7800 kn, srednjim školama oko 7900 kn, a na fakultetima blizu 11 tisuća kuna. Državna uprava ima prosječne plaće nešto ispod 8200 kuna!
Deset posto zaposlenih s najnižim plaćama, bez obrta, zarađuje manje od 3854 kn neto, a u toj je skupini oko 136 tisuća zaposlenih. Isti broj najbolje plaćenih u državi zarađuje na mjesec više od 11.033 kn neto. Kretanje plaća ovisno je i o ponudi radne snage pa je sektor turizma i ugostiteljstva ove godine morao povećati plaće više od ostalih kako bi dobili radnike. Građevinski sektor je u velikom naletu i po zapošljavanju i po obujmu građevinskih aktivnosti, no plaće su im rasle sporije od prosjeka – oko 4 posto.
Prerađivačka je industrija povećala prosječne plaće u godini dana za stotinjak kuna, na 6572 kn. Najveća su prosječna primanja, oko 10.800 kn, u IT sektoru. Institut za javne financije objavio je istraživanje svog istraživača Josipa Franića i poljskog koautura Stanisława Cichockog koje pokazuje da svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj (27%) prima veće iznose plaće od onih koji su prijavljeni nadležnim institucijama, pri čemu više od polovine njih čini to na mjesečnoj bazi. Prema istraživanju provedenu u rujnu 2019. godine, svaki sedmi zaposlenik u EU ne bi imao ništa protiv namjernoga umanjenja porezne osnovice radi isplate dijela plaće nezakonitim putem.
Hrvatska se nalazi pri samome vrhu liste, sa 17,6% ispitanika koji bi pristali na isplatu manjih iznosa u gotovini te 7% onih koji bi prihvatili ponudu bez obzira na iznos. Spremnost za takve isplate najmanja je u Portugalu (svega 4%), a najviša u Nizozemskoj (25%). Ekonometrijska analiza anketnih podataka identificirala je nizak porezni moral, razmjerno niska primanja umirovljenika te manjak povjerenja u društvu kao temeljne odrednice ovakvih stavova. Autori zaključuju da posebno zabrinjava snažna potpora mladih ovakvoj strategiji umanjenja porezne obveze, što ukazuje na realnu opasnost njezina širenja.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je javni poziv kojim su pozvana visoka učilišta biotehničkih znanosti s područja Slavonije, Baranje i Srijema da dostave podatke o iskazanom interesu studenata za korištenje sredstava stipendija za akademsku godinu 2021./2022.
Stipendiranje studenata visokih učilišta iz područja biotehničkih znanosti na području Slavonije, Baranje i Srijema dio je Razvojnog sporazuma „Slavonija, Baranja i Srijem“ koji objedinjava aktivnosti na području pet slavonskih županija. Na području Slavonije, Baranje i Srijema četiri visoka učilišta upisuju i obrazuju studente iz područja biotehničkih znanosti: Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, Sveučilište u Slavonskom Brodu i Veleučilište u Požegi.
Ministarstvo poljoprivrede treću godinu zaredom dodjeljuje bespovratna sredstva studentima viših godina preddiplomskih i diplomskih studija u poljima agronomije, biotehnologije, prehrambene tehnologije i nutricionizma u iznosu od 10 tisuća kuna po studentu za akademsku godinu.
Pravo na dodjelu stipendija imaju redoviti i izvanredni studenti 2. i 3. godine preddiplomskih sveučilišnih i stručnih studija te studenti 1. i 2. godine diplomskih sveučilišnih ili specijalističkih diplomskih stručnih studija upisani u studijske programe koji su u akademskoj godini za koju se dodjeljuje stipendija prvi puta upisali godinu studija za studijski program iz biotehničkih znanosti.
U akademskoj godini 2019./2020. na sva četiri visoka učilišta realiziran je ukupno 841 ugovor sa studentima u iznosu od 8,41 milijun kuna.
Za akademsku godinu 2020./2021. realizirano je ukupno 897 ugovora sa studentima u iznosu od 8,97 milijuna kuna.
Porast broja ugovorenih i realiziranih stipendija pokazatelj je da raste interes mladih za obrazovanje u sektoru poljoprivrede.
Ova potpora studentima ima za cilj zadržati mlade na selu te na taj način promijeniti strukturu poljoprivrednih gospodarstava i modernizirati poljoprivrednu proizvodnju koja predstavlja jednu od strateških grana hrvatskog gospodarstva.
U posljednja 24 sata zabilježena su 4.262 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 33.708.
Među njima je 2.568 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 323 pacijenta.
Preminulo je 60 osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 570.380 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 10.303 preminulo, ukupno se oporavilo 526.369 osoba od toga 5.376 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji su trenutno 26.042 osobe.
Do danas je ukupno testirano 3.350.557 osoba, od toga 11.125 u posljednja 24 sata.
Zaključno s 20.11.2021. utrošeno je 3.982.079 doza cjepiva, a cijepljeno je 52,32% ukupnog stanovništva, odnosno 62,47% odraslog stanovništva. Na dan 20.11.2021. utrošeno je 19.067 doza cjepiva, a od toga je 11.527 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 20.11.2021. 2.123.249 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.895.129 osoba ( 1.735.183 osoba cijepljeno s dvije doze te 159.946 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 56,00% odraslog stanovništva.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 99 novih pozitivnih osoba na COVID-19, potvrđenih PCR testiranjem (31 osoba iz Vinkovaca, 11 osoba iz Vukovara, sedam osoba iz Cerne, šest osoba iz Retkovaca, pet osoba iz Ivankova, po četiri osobe iz Cerića, Privlake i Županje, tri osobe iz Mirkovaca, po dvije osobe iz Bošnjaka, Gunje, Komletinaca, Nijemaca, Otoka i Rajevog Sela, te po jedna osoba iz Antina, Babine Grede, Bobote, Gradišta, Iloka, Lovasa, Orolika, Ostrova, Petrovaca, Posavskih Podgajaca, Starih Jankovaca i Trpinje ).
Preminula je jedna osoba.
Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 17811, od kojih je 16826 izliječeno, a ukupno je preminulo 327 osoba.
Trenutno je u županiji 86 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.
U protekla 24 sata testirana je 361 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 108161.
U samoizolaciji se na području županije nalaze 472 osobe.
Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 19 je pozitivnih osoba iz sustava zdravstva (četiri liječnika, devet med. sestara / tehničara i šest nezdravstvenih radnika).
U samoizolaciji iz sustava zdravstva nalazi se jedan radnik (jedan liječnik).
Iz sustava obrazovanja ukupno je oboljelo 20 nastavnika i 86 učenika.
U samoizolaciji se nalazi sedam nastavnika i 393 učenika.
Manje od dva mjeseca uoči objave rezultata Popisa stanovništva, niču novi problemi i propusti. Naime, dio popisivača se žali što su naknadno promijenjeni uvjeti za određivanje naknade, prenosi HINA.
Dio popisivača i dalje ne zna što će se dogoditi s njihovim plaćama nakon što je Državni zavod za statistiku naknadno promijenio uvjete za određivanje novčane naknade.
Uz to, Popis stanovništva još nije gotov, iako su probijeni svi zakonski rokovi. Ne zna se ni što će biti s popisivačima ispostave Gornji grad - Medveščak, koji su odlučili zadržati posuđenu IT opremu, laptop, punjač, torbu i akreditaciju jer im DZS nije htio izraditi obračune niti razjasniti situaciju oko mogućih bonusa.
Podsjetimo, DZS donio je odluku o određivanju naknade popisivačima i kontrolorima 15. lipnja. U njoj stoji kako, uz naknadu za edukaciju i naknade za popisane osobe, ispunjene upitnike za kuće i stanove te naknade za preuzimanje šifri, popisivači imaju mogućnost dobiti naknadu za raspršenost. Njome popisivač za dodatni učinak može zaraditi maksimalan iznos od 2700 kuna.
Dijelu popisivača, među kojima je studentica Fakulteta političkih znanosti Ida Haklička, 5. studenoga proslijeđen je mail zamjenice koordinatora DZS-a. Prema njemu, popisivači iz njezine ispostave, Gornji grad Medveščak, imaju mogućnost dobiti naknadu za raspršenost.
Međutim, 15. studenoga, dan nakon što je, nakon treće odgode službeno dovršeno popisivanje, s iste adrese stiže im proslijeđeni mail u kojem piše kako je došlo do dopune, a koja se odnosi na dodatno pojašnjenje pojma raspršenosti. U priloženom dokumentu pojašnjeno je da se naknada za raspršenost odnosi na popisne krugove uglavnom u ruralnim područjima.
Za postojanje dopune odluke ni popisivači ni kontrolori nisu znali. Kada su shvatili da ljudi neće imati očekivanu zaradu te da bi mogli odustati od rada, svoju zabrinutost iznijeli su Zavodu.
- Mi smo to shvatili kao čin dobre volje. Ponudili su nam dokument kao opciju i počeli davati upute kako ostvariti i izračunati raspršenost, da bi se predomislili i krenuli zakidati popisivače za ono na što imaju pravo - rekla je koordinatorica.
Školskim djelatnicima koji tijekom prvog tjedna uvođenja covid potvrda u sustav obrazovanja nisu poštovali nove mjere slijedi upozorenje. Naime, ravnatelji će u ponedjeljak dostaviti prva upozorenja onim djelatnicima koji nisu poštovali uvedene sigurnosne mjere, prenosi Media servis.
Ipak, izgleda da se broj djelatnika koji bi mogli dobiti upozorenja mjeri u promilima.
- Mi smo najveći sindikat u Republici Hrvatskoj. Imamo više od 22 tisuće članova i nama se javilo pedesetak članova - rekla je Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja.
Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić ističe:
- Mogu vam reći da je to pedesetak naših članica i članova iz 19 županijskih vijeća odakle smo dobili poruke. Radi se o organizaciji koja ima više od devet tisuća članova - rekao je Stipić.
Grad Vinkovci je kao pomoć roditeljima i učenicima u ovoj školskoj godini, iz gradskog proračuna osnovnoškolcima i srednjoškolcima dodijelio 2.454 novčane potpore u raznim oblicima, ukupno 1,3 milijuna kuna.
Jedna od mjera pomoći roditeljima i školarcima su i učeničke stipendije koje, uz prosjek ocjena od najmanje 4,5 kao osnovni uvjet, Grad isplaćuje kroz 10 jednakih rata od po 300 kuna.
Uz učeničke stipendije, srednjoškolcima je osiguran i besplatan gradski prijevoz za trajanja nastave te pomoć roditeljima učenicima prvih razreda.
Na račune roditelja i skrbnika tako su uplaćene naknade u visini od 1.000 kuna, za što je Grad Vinkovci ove godine osigurao 350.000 kuna.
Ove godine nije bilo svečane podjele ugovora učenicima, koji su ostvarili pravo na učeničke stipendije, nego je organizirano samo pojedinačno potpisivanje ugovora zbog svima dobro poznatih epidemioloških razloga.
Udruga hodočasnika ‘’Alojzije Stepinac’’ iz Viteza, koji već četvrtu godinu za redom pješače u Vukovar, kao znak sjećanja na sve poginule branitelje stigli su u Vukovar gdje ih je tom prigodom ugostio gradonačelnik Ivan Penava.
- Udruga Alojzije Stepinac iz Lašvanske doline i Viteza nam je došla u grad kroz svoje šestodnevno pješačenje. Na njihovu inicijativu smo ih danas primili upravo u Gradskoj vijećnici Grada Vukovara kako bi se upoznali, razmijenili iskustva, ali i kako bi se na neki način zahvalili na tome što njeguju uspomenu na Vukovar te si svake godine izdvajaju trud, vrijeme i energiju kako bi na tome uspjeli te tu uspomenu održali na životu - rekao je gradonačelnik Ivan Penava.
Zavjetno hodočašće trajalo je šest dana u kojem je 14 hodočasnika propješačilo 240 kilometara od Viteza prema Vukovaru.
- Kao udruga ovdje dolazimo četvrti put, a sam dolazim već 14 puta i to pješice kako bi promovirali Alojzija Stepinca. Došli smo kako bi se poklonili Vukovarcima, žrtvama, gradu Heroju te mi to najviše znači za moju dušu i svijest jer sam također pretrpio golgotu i suosjećam se s ovim gradom. Uvijek ću dolaziti do kad budem mogao dolaziti - rekao je hodočasnik Josip Buha.