Sandra Grgić
U Dnevniku HRV-a poslušajte:
Priprema se gradnja biciklističke staze u Vinkovačkoj ulici,
Održana konferencija EU projekta Gradskog društva Crvenoga križa Vukovar „Pruži mi ruke“,
Krenula isplata potpora za proizvođače svinja s ciljem ublažavanja posljedica afričke svinjske kuge,
Završen Vukovar Film festival.
Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
U Gradskom muzeju Vukovar Gradsko društvo Crvenog križa Vukovar održalo je konferenciju EU projekta „Pruži mi ruke“. Projekt Pruži mi ruke odobren je ovom društvu u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga „ZAŽELI – Program zapošljavanja žena – faza III“.
Projekt je započeo 02. siječnja 2023. te završava 02. rujna 2023. godine, a kroz isti se omogućilo zapošljavanje 31 žene pripadnice ciljanih i ranjivih skupina na tržištu rada koje su šest mjeseci pružale usluge potpore i podrške krajnjim korisnicima.
- Drago mi je što smo se po prvi put uključili u projekt Zaželi jer je to jedan hvalevrijedan projekt. Kroz projekt smo zaposlili 31 ženu koje su brinule za preko 200 korisnika. Povratne informacije od korisnika su dobre, zadovoljni su i jedva čekaju novi projekt - rekao je Vlatko Glavaš ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Vukovar.
Vrijednost projekta nešto je viša od 199 tisuća eura sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda u 100% iznosu, a u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Vukovar i Centar za socijalni rad Područni ured Vukovar.
Projektom su stvoreni preduvjeti za povećanje socijalne uključenosti i konkurentnosti pripadnica ciljane skupine na tržištu rada stjecanjem radnog iskustva, a ujedno se i poboljšala kvaliteta života krajnjih korisnika. Koordinatorica projekta Lucija Čakan naglasila je kako su povratne informacije i korisnika i zaposlenih žena odlične.
- I korisnici i zaposlene žene su zadovoljni. Kroz šest mjeseci imali smo svi dobru komunikaciju, nismo naišli na nekakve probleme. Ovaj je projekt za sada završio no, svi se nadamo što skorijem početku novog projekta Zaželi - naglasila je Čakan.
Na Veleučilištu Lavoslav Ružička u Vukovaru u tijeku je drugi upisni rok za sva tri studijska programa, fizioterapiju, upravni i studij trgovine. Za drugi upisni rok za stručni prijediplomski studij Fizioterapije mjesta su gotovo popunjena, ostalo je svega 44 mjesta za izvanredne studente, doznali smo od Željka Sudarića dekana Veleučilišta. Veleučilištu Lavoslav Ružička u Vukovaru odobrena je upisna kvota od 305 redovnih i izvanrednih studenata za akademsku 2023./2024..
- Drugi upisni, odnosno, jesenski rok trenutno traje. Budući studenti putem stranice Postani student, sukladno kalendaru odvijanja državne mature, prijavljuju svoje studijske programe. Mjesta nije ostalo puno – za stručni prijediplomski studij Trgovine ostalo je 38 mjesta za redovite studente i 24 za izvanredne, za stručni prijediplomski Upravni studij 17 sa redovite i 12 za izvanredne studente te za stručni prijediplomski studij Fizioterapije samo 44 mjesta za izvanredne studente. Nakon ovog natječaja, ukoliko ostane slobodnih mjesta, raspisat ćemo i natječaj za one studente koji su prije 2010. godine završili srednjoškolsko obrazovanje. Ti će se studenti moći upisati na naše studijske programe u statusu izvanrednog studenta – naglasio je Sudarić.
Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru raspisalo je i Natječaj za smještaj studenata u Studentski dom “Leopold” za akademsku godinu 2023/2024.
- Prijave na Natječaj za ostvarivanje prava na smještaj u Studentskome domu Leopold otvorene su do 1. rujna 2023. godine nakon čega će se povjerenstvo sastati i donijeti prvo privremene, a onda i konačne rang liste. Ono što u ovome trenutku možemo reći da je interes za smještaj u naš Studentski dom velik. Cijena smještaja za studenta iznosi za jednokrevetnu sobu - 70,00 eura mjesečno, dvokrevetnu soba sa zasebnom kupaonicom - 60,00 eura i za dvokrevetnu sobu sa zajedničkom kupaonicom- 50,00 eura mjesečno. Studentski dom Leopold ima smještajne kapacitete od 108 smještajnih jedinica, od kojih su dvije za osobe sa invaliditetom. Za smještaj u studentski dom Leopold na natječaj se mogu prijaviti samo redovni studenti – naglasio je dekan Sudarić.
U Dnevniku HRV-a poslušajte:
Potpisan ugovor o nastavku unutarnjeg opremanja nove zgrade Veleučilišta Lavoslav Ružička – Radničkoga doma u Borovu naselju,
Obilježen Dan vukovarskih branitelja,
Od rujna umirovljenicima veće mirovine,
Započinje 17. Vukovar film festival.
Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić
U organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata 2003. u Vukovaru je obilježen Dan vukovarskih branitelja.
Prije 32 godine, 24. kolovoza 1991. godine započela je obrana Vukovara i rat za Vukovar, a samim time i rat za Hrvatsku, jer tada se JNA otvoreno svrstala na srpsku stranu i krenula u oružanu agresiju.
Obilježavanje je započelo na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata grada Vukovara odavanjem počasti poginulim braniteljima.
Vijence je položilo i svijeću upalilo izaslanstvo Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata 2003. te brojna druga izaslanstva.
Predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata 2003. Zdravko Komšić pojasnio je kako ovaj dan Koordinacija obilježava jer je 24. kolovoza 1991. godine službeno započeo rat u Vukovaru.
- Na ovaj je dan JNA otvoreno napala Vukovar sa zemlje, zraka i sa Dunava. To je bio prvi veliki napad neprijateljskih postrojbi. Toga smo dana stali u obranu Vukovara. Ukupno 86 dana smo odolijevali napadima i davali vrijeme hrvatskoj državi da se naoruža i da se pripremi za krvavi rat i za oslobađanje teritorija – naglasio je Komšić.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske Nikola Mažar izrazio je zahvalnost i poštovanje hrvatskim braniteljima i svim žrtvama Domovinskog rata, kojima dugujemo slobodu.
- Odajemo počast svima onima koji su dali svoje živote u stvaranje slobodne, samostalne i neovisne Hrvatske. Dan je ovo kada je Luka Andrijanić srušio, odnosno oborio prva dva aviona. Na neki je način to bio početak otvorenog, neprikrivenog rata od strane JNA koja se od današnjega dana otvoreno i jasno stavila na stranu agresora, na stranu svih onih koji su krenuli na veliki krvavi pir. Poslije današnjega dana ništa više nije bilo isto, sve je bilo jasno, karte su bile na stolu. Krenulo se u krvavu bitku za obranu Vukovara i u krvavu bitku za obranu i stvaranje Republike Hrvatske. Želim izraziti zahvalnost svima onima koji su i tih dana, ali i danas ostali ovdje promicati vrijednosti Domovinskog rata – rekao je Mažar.
Dragutin Guzovski predsjednik Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora pojasnio je kako su mu na današnji dan osjećaji pomiješani.
- Toga dana Vukovar je napadnut sa zemlje, zraka i s Dunava i bio je to prvi veliki napad neprijateljskih postrojbi na Vukovar. 24. kolovoz 1991. godine bio je i prva pobjeda branitelja, ali i prvi teški poraz agresora. Taj su dan vukovarska mladost, branitelji i civili pokazali svu svoju ljubav prema domovini i želju da se agresor pobijedi – naglasio je Guzovski.
Nakon polaganja vijenaca i molitve na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u crkvi sv. Filipa i Jakova služena je sveta misa.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima tradicionalno je obilježen i na Kumanovoj ciglani u Vinkovcima.
Kumanova ciglana mjesto je na kojemu je podignut spomenik kao trajni podsjetnik na sve pogubljene na tom lokalitetu u travnju 1945. nakon ulaska partizana u Vinkovce. Počast svim pogubljenim žrtvama paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca odali su predstavnici Grada Vinkovaca, Povijesnog društva “Hrvatski sokol” Vinkovci i Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Vinkovci Slavija.
Zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić naglasio je kako se svi zajedno moramo pobrinuti da se ovakvi režimi više ne ponove.
- Kumanova ciglana je jedan podsjetnik na zločine koji su se dogodili za vrijeme jednog režima. Stoga je važno na ovaj dan, na dan kada se prisjećamo žrtava svih, podsjetiti koliko je važna sloboda i vladavina ljudskih prava – poručio je Romić.
Organizator Nikola Marković, predsjednik Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Vinkovci – Slavija poručio je kako se totalitarni režimi ne smiju slaviti nego ih treba osuditi.
Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić prilikom obraćanja nazočnima naglasio je kako u Slavoniji nema obitelji koja nije osjetila ove režime na svojoj koži.
- Narod koji ne poznaje svoju povijest nema budućnosti, a naša je prošlost pod totalitarnim režimima izuzetno bolna. Žrtve totalitarnih i autoritarnih režima ubijane su bez suđenja i ikakvih dokaza krivice. U travnju 1945. partizanske trupe ušle su u Vinkovce i započele s provedbom svoje ideje oslobađanja. Zbog pogrešno postavljenih stavova, nekoliko stotina osoba iz Vinkovaca i okolice je pogubljeno, a spomenik na području nekadašnje Kumanove ciglane trajni je podsjetnik na nevine žrtve, ali i strah njihovih obitelji koje i danas čekaju točne i provjerene informacije o tom nemilom događaju. Osuđujem sve totalitarne režime i smatram kako se simbole koji se s njima povezuju treba izbaciti iz svakodnevne upotrebe - naglasio je Dekanić.
Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta, osvrnuo se na današnje obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima: nacizma, fašizma i komunizma. Priopćenje Domovinskog pokreta prenosimo u cijelosti.
- Hitler i Staljin, dakle fašisti i komunisti, sklopili su sporazum kojim su zajednički i dogovorno raskomadali Europu, međusobno podijelivši teritorij i zone interesa. Sporazum je poznat kao Hitler–Stalin Pact ili Nazi–Soviet Pact. Na današnji dan, 23. kolovoza 1939., u Moskvi, sporazum su službeno potpisali ministri vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop i Vyacheslav Molotov. Vrlo brzo iza toga uslijedili su napadi na velik broj europskih zemalja. Zajednički neprijatelj tih totalitarnih režima bile su sloboda i demokracija, a nacisti i komunisti dijelili su isti cilj: - Krvav i dugačak je trag komunističkog terora, od Finske na sjeveru, preko Estonije, Litve, Latvije, Poljske sve do Rumunjske - poručio je Penava dodajući kako su pobjedom nad fašizmom 1945. fašistički zločinci zaustavljeni i zapadni svijet je uživao slobodu i demokraciju, no nažalost komunistički zločinci nisu zaustavljeni i o njihovim zločinima se nije znalo jer se u istočnoj Europi o tome nije smjelo pričati.
- U Hrvatskoj svoju bestijalnost demonstrirali su u masovnim, svirepim egzekucijama duž ''Križnog puta'' 1945. kroz likvidacije intelektualne i crkvene elite, kao i političkih neistomišljenika u poraću, uhićenjima, mučenjima i likvidacijama po kazamatima i na ''Golom otoku'', ubojstvima hrvatskih iseljenika po svijetu, progonima hrvatskih studenata 1971… U Hrvatskoj, od Županje na istoku, do Visa duboko u Jadranu, ostao je dug i krvav trag zločinačkog režima Komunističke partije s dubokim, nikada zacijeljenim ranama''- istaknuo je Penava.
Na spomeniku nedužnim žrtvama totalitarnih režima u Županji piše kako bi Sava, kada bi mogla govoriti, posvjedočila kako su u noći, 14. travnja 1945. godine, na obali likvidirana i u valove bačena osmorica članova Hrvatske Seljačke Stranke. Osmorica članova zadnjeg demokratski izabranog Općinskog poglavarstva Županje. Osmorica dobrih i uglednih ljudi. To zlodjelo izvršili su novopridošli komunistički egzekutori OZNA-e, po nalogu lokalne partijske ćelije, bez optužnice i bez suda. Nemojte ih zaboraviti i neka njihova žrtva bude zalog budućim naraštajima.
- I dok mnoge nekad komunističke države Europe s demokracijom doživljavaju katarzu i u postupku dekomunizacije zabranjuju isticanje komunističkih simbola, što se događa u Hrvatskoj? Vlade ukidaju Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava u RH, u Kumrovcu se slavi Tita, SDP-ova vlada donosi Lex-Perković, HDZ-ova vlada ne procesuira ratne zločince - zapovjednike JNA, stranka Možemo! organizira Trnjanske kresove, kroz imena ulica i trgova nastavlja se promovirati zločinački komunistički režim. Toliko retrogradne politike u Hrvatskoj ozbiljan je uteg oko nogu. Ljudi u Hrvatskoj moraju shvatiti ono što slobodni svijet odavno zna, da isticanje simbola nacizma i komunizma, kao i zločinaca poput Tita, Hitlera i Staljina, predstavlja uvredu za milijune ljudi. Retrogradne snage u hrvatskom društvu valjda će jednog dana shvatiti da ih to što se deklariraju antifašistima nikada neće svrstati među protagoniste vrijednosti poput slobode i demokracije dokle god ne budu u stanju nedvosmisleno se ograditi od Komunističke partije i njenog nasljeđa - naglasio je.
Mirovine rastu za 8,42 posto prema novoj aktualnoj vrijednosti, bit će isplaćene u rujnu s mirovinom za kolovoz, a umirovljenici će dobiti i razliku za srpanj, izvijestio je u srijedu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Prema odluci Upravnog vijeća HZMO-a aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja iznosi 11,77 eura (88,68 kuna), na temelju objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku.
Riječ je o najvećoj stopi usklađivanja mirovina u posljednje 24 godine, od kada se ono primjenjuje dva puta godišnje.
- Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine, koja se primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, određuje se tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije zbrajanjem stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Hrvatskoj u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50 posto, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 30 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope promjene prosječne brutoplaće. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50 posto, stopa usklađivanja mirovina određuje se zbrojem 70 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30 posto stope promjene prosječne brutoplaće. Udjel stope promjene indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa promjene manji je od 50 posto, što znači da se stopa godišnjeg rasta mirovina određuje tako da se zbroji 30 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope promjene prosječne brutoplaće tako da stopa usklađivanja od 1. srpnja 2023. iznosi 8,42 posto - pojašnjeno je u priopćenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Na sjednici je donesena i odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža prema kojoj najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja iznosi 12,13 eura (91,39 kuna).
Donesena je i odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnog oštećenja prema kojoj osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti iznosi 269,66 eura (2.031,75 kuna).
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
