Zbog sve veće zastupljenosti delta varijante koronavirusa u Hrvatskoj i Europi, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je u četvrtak nove preporuke o postupanju prema kojima se mjera samoizolacije za bliske kontakte oboljelih produljuje na 14 dana.

Kako se ističe u priopćenju objavljenom na mrežnim stranicama epidemiološke službe HZJZ-a, zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji bliskih kontakata produljuje se s dosadašnjih 10 na 14 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraženom osobom.

Takva je odluka donijeta uzimajući u obzir sve veću zastupljenost delta varijante u Hrvatskoj i u cijeloj Europi te blagi porast incidencije u Hrvatskoj.

Nadalje, uzimajući u obzir novije podatke o pretpostavljenom trajanju imuniteta nakon preboljenja i nakon cijepljenja te oskudne podatke iz praćenja trajnosti zaštite kod osoba koje su preboljele i učinkovitosti cjepiva kod osoba koje su cijepljene, nove su preporuke HZJZ-a da se izuzeće od karantene i potrebe za PCR testiranjem kod asimptomatskih cijepljenih osoba promjenjuje tek 14 dana nakon završetka cijepljenja a ne, kao do sad, odmah nakon završetka cijepljenja.

Također, izuzeće od karantene i potrebe za PCR testiranjem asimptomatskih osoba produljuje se na devet mjeseci od dovršetka cijepljenja ili od početka bolesti, a isto se kod asimptomatskih osoba koje su preboljele i primile jednu dozu cjepiva primjenjuje i na osobe koje su cjepivo primile unutar osam mjeseci od početka bolesti te vrijedi devet mjeseci od primitka cjepiva, stoji u priopćenju HZJZ.

Na sjednici Županijske skupštine održanoj u  Vinkovcima raspravljalo se o nizu izvješća ustanova i institucija za 2020. godinu vezanih za županijski proračun, kao i o izvršenju  proračuna Vukovarsko-srijemske županije za proteklu godinu.

Sandra Adžaga, pročelnica Službe za poslove proračuna i javnih financija, iznijela je podatke prema kojima su prihodi Vukovarsko-srijemske županije u 2020. godini ostvareni su u iznosu od 870 milijuna kuna odnosno 85 % u odnosu na plansku veličinu od milijardu i 25 milijuna kuna.

-Kada od ukupno ostvarenih prihoda oduzmemo prihode koje samo evidentiramo u našem proračunu, a odnose se na proračunske korisnike i to u iznosu od 650 milijuna kuna, koji čine čak 85 % ukupno ostvarenih prihoda, i kada oduzmemo decentralizirana sredstva na koje otpada 9 % i iznose malo više od 80 milijuna kuna, dobijemo županijske prihode u iznosu od 138 milijuna kuna što je svega 16 % prikazanoga proračuna. Ako od toga izuzmemo i one pomoći koje samo prođu kroz naš žiro račun, vidimo da bi to bilo nešto manje od 99 milijuna kuna odnosno svega 11,36 % ukupno ostvarenih prihoda.-rekla je Adžaga.

Uspoređujući 2020. godinu s 2019. godinom, kazala je, bilježi se pad prihoda čak nekih 10 % što je posljedica epidemije novoga koronavirusa. To se odnosi na sve vrste prihoda osim po pomoćima gdje se bilježi rast u odnosu na 2019. godinu, a to je znak da su realizirani mnogi EU projekti.

Pad prihoda uslijed korona krize komentirao je i vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić  koji je naglasio kako pomoć očekuju od Europske unije kao i hrvatske Vlade.

-U okviru naših mogućnosti i naših ovlasti učinit ćemo sve što možemo iako zadatak nije lak u svakom slučaju.- istaknuo je Damir Dekanić.

Među izvješćima koja su se danas našla pred vijećnicima bilo je i ono o radu i poslovanju Opće županijske bolnice Vinkovci za 2020. godinu. Komentirajući situaciju u ovoj bolnici, koja je pritisnuta velikim dugovanjima, župan Dekanić je kazao kako koncepcija po kojoj posluju bolnice nije problem samo vinkovačke bolnice.

-Na koordinaciji župana u Zagrebu moglo čuti kako su gotovo sve bolnice u istim problemima u određenom postotku, neke više, neke manje. Na sastancima, kako s ravnateljem tako i sa sindikatima u bolnici, dogovorili smo kako ćemo ići prema svim mogućim racionalizacijama. Na određene stvari  ipak ne možemo utjecati, pogotovo kada je riječ o dugovima koji su vezani za veledrogerije i gdje bez pomoći države to ne možemo riješiti-  istaknuo je Damir Dekanić.

Luka Vukovar 2020. godinu završila je se oko 310 tisuća tona pretovarnog tereta, za razliku od 2019. kada je bilježila oko 350 tisuća tona tereta. Prema riječima direktora vukovarske Luke, Marijana Kuprešaka, iako je bila nešto slabija godina, 2020. je Luka Vukovar završila pozitivnim poslovnim  rezultatom.

-Radnici su zadržali sva materijalna prava, nismo imali nova zapošljavanja, ali smo broj uposlenih smanjili  za 5-6 osoba prirodnim odljevom kroz mirovine  što nam je nekako i najveći efekt korone u 2020. godini.-rekao je Kuprešak.  Naglasio je kako je intenzitet poslovanja Luke Vukovar uvijek jači u trećem i četvrtom kvartalu godine dok su prvi i drugi kvartal uvijek nešto lošiji.

-Sada smo na nekih 150 tisuća tona pretovarnih roba različitih segmenata i očekujemo drugu polovicu godine u kojoj  bilježimo između 65 i 70 posto ukupnog godišnjega pretovara, zbog početka rada bosanskog bazena i pretovara žitarica, uljarica i drugih roba. Očekujemo ovogodišnju razinu između 320 i 350 tisuća tona tereta i planiramo u drugome dijelu godine zaposliti  5 novih djelatnika.

Promet u Luci Vukovar već nekoliko godina ovisi, dijelom,  o radu tvrtki u bosanskome bazenu gdje je također došlo do poremećaja u proizvodnji zbog pandemije koronavirusa.

- Do prije nekoliko godina glavninu pretovara Luke Vukovar, oko 60 posto, činila je Petrokemija iz Kutine, a sada ona čini  oko 10 posto ukupnoga pretovara. Promet Dunavom je slabiji, a mi  smo dosta vezani za rumunjsku luku Constanta koji obavljaju oko 60-tak milijuna tona pretovara godišnje, - rekao je Kuprešak.

 Podsjetio je i na najbolje godine u poslovanju Luke Vukovar, 2005. i 2006. kada je pretovareno  915 tisuća tona, uglavnom rudače za BiH. Gašenjem toga posla pretovar Luke Vukovar sveo se na  300-400 tisuća tona godišnje i to je danas nekakav standard Luke Vukovar iako njeni kapaciteti omogućavaju godišnji prekrcaj roba od oko 1.200.000 – 1.500.000 tona, ovisno o vrsti tereta.

Kuprešak je mišljenja kako bi intenzivniji gospodarski uzlet ovoga područja omogućio i veći promet roba u Luci Vukovar.

Mlade vukovarske uspješne sportaše Nikolu Todorovića i Petra Kovača, primio je uredu gradonačelnika, zamjenik gradonačelnika Vukovara Filip Sušac kojega su upoznali sa svojim postignućima.  Čestitajući im na izvrsnim sportskim rezultatima na natjecanjima, Sušac je naglasio kako Grad Vukovar podupire sportske klubove u gradu, među ostalim i nedavno otvoreni Šahovski klub Slaven Vukovar kao i  Klub dizača utega Vukovar.

-Grad Vukovar kroz redovno financiranje sportskih udruga sufinancira od manifestacija, natjecanja, režijskih troškova ali i opremanja prostora potrebnom opremom za treniranje.- rekao je zamjenik gradonačelnika Sušac.

Nikola Todorović, član  Kluba dizača utega Vukovar, višestruki je državni prvak u više kategorija.

-Osvojio sam 16. mjesto na Svjetskom prvenstvu održanom u svibnju u Uzbekistanu. Na svjetskom prvenstvu nastupilo je 244 natjecatelja iz 53 zemlje, a ja sam nastupio u kategoriji do 73 kg i rezultatima od 100 kg u trzaju, 120 kg u izbačaju i 220 kg u izbačaju te se  plasirao se na izvrsno 16. mjesto- rekao je Todorović te dodao i kako je nastupio na Kupu Europske unije na Malti gdje je osvojio 5. mjesto.

Petar Kovač, šahovski je prvak Hrvatske do 15 godina, član Šahovskog kluba „Slaven“ Vukovar. Petar je i trostruki državni prvak Hrvatske prijašnjih godina u kategorijama do 11 godina i do 13 godina te je jedan od najmlađih majstorskih kandidata u državi. Šah mu je, kaže, opuštajući.

-Taj sport je opuštajući, nema puno fizičke aktivnosti iako se fizički moram pripremati kako bih nekoliko sati mogao sjediti dok traje partija šaha.-rekao je Kovač.

Prijemu je nazočio i Dražen Kobašević, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, obrazovanje, sport, branitelje, socijalnu politiku i civilno društvo.

Kako fizički i psihički pomoći palijativnim bolesnicima bilo je temom  tribine i edukacije koju je organizirala  Humanitarna udruga branitelj pomaže branitelju. Predsjednik Udruge Željko Miškulin istaknuo je kako je danas velik broj branitelja na palijativnoj skrbi a članovi udruge volontiraju pomažući im da što lakše prebrode teške trenutke.

-Riječ je o hrvatskim braniteljima, ali smo volonterstvo proširili i na branitelje invalide  kojima želimo olakšati teške trenutke pomažući im fizički, ali i psihološki. Imamo sa domovima zdravlja ugovoreno pružanje pomoći u domovima branitelja i  možda smo jedini za sada koji imamo stomatologa koji pruža pomoć braniteljima u njihovim kućama- rekao je Miškulin.

Tribina je održana u suradnji s Domom zdravlja Vukovar, čija glavna sestra Ahnetka Stjepanović naglasila kako se na tribini moglo čuti koji su to problemi s kojima se susreće svaki palijativni bolesnik.

Ispred Doma zdravlja Vukovar predavanju su nazočili Ahnetka Stjepanović, u zdravstvenome dijelu i Domagoj Matanović psiholog palijativnoga tima Doma zdravlja Vukovar.

Humanitarna udruga branitelj pomaže branitelju trenutno skrbi od 14 branitelja. Utemeljena  je 2019. godine u Ivankovu, broji oko 50-tak članova i djeluje na prostoru cijele Hrvatske.

Vukovarsko- srijemski  župan Damir Dekanić i njegov zamjenik Franjo Orešković,  primili su Petra Kovača, člana šahovskog kluba „Slaven“ Vukovar koji je prvak Hrvatske u kategoriji kadeta do 15 godina.

VURA, Razvojna agencija  Vukovar, predstavila je projekt Život u pokretu  vrijedan je oko 2,7 milijuna kuna, koji je realiziran sredstvima Europskog socijalnog fonda u 100 postotnom iznosu.  Izvršna direktorica Europskoga doma Vukovar, Dijana Antunović Lazić, pojasnila je kako je projekt namijenjen prvenstveno mladima.

-Projekt je usmjeren na stvaranje inovativnih STEM sadržaja namijenjenih djeci osnovnoškolskog uzrasta, mladima, ali i općoj populaciji- rekla je Antunović Lazić te naglasila kako je on nastavak uspješne suradnje svih partnera te kako su projektom predviđena i brojna putovanja u Hrvatskoj i EU, vezana za stručna usavršavanja i jačanje kapaciteta svakog sudionika.

Zamjenik gradonačelnika Vukovara, Filip Sušac, pozdravio je realizaciju ovoga projekta naglasivši kako se projektom STEM otvaraju značajne mogućnosti za zapošljavanje.

-Razvojna agencija Vukovar je s partnerima prepoznala važnost razvoja STEM-a, shvaćajući potrebe tržišta rada, jer nam trendovi pokazuju kako će posla u području STEM-a biti sve više. Na ovaj način zajedno doprinosimo razvoju i rastu Vukovara, a povezujući dva velika projekta u samom centru grada ćemo dobiti kvalitetan i odlično opremljen STEM centar - rekao je Sušac.

Projekt će na inovativan i interdisciplinaran način, kroz opremanje prirodoslovno-matematičkog i tehničkog kabineta, raznih višednevnih radionica, suradnjom odgojno-obrazovnih i visokoobrazovnih institucija s organizacijama civilnog društva krajnjim korisnicima učiniti područje STEM-a zanimljivijim.

Direktorica Razvojne agencije VURA Vedrana Žilić izrazila je zadovoljstvo što će Vukovar dobiti šest prostora namijenjenih STEM-u.

- Suradnja svih partnera je od izuzetnog značaja, jer bi ih bez toga bilo nemoguće realizirati. Projektom Život u pokretu stvaramo cjelinu, povezujući javni sektor, civilno društvo i sve razine obrazovanja. – rekla je Vedrana Žilić.

Korisnik projekta je Europski dom Vukovar, a partneri na projektu su Grad Vukovar, Razvojna agencija Vukovar, Tehnička škola Nikole Tesle, Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru te Osnovna škola Dragutina Tadijanovića, čija je  ravnateljica Lidija Miletić dodala je kako je projekt dobar primjer kako se sredstvima EU fondova i uz  potporu lokalnih vlasti i institucija, učiteljima može osigurati cjeloživotno učenje i usavršavanje vještina.

Željko Sudarić, dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička, naglasio kako je u poboljšanje uvjeta rada te institucije, zaključno s predstavljenim projektom, investirano oko 100 milijuna kuna u posljednje dvije godine. Podsjetio je kako  kroz studij fizioterapije niz godina provode STEM te kako se provedbom ovakvih projekata pokazuje velika obrazovna vertikala potrebna Vukovaru. 

Ravnatelj Tehničke škole Nikole Tesle, Đorđe Lukić, naveo je kako je to drugi projekt iz STEM područja u kojem ta škola sudjeluje na poziv Razvojne agencije Vukovar. ističući kako realiziranjem takvih projekata pokazuju da imaju ljudske kapacitete za provedbu STEM-a, kao i mlade ljude koji kvalitetno mogu predstavljati Hrvatsku.

Apelacijski sud u Beogradu, Odjeljenje za ratne zločine, 11. lipnja 2021. godine donio je drugostupanjsku presudu kojom žalbu Boška Soldatovića odbacuje kao neosnovanu te potvrđuje prvostupanjsku presudu kojom je Soldatović osuđen na 15 godina zatvor za zločin počinjen u Bogdanovcima  u studenome 1991. U istoj presudi odbijena je i žalba tužitelja za ratni zločin koji je predlagao da se prvostupanjska presuda od 15 godina zatvora preinači na kaznu zatvora od 20 godina. Posljednji zapovjednik obrane Bogdanovaca, Ivan Matković Lasta pozdravio je presudu iako kaže kako je ona pomalo zakašnjela:

-Prošlo je puno vremena, mnogi od obitelji stradalnika nisu više živi kako bi dobili  barem neku zadovoljštinu za strahote koje su članovi njihovih obitelji proživjeli nakon pada Bogdanovaca 1991. rekao je Matković.

Dodao kako Soldatović nije jedini i kako je trebao odgovarati i zapovjedni vrh jer je on također odgovoran za počinjene zločine u Bogdanovcima. Podsjetimo,  10. studenoga 1991. nakon sloma obrane Bogdanovaca te ulaska okupatorske vojske u selo, protivno svakoj ljudskosti i humanosti, počinjen je jedan od najvećih ratnih zločina u Domovinskome ratu, a o kojemu se u široj hrvatskoj javnosti malo govori i malo zna. 

Nakon zarobljavanja i zlostavljanja deset mještana, devet njih je strijeljano, a pošteđena je jedino žena koja je prošla stravične torture. Bezumno i bezrazložno ubijeno je pet žena, a najstarija, Đulja Barlecaj imala je devedeset i četiri godine.  Tijekom Domovinskog rata, uz Vukovar, i Bogdanovci su bili simbolom otpora velikosrpskom agresoru, a u obrani sela sudjelovalo je tek dvjestotinjak branitelja među kojima su, osim Bogdanovčana bili i pripadnici Zbora narodne garde, specijalne policije, MUP-a i HOS-a. Ukupno, poginulo ih je 129, 40 branitelja i 89 mještana.