Ove godine općina Nijemci od 25. prosinca 2021 do 9. siječnja 2022. organizira bogat  kulturno glazbeni program za mještane ali i sve posjetitelje ovog kraja.  Istodobno, želja je  općinske vlasti  privući i što već i broj posjetitelja tih dana u Općinu Nijemci. U središnjem parku u Nijemcima ,nizom kulturno umjetničkih sadržaja Općina Nijemci obogati će nadolazeće  božićno novogodišnje blagdane  i stvoriti ljepši ugođaj.

Program ovogodišnje manifestacije Božić u Nijemcima predstavila je Rozalija Jurković, pročelnica za financije, gospodarstvo i razvoj Općine Nijemci koja je istaknula kako će se održati brojni koncerti duhovne glazbe, tamburice, a u Novu 2022. uvest će sve posjetitelje grupa Opća opasnost. Za nekoliko dana trebalo bi se otvoriti i klizalište na kojemu su radovi pri završetku.

Brojni su sadržaji namijenjeni i najmlađima od  božićne predstave  za djecu i druženja s Djed Božićnjakom i vilenjakom,  a posjetitelji će moći kušati kuhano vino, toplu čokoladu i nezaobilazne fritule,  posjetiti božićni sajam i uživati u brojnim drugim sadržajima.

U utorak, 23. studenoga,zabilježeno je 4926 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 30.541. Među njima su 2591 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 317 pacijenta. Preminule su 62 osobe, priopćio je Nacionalni stožer civilne zaštite

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 576.633 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 10.438 preminulo, ukupno su se oporavile 535.654 osobe od toga 4.048 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji su trenutno 22.304 osobe.

Zaključno s 22.11.2021 utrošeno je 4.000.957 doza cjepiva, a cijepljeno je 52,55% ukupnog stanovništva, odnosno 62,74% odraslog stanovništva.

Mjesto Korođ u Općini Tordinci broji gotovo 70 posto mještana pripadnika mađarske nacionalne manjine i kao takvo ostvarilo je sredstva EU fondova za izgradnju infrastrukture. Riječ je o natječaju EU  za poboljšanje infrastrukture u područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina.

-Ostvarili smo iznos od 320 tisuća kuna kojima smo izgradili pješačke staze u dvije ulice u Korođu.-rekao je načelnik Općine Tordinci Davor Adžić.

Potrebe za izgradnjom infrastrukture u ovoj su Općini velike naglasio je Adžić.

-Kako smo dio aglomeracije sjever bit će realizirana kompletna vodovodna i kanalizacijska mreža, idejni projekt je gotov i u realizaciju će se krenuti krajem iduće godine. Također, imamo puno nerazvrstanih cesta  i neuređenih nogostupa, koje treba obnoviti u Općini Tordinci. To nam je prioritet za rješavanje.-rekao je Adžić

Načelnik Općine Tordinci koja trenutno broji nešto više od 2.000 stanovnika smatra kako će kvalitetna infrastruktura biti jedan o čimbenika za kvalitetniji život ovoga mjesta i zadržavanje mladih.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji u posljednja 24 sata je 109 novih pozitivnih osoba na COVID-19 od kojih 36 osoba iz Vinkovaca, 17 osoba iz Vukovara, 6 osoba iz Andrijaševaca, 5 osoba iz Županje, 4 osobe iz Privlake, po 3 osobe iz Cerića, Mirkovaca, Nuštra, Otoka, Starih Mikanovaca, po 2 osobe iz Cerne, Đurića, Ivankova, Komletinaca, Ludvinaca, Tovarnika, Vođinaca i Vrbanje, te po jedna osoba iz Babine Grede, Bapske, Bobote, Bošnjaka, Bršadina, Đeletovaca, Gunje, Novih Jankovaca, Štitara i Šiškovaca ). Preminule su dvije osobe.

Trenutno je u županiji 79 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti. U samoizolaciji se na području županije nalazi 435 osobe.

U Osječko-baranjskoj županiji  227 je novih  pozitivnih  osoba na COVID 19. Najviše  ih je iz Osijeka, 94, Đakova 29, Našica  25 i  Belog Manastira 11.Hospitalizirane su 154 osobe od kojih 117 u KBC Osijek, 37 u OŽB Našice. U Respiracijskom centru je 25  osoba. Preminula je jedna osoba. U  samoizolaciji je 1.061 osoba.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je javni poziv kojim su pozvana visoka učilišta biotehničkih znanosti s područja Slavonije, Baranje i Srijema da dostave podatke o iskazanom interesu studenata za korištenje sredstava stipendija za akademsku godinu 2021./2022. Stipendiranje studenata visokih učilišta iz područja biotehničkih znanosti na području Slavonije, Baranje i Srijema dio je Razvojnog sporazuma „Slavonija, Baranja i Srijem“ koji objedinjava aktivnosti na području pet slavonskih županija. Na području Slavonije, Baranje i Srijema četiri visoka učilišta upisuju i obrazuju studente iz područja biotehničkih znanosti: Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, Sveučilište u Slavonskom Brodu i Veleučilište u Požegi.

Ministarstvo poljoprivrede treću godinu zaredom dodjeljuje bespovratna sredstva studentima viših godina preddiplomskih i diplomskih studija u poljima agronomije, biotehnologije, prehrambene tehnologije i nutricionizma u iznosu od 10 tisuća kuna po studentu za akademsku godinu. Pravo na dodjelu stipendija imaju redoviti i izvanredni studenti 2. i 3. godine preddiplomskih sveučilišnih i stručnih studija te studenti 1. i 2. godine diplomskih sveučilišnih ili specijalističkih diplomskih stručnih studija upisani u studijske programe koji su u akademskoj godini za koju se dodjeljuje stipendija prvi puta upisali godinu studija za studijski program iz biotehničkih znanosti.
 
U akademskoj godini 2019./2020. na sva četiri visoka učilišta realiziran je ukupno 841 ugovor sa studentima u iznosu od 8,41 milijun kuna. Za akademsku godinu 2020./2021. realizirano je ukupno 897 ugovora sa studentima u iznosu od 8,97 milijuna kuna. Porast broja ugovorenih i realiziranih stipendija pokazatelj je da raste interes mladih za obrazovanje u sektoru poljoprivrede. Ova potpora studentima ima za cilj zadržati mlade na selu te na taj način promijeniti strukturu poljoprivrednih gospodarstava i modernizirati poljoprivrednu proizvodnju koja predstavlja jednu od strateških grana hrvatskog gospodarstva- priopćili su iz Ministarstvo poljoprivrede.

Vukovar obilježava 30. obljetnicu stradanja u Domovinskome ratu. Hrvatski grad  na Dunavu doživio je tada cjelovito fizičko uništenje. Pod 87-dnevnom opsadom i tisućama granata i bombi ispaljenih iz svih raspoloživih strjeljiva tadašnje JNA i srpskih paravojnih postrojba, grad je potpuno razrušen. Službeni podatci govore kako je tijekom tromjesečne opsade grada dnevno padalo između 5.000 i 12.000 projektila. Stotine ranjenika svakodnevno su stizale u vukovarsku bolnicu, dok su vukovarski branitelji branili svaku kuću, ulicu i kvart. 

U agresiji na Vukovar uništene su ili teško oštećene 13.852 stambene jedinice, od kojih 8.272 obiteljske kuće i 552 višestambena objekta s ukupno 5.580 stanova. 

U žaru velikosrpske ideologije neprijatelj je uništavao sve što je mogao. Vukovar je 1991. pretrpio genocid, kulturocid, ekocid…. Taj miran prosperitetni grad na Dunavu 1991. uništen je do temelja, preživjeli otjerani u logore i u višegodišnje progonstvo, a u ulicama grada zauvijek su ostala 1.292 ubijena Vukovarca.

Vukovar je u Domovinskome ratu pretrpio ukupnu štetu od 9,5 milijardi kuna. Ratna šteta pričinjena gospodarstvu procijenjena je na gotovo milijardu eura. Od nekadašnjih gospodarskih divova Borova, Vuteksa, Vupik-a, ostali su tek razrušeni i opljačkani ostatci.

Posebnim Zakonom o obnovi i razvoju grada Vukovara koji je usvojen 2001. osnovan je Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara s ciljem da se zakonom definirane poticajne mjere usmjere prema područjima koja su stradala u Domovinskom ratu, ubrza obnova i razvoj Vukovara i otklone posljedice razaranja građevina, kao i druge posljedice rata. Od osnutka Fonda i početka djelovanja do 2. studenog 2021. godine plan prihoda za Fond iz Državnog proračuna bio je 913.295.232,16 kuna od kojih je Fond realizirao 801.654.194,72 kuna. Sredstva Fonda korištena su prilikom obnove brojnih objekata u Vukovaru, između ostaloga Vukovarskog vodotornja, Radničkoga doma, Državnog arhiva, Franjevačkog muzeja, a sudjelovali su i u brojnim drugim projektima.

Svake godine Fond dodjeljuje po javnom pozivu sredstva poduzetnicima koji mogu dokazati da su izvršili ulaganje i isto to ulaganje platili te dali doprinos razvoju grada. Od 2016. godine Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara  financirao je 226 zahtjeva to znači ukupno  27.814.410 kuna.

Obnovljena je i kulturna baština grada na Dunavu, Gradski muzej Vukovar i dvorac Eltz kao i Crkva sv. Filipa i Jakova i Franjevački samostan koji su bili gotovo u potpunosti razoreni i opljačkani a kulturno blago  odvezeno u Srbiju. Obnova kulturnih građevina, kao i brojnih drugih važnijih građevina u Vukovaru, financirana je Programom donacijske obnove objekata javne namjene u gradu Vukovaru. Za donatore su se javile županije, gradovi i drugi donatori, a ovim je programom bila predviđena obnova 31 javnog objekta u Vukovaru.  

Vukovar je danas gotovo u potpunosti obnovljen. Još uvijek su na pojedinim građevinama vidljivi ratni ožiljci, ali ih je sve manje. Grad Vukovar u prosjeku svake godine za obnovu infrastrukture ulaže između 30 i 50 milijuna kuna.

Tu su i obnovljena suvremena bolnica, izgrađen je i Muzej vučedolske kulture. Prošle godine za javnost je otvoren i Vukovarski vodotoranj kojega je samo u godinu dana rada, u vrijeme pandemije i svih epidemioloških ograničenja, posjetilo više od 80.000 građana.

Ne smiju se zaboraviti niti obnovljene škole, vrtići, a u planu je i izgradnja zgrade nove Ekonomske škole. U Vukovaru djeluje i Veleučilište Lavoslav Ružička na kojemu studira više od 1.000 studenata iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 4.443 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 33.760, priopćio je  Nacionalni  stožer civilne zaštite. Među njima je 2.378 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 289 pacijenata. Preminulo je 50 osoba. U samoizolaciji su trenutno 24.144 osobe.

Zaključno s 15.11.2021. utrošeno je 3.871.196 doza cjepiva, a cijepljeno je 50,76% ukupnog stanovništva, odnosno 60,66% odraslog stanovništva.