Uz Dan neovisnosti Republike Hrvatske, 8. listopada, dvorištu Pastoralnoga centra sv. Bone održana je povodom postavljanja Popisa vukovarskih žrtava u Domovinskome ratu konferencija za medije. Postavljene su ploče s imenima 2.717 žrtava, rekao je inicijator ovoga popisa fra Ivica Jagodić, vukovarski gvardijan.

-Želimo se prisjetiti tužne jeseni 1991. godine kada su svakodnevno ginuli naši sugrađani. Tu, na ovome popisu kojega smo mi konačno nakon 28 godina kompletirali nalaze se hrvatski branitelji, naši Vukovarci, domaći sinovi pa i sinovi iz cijele naše Domovine  koji su bili spremni braniti ovaj grad. Tu su i civilne žrtve, zatočeni i ubijeni u srpskim koncentracijskim logorima, ali i svi oni koji su nestali- naglasio je fra Jagodić.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava zahvalio je fra Ivici Jagodiću i svim  institucijama koje su pomogle da se ovaj popis vukovarskih žrtava obznani na jednome mjestu.

-Žalosna je činjenica da institucije ove države nisu bile u stanju punih 28 godina napraviti i objaviti ovakav popis. Iako su postojale različite baze, niti jedna nije bila sveobuhvatna,  niti smo išta mogli s tim podatcima i teško nam se svima bilo oteti dojmu  da je to namjerno tako da ponovno institucije nisu odradile dio posla i barem pobrojale te  ljude koji su dali svoje živote za obranu Vukovara ali i Hrvatske- rekao je Penava.

Dražen Živić pomoćnik ravnatelja Instituta Ivo Pilar dodao je kako će popis poslužiti daljnjem istraživanju stradanja Vukovara u Domovinskome ratu.

-Imamo jedan iznimno vrijedan popis koji će nam poslužiti na dva načina. Prvi je način da odamo trajni pijetet  vukovarskim žrtvama jer su oni položili svoje živote u temelje hrvatske države. S druge strane ova inicijativa treba poslužiti kao primjer i drugim, ratom stradalim krajevima ali i hrvatskoj državi  da konačno napravi i objedini cjeloviti popis svih poginulih i ubijenih u Domovinskome  ratu  kako bi doista svaka žrtva imala svoje mjesto- rekao je Živić.

Ovaj popis  iznimno je značajan  za povijest Vukovara, njegovu baštinu i buduće naraštaje zbog kojih svaka žrtva ima svoj smisao. Nakon konferencije za medije u Crkvi sv. Filipa i Jakova služena je sveta misa  koju je predvodio đakovački pomoćni biskup  Ivan Ćurić, a potom je održana i procesija sa svijećama od crkve do Spomenika vukovarskih žrtava.

Gradonačelnik  Ivan Penava komentirao je novinarski upit o proglašenju 18. studenoga blagdanom na razini cijele Hrvatske dodajući kako je  to u sklopu inicijative i proglašenja Vukovara kao mjesta posebnoga domovinskoga pijeteta.   

-Ukoliko bi se 18. studeni proglasio državnim blagdanom, jer je taj 18. studeni u mislima i emocijama hrvatskoga naroda, taj dan doista bi bio još i  veći. To bi bio veliki iskorak za grad Vukovar i žrtvu koju je podnio u Domovinskome ratu. Siguran sam da će se time još dodatno učvrstiti poštovanje prema Vukovaru i  njegovoj žrtvi u Domovinskome ratu.

Penava je komentirao i narednu sjednicu Gradskoga vijeća  na kojoj bi se temeljem gradskoga statuta trebalo raspravljati o uvođenju dvojezičnosti.

-Gradsko vijeće će donijeti odluku sukladno zaključku koji ću donijeti kao gradonačelnik, a hoće li to podržati vijeće ili neće, vidjet ćemo. Za pretpostaviti je da hoće, iako tu postoje i drugi akteri koji imaju  svoje prijedloge zaključaka, no ne mislim da će se bilo što značajnije događati nego što se događalo 2016. kada smo imali istu proceduru u Gradskome vijeću, kada sam donio zaključak i kada je Gradsko vijeće glasalo o tome.  Ne mislim da je tu nešto jako vruće da će dovesti do porasta tenzija u gradu Vukovaru.- rekao je Penava.Tomislav Josić, predsjednik Savjeta za branitelje rekao je  kako nitko iz Zagreba ne može odlučivati o uvođenju dvojezičnosti u grad Vukovar.

-Ustavni sud je jasno i glasno rekao Staut grada Vukovara i Grad Vukovar trebaju odlučiti o tome. Ne može nitko iz Zagreba odlučivati o tome niti netko možer doći ovdje i po mraku postavljati dvojezične ploče. -rekao je Josić.

Penava smatra kako se ne može govoriti o proširenju posebnih prava kako ih definira Zakon dok se ne riješe temeljna prava  za velik broj Vukovaraca kojima ta temeljna ljudska  prava nisu omogućena.

-Podsjetit ću kako je iz Vukovara nakon pada grada preko 6.000 osoba odvedeno u srbijanske koncentracijske logore  koji službeno ne postoje ni za našu državu ni za Republiku Srbiju.  Kad se riješe temeljna prava ratnih stradalnika možemo govoriti o proširenju posebnih  prava za nacionalne manjine.  Netko si je našao za shodno da te činjenice makne u stranu i počne čitati Ustav od kraja. Tome smo se usprotivili  i mislim da imamo pravo sa stajališta poštenja, pravde i logike, da su svi argumenti na našoj strani i da je sve ovo drugo što se pokušavalo zapravo zlonamjerno, u bilo čijoj režiji. To smo otvoreno rekli i to doživljavam na način da se ne poštuje niti nas niti ovaj grad niti njegova simbolika, a niti jedno ovdje grobno mjesto-rekao je Penava na Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskoga rata.  

Povodom Dana neovisnosti RH izaslanstvo grada Vukovara na čelu  s gradonačelnikom Ivanom Penavom položilo  je vijenac i upalilo svijeću na Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskoga rata. Čestitajući blagdan Hrvaticama i Hrvatima, Penava je naglasio kako je to dan koji simbolizira višestoljetnu težnju hrvatskoga naroda za slobodom i neovisnošću.

-Samim tim činom što smo generacija koja je dočekala taj dan trebamo biti sretni, zahvalni, poglavito imajući u vidu sve one kojih nema i koji su svojim životom platili stvaranje toga sna – rekao je Penava te  pojasnio kako nije riječ samo o Domovinskome ratu nego i svim žrtvama koje su za težnju o samostalnoj hrvatskoj državi, hrvatskome jeziku i pismu  dale svoj život. Izaslanstvo grada Vukovara činili su i zamjenici gradonačelnika Ivana Mujkić i Marijan Pavliček, čelnici Gradskoga vijeća, Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskoga rata grada Vukovara te Savjet za branitelje grada Vukovara.

-Nama koji smo tada branili Vukovar proglašenje neovisnosti RH značilo je jako puno - rekao je Tomislav Josić, predsjednik Savjeta za branitelje grada Vukovara te dodao kako je u tim trenutcima bio na prvoj crti bojišnice braneći svoj grad od srbijanske agresije na Vukovar.

-Bilo smo sretni i ponosni, iako smo znali da druga strana to neće prihvatiti i nakon toga su uslijedili još žešći napadi na grad- rekao je Josić te dodao kako su uspjeli osnovati hrvatsku državu, iako još uvijek ne onakvu kakvom su ju sanjali.

Na dan 8. listopada u Hrvatskoj se kao državni blagdan obilježava Dan neovisnosti u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ.  Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.

Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Dom zdravlja Vukovar pokrenuo je inicijativu za osnivanje Savjetovališta za dojenje. U  tu  je svrhu održana je i edukacija za zdravstvene djelatnike.

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i direktor Vukovarskog vodotornja Darijan Zeko potpisali su u Zagrebu ugovor kojim HRT donira arhivske materijale za memorijalno-izložbeni postav Vukovarskog vodotornja - Simbola hrvatskog zajedništva.

Riječ je o snimkama ratnih razaranja i obrane grada Vukovara nastalim tijekom Domovinskog rata 1991. i kasnije, a svjedoče o herojskom otporu branitelja, sudbini prognanika, uništavanju vodotornja kao simbola grada te o njegovoj obnovi. Za potrebe projekta snimke su montirane u sekvence od po nekoliko minuta, a HRT će na ovaj način omogućiti njihovo kontinuirano prikazivanje posjetiteljima u sklopu memorijalnog centra Vukovarskog vodotornja- prenosi HINA.

"Hrvatska radiotelevizija ima bogatu arhivu iz Domovinskog rata, a za ovu prigodu je donirala arhivski materijal koji će se prikazivati u sklopu memorijalnog centra Vukovarskog vodotornja-, rekao je glavni ravnatelj HRV-a.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava istaknuo je kako se projekt sastoji od tri faze, sanacije samog objekta, izgradnje dodatnih sadržaja koji će biti u sklopu vodotornja te popunjavanju multimedijskim sadržajima.

-Materijali Hrvatske radiotelevizije bili su nam iznimno važni, preko njih na neki način vraćamo vrijeme ratnih događanja, vrijeme progonstva Vukovaraca, na kraju krajeva, ne kaže se uzalud da slika vrijedi više od tisuću riječi.- rekao je Penava.

I direktor Vukovarskog vodotornja Darijan Zeko naglasio je važnost suradnje sa HRT-om.

-Ta je suradnja bila iznimna cijelo vrijeme, upravo onaj najvažniji detalj koji nam je bio potreban na samom Vukovarskom vodotornju. Željeli smo naime ispričati priču koju nosi sam vodotoranj, priču hrvatskog zajedništva koje se očitovalo kroz cijeli Domovinski rat- naglasio je Zeko.

Rukovoditelj HRT-ovog Odjela Dokumentarni sadržaji Vladimir Brnardić rekao je da će arhivske snimke popuniti četiri ekrana Vukovarskog vodotornja. Prvi je o njegovoj povijesti, drugi prikazuje Vukovar od progonstva do povratka, treći govori o Vukovaru nekad i sad, a posljednji prikazuje simboliku hrvatske zastave, koja je tijekom čitave opsade grada vijorila na Vukovarskom vodotornju. U sklopu svečanosti prikazan je i dio HRT-ovih arhivskih materijala koji će naći svoje mjesto u postavu memorijalnog centra Vukovarskog vodotornja.

Aktualni sat gradonačelnika posljednje sjednice Gradskoga vijeća bio je ispunjen brojnim pitanjima vijećnika o projektima koji se provode ili će se provoditi u Vukovaru.