Vukovarska je bolnica simbol ratnog stradanja i otpora agresoru grada, ali i cijele Hrvatske. Svjedoči o neizmjernoj okrutnosti JNA i četnika koji su bez imalo milosti ubijali civile, među njima i djecu, trudnice, starce, medicinsko osoblje, bolesnike i ranjenike. U tri mjeseca opsade u bolnici je liječeno 3.400 osoba, a u iznimno teškim uvjetima izvedeno je oko 2.250 operacija. Među ranjenicima najviše je bilo civila, zatim branitelja, ali i neprijateljskih vojnika. Bolnica je pružala zdravstvenu skrb svima bez obzira na to koju su odoru nosili i koje su nacionalnosti bili.

Grad Vukovar simbol je razaranja i stradanja u Domovinskom ratu. Tijekom 87 dana opsade, grad je bio pod kontinuiranim napadima JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Tisuće granata i bombi uništile su gotovo cijeli grad. Urbanističkom koncepcijom te dobro očuvanim spomeničkim objektima i parkovnim naslijeđem, povijesna urbanistička cjelina Vukovara je do rata bila jedna od najvrijednijih u Hrvatskoj. Ratnim razaranjima 1991. godine, a zatim i neovlaštenim rušenjem u vrijeme okupacije, povijesna jezgra Vukovara teško je stradala. Vukovar je kao urbana i gospodarska cjelina pretrpio najveću pojedinačnu ratnu štetu u Hrvatskoj, a po razmjerima razaranja postao je najizrazitiji simbol stradanja u Domovinskom ratu.

Izravna ratna šteta 9,5 milijardi kuna

Nažalost, uništen je gospodarski potencijal grada, infrastruktura, stambeni fond, a nastradali su i spomenici kulture, sakralni objekti, župne crkve i groblja te bolnica, dječji vrtići i škole. Prema izvješću Državne komisije za popis i procjenu ratne štete iz 1999. godine, na području Grada Vukovara procijenjena je ukupna izravna ratna šteta od 9,5 milijardi kuna, dok su neizravne ratne štete bile i do četiri puta veće. Od toga, izravna ratna gospodarska šteta procijenjena je na 4,6 milijardi kuna, šteta na infrastrukturi na 2,3 milijarde kuna, a na privatnoj imovini 2,6 milijardi kuna. U odnosu na evidentirani broj stambenih jedinica prije rata tijekom agresije uništeno je ili oštećeno više od 90 posto stambenih objekata, od toga njih 75 svrstano je u 4., 5., i 6. kategoriju oštećenja.

Od nekadašnjih gospodarskih divova Borova, Vuteksa, Vupik-a, ostali su tek razrušeni i opljačkani ostatci. Grad Vukovar i danas za prijekopotrebnu sanaciju cjelokupne komunalne infrastrukture ulaže velika, kako vlastita sredstva tako i ona EU fondova te državnog proračuna.

Iz podataka navedenih u Programu ukupnog razvoja Grada Vukovara, šteta koju su u krvavom pohodu na Vukovar doživjeli industrija i rudarstvo iznosila je 2 milijarde kuna, poljoprivreda i ribarstvo 1,3 milijarde, građevinarstvo 50 milijuna, promet i veze 2 milijuna, trgovina 130 milijuna, stambeno-komunalna djelatnost 62 milijuna, obrazovanje i kultura 75 milijuna, zdravstvo i socijalna zaštita 78 milijuna, lokalna uprava i samouprava 835 milijuna kuna.

Izazovi za Vukovar: Gospodarski oporavak i razvoj

A koliko je do sada država napravila za Vukovar i njegove stanovnike za Hrvatski radio Vukovar komentirao je gradonačelnik Ivan Penava.

- Ne možemo reći da država ne čini puno, napravila je značajne stvari u Vukovaru, poglavito u aspektu obnova kuća i stanova, naravno u posljednje vrijeme preko nacionalne komponente i EU fondova. Međutim, postoje stvari u kojima imamo iznimno dobre rezultate u kojima malo tko može pronaći razloga za nezadovoljstvo, ali postoje i situacije s kojima ne možemo biti zadovoljni, od činjenice da je Vukovar u fokusu samo u studenom i kada se dogodi nekakav incident... Na taj se način nama, koji živimo u Vukovaru, odmaže. Tu su i teme poput ne osuđivanja ratnih zločinaca ili pak teme razvoja gospodarstva s kojima u Vukovaru ne možemo biti zadovoljni. Kada pričamo o gospodarstvu, činjenica je da nisu nikada postojali dovoljno jaki mehanizmi koji bi oživjeli gospodarstvo Grada Vukovara na način na koji su trebali i koji bi zapravo vratili Vukovar barem na one grane na kojima je bio prije Domovinskog rata – rekao je gradonačelnik Penava poručivši kako stoji da država u Vukovar ulaže dosta, ali jednako tako stoji da mora prikazati stalnu brigu i odricanje jer je to ono što je ovaj grad zaslužio, kako zbog svog položaja na krajnjem istoku tako i zbog svoje povijest i Domovinskog rata.

U 18 sati i 11 minuta Hrvatska je ujedinjena i zvonjavom crkvenih zvona i molitvom.

U okviru programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara točno u 18 sati u svim gradovima u Republici Hrvatskoj građani su se prisjetili žrtve Vukovara, njegovih branitelja i civila, koju su podnijeli za slobodnu Hrvatsku, paljenjem lampiona u glavnoj gradskoj ili ulicama koje nose ime grada Vukovara te paljenjem lampiona na prozorima i balkonima svojih domova.

U okviru programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara pod nazivom „Svjetlosna rijeka sjećanja“ u spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u obrani Vukovara 1991. u Dunav je kod dvorca Eltz pušteno nekoliko stotina upaljenih crvenih i bijelih lampiona.

Mimohodom "Korak po korak" i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke u Škabrnji je završeno središnje obilježavanje 33. obljetnice stradanja u Domovinskome ratu.

U spomen na sve poginule branitelje i civile poginule u srpskoj agresiji na Vukovar vijence su podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položila i zapalila svijeće državna i ostala izaslanstva.