Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Josip Dabro najavio je u četvrtak da će od 1. studenoga rasti cijene veterinarskih usluga, za što je u državnom proračunu osigurano 8,5 milijuna eura.

Dabro je u Srebrenom, u Župi dubrovačkoj, sudjelovao na otvaranju 7. Hrvatskog veterinarskog kongresa, na kojem su glavne teme budućnost hrvatskog veterinarstva, cijene usluga i prosječna plaća, mentalno zdravlje veterinara te antimokribna rezistencija.

Na kongresu sudjeluje oko 500 doktora veterinarske medicine iz Hrvatske, država regije i Europske unije. Dabro je pojasnio kako će jedna od novih mjera Ministarstva biti i stipendije za doktore veterine. Veterinari su važni ne samo zbog dobrobiti životinja, već i zdravlja ljudi i kontrole hrane. Nastojat će ih se financijski pratiti, a posebno motivirati mlade ljude za veterinu naglasio je Dabro.

Predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak na kongresu se osvrnuo na mentalno zdravlje veterinara, koji zbog stresa u poslu pod pritiskom doživljavaju ‘burn-out’ sindrom. Zbog toga su često prisiljeni mijenjati radno mjesto ili struku. Uz to, nedostaje kadrova na otocima, dalmatinskom zaleđu i u Slavoniji. Nema interesa mladih za rad u ruralnom području niti bi radili s farmerskim životinjama. Većinom ih zanima rad s malim životinjama i kućnim ljubimcima, a nešto je veći interes za rad u javnom zdravstvu i sigurnosti hrane. 

Ministar Josip Dabro najavio je da od 1. studenoga raste cijena veterinarskih usluga

U posjetu Vukovarsko-srijemskoj županiji boravilo je izaslanstvo Karlovačke županije predvođeno županicom Martinom Furdek Hajdin i predsjednikom Skupštine Karlovačke županije Vladom Jelkovcem. U palači Srijem u Vukovaru primio ih je zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Franjo Orešković.

U organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije i Udruge veterana 3. gardijske brigade “Kune”, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku svečano je predstavljena knjiga „Aljmaš, Dalj i Erdut u Domovinskom ratu“ autora umirovljenog brigadira Frane Tokića, sudionika događaja u Dalju 1991. godine i povjesničara Marina Banovića. Nakladnici knjige su Udruga veterana 3. gardijske brigade “Kune” i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

Autori na nešto više od 300 stranica autori pišu o događajima i ljudima koji su pridonijeli stvaranju i obrani Republike Hrvatske na području današnje Općine Erdut u razdoblju od 1990. do 1992. godine, pojašnjava Damir Buljević, predsjednik Hrvatske Udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije.
-Kroz devet središnjih poglavlja knjiga polazi od etnodemografske i geostrategijske kontekstualizacije promatranog prostora u razdoblju koje je prethodilo velikosrpskoj agresiji. Temeljena je na događajima od 1990. do 1992. godine, početak pobune i njena kronologija, koja završava progonom preostalog nesrpskog stanovništva na Uskrs 1992. godine. Sadrži iskaze sudionika događaja te brojne dokumente, između ostalog i arhivirana svjedočenja sa sudskih procesa koji su svojedobno vođeni pred Haškim sudom, tako da su prikazana i svjedočenja Srba o ovim događajima – rekao je Buljević.

U ova tri naselja poginula su 193 branitelja i mještana, a njihove sudbine ostaju trajno zapisane u knjizi. Samo 1. kolovoza 1991. u borbenim je djelovanjima vezanim uz obranu Aljmaša, Dalja i Erduta poginulo 20 policajaca, 15 gardista i četiri pripadnika Civilne zaštite. Postrojbe JNA tog su dana otvoreno stale na stranu pobunjenih Srba i pucnjima iz tenkovskih topova slomile otpor pripadnika policije i ZNG-a u PP Dalj i Centru za predvojničku obuku u Erdutu.

Uz autore, predstavljanju knjige nazočili su i zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin, u ime Osječko-baranjske županije saborska zastupnica Nataša Tramišak, prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te doc. dr. sc. Antonija Huljev s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Program je upotpunjen i glazbenim nastupom učenika Glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka.

Hrvatski sabor u petak je donio izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama kojim se preciziraju odredbe o trajnom čuvanju i pohrani ručno vođenih zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću, a koje će se prije toga skenirati, kao i zbirke isprava u RH.

Ekonomski fakultet u Osijeku bio je domaćin 20. međunarodne znanstvene konferencije "Interdisciplinary Management Research" u sklopu koje se održao i 2. EFOS Business Forum čija je središnja tema bila umjetna inteligencija.

U Osnovnoj školi Mitnica protekloga su tjedna obilježeni Erasmus dani, a održan je i Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Dani Erasmusa svake se godine obilježavaju u listopadu, a ove su godine trajali od 14. do 19. i obuhvatili niz raznih aktivnosti.

Monitoringom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije obavljenim 15. listopada 2024. utvrđeno je da je aktivnost komaraca smanjena te da više nema potrebe za tretiranjem komaraca na području grada Osijeka.

Tijekom sezone suzbijanja komaraca, koja je trajala od travnja do sredine listopada, NZJZ OBŽ izdao je Gradu Osijeku 140 preporuka (29 za larvicidne tretmane i 111 za adulticidne tretmane) koje su obuhvatile površinu od 52.620,40 ha, izvijestili su iz osječke gradske uprave.

Sve preporuke su i izvršene, a akcije tretiranja su provedene organizirano i sustavno.

Učinkovitost larvicidnih tretmana bila je od 70 do 100 posto, što je rezultiralo značajnim smanjenjem broja komaraca.

Tako je, primjerice, na vrhuncu prošlogodišnjeg vodenog vala na Halaševu izbrojeno oko 19 000 jedinki komaraca uhvaćenih u klopku tijekom 12 sati. A ove je godine, nakon uspješnog larvicidnog tretmana, uz još viši vodostaj, u vrhuncu najezde, na području Halaševa utvrđeno gotovo pet puta manje jedinki.

- Dobro posložen sustav tretiranja komarca koji je uključivao sveobuhvatne tretmane zemlja-zrak, kontrolu učinkovitosti tretmana i ponavljanje tretmana na trošak izvođača svaki puta kada je učinkovitost bila manja od 50 posto, te osigurana dostatna financijska sredstva donijeli su odlične rezultate u ovogodišnjoj borbi protiv komaraca. Prvi puta ove godine u suzbijanje komaraca, osobito na nepristupačnom području, uključili smo i dronove. Za monitoring, tretmane, stručni nazor i kontrolu učinkovitosti ove je godine utrošeno oko 1,3 milijuna eura. Ovom prigodom još jednom zahvaljujem Vladi RH što je prihvatila moj amandman na državni proračun te nam osigurala 600 tisuća eura za boru protiv komaraca - izjavo je osječki gradonačelnik Ivan Radić nakon završene sezone suzbijanja komaraca.