U okviru VukovarArt-a u odjelu Spajalica Gradske knjižnice Vukovar po prvi je puta održana panel diskusija o važnosti, percepciji i samoodrživosti kulture, kulture u okvirima turizma i primjerima dobre prakse.

Krešimir Herceg, voditelj marketinga VukovarArt-a  rekao je kako su željeli staviti  znanstveni pečat na umjetnička događanja koja se već treću godinu odvijaju u Vukovaru.
-Okupili smo najveće stručnjake u Slavoniji i Baranji kako bi predstavili što je to potrebno u brendiranju Vukovara, odnosno kako bi se prikazala ova bogata kultura koja je možda najveće bogatstvo koje ovdje imamo u turističkom sektoru. Grad ima relativno velik broj turista, ali to je još daleko od onoga što želimo i čemu težimo. Vukovar ima odličnu ponudu - dvorac Eltz, Muzej vučedolske kulture, cikloturističku rutu EuroVelo, Dunav kao najveći brend ovoga dijela je nedovoljno iskorišten u smislu brendiranja  i mislim da velik broj ljudi vani ne zna da je Vukovar grad na Dunavu. Svi zajedno trebamo raditi na brendiranju i promociji kulture, samog mjesta i destinacije prema van, ali i prema ljudima u Hrvatskoj jer Slavoniju nedovoljno posjećuju i hrvatski turisti – rekao je Herceg dodajući kako iduće godine na panel diskusiji žele predstaviti primjere dobre prakse iz cijele Europe.

Darko Bilandžić, voditelj marketinga Muzeja vučedolske kulture govorio je o važnosti marketinga pri promoviranju muzeja.
-Marketing je uistinu važan jer on prezentira sve ono što se radi, sve aktivnosti muzeja i daje smjer kojim bi pravcem muzej trebao ići. Važno je da našim posjetiteljima prenesemo važnost vučedolske kulture i njeno značenje za hrvatsku i europsku baštinu.  Mi smo najmlađi nacionalni muzej i do sada nas je posjetilo preko 200.000 turista što je jako lijepa brojka, ako uzmemo u obzir da se nalazimo na istoku Hrvatske i nismo u središtu grada.  Muzej je unikatan i cijela je njegova priča posebna tako da očekujemo sve više i više turista. Pet milijardi ljudi priča indoeuropskim jezikom, a Vučedol se smatra kolijevkom Indoeuropske civilizacije. Ta rečenica bi morala odjeknuti u svijetu i mislim da bi privukla velik broj turista – zaključuje  Bilandžić.

Voditeljica panel diskusije bila je Jesenka Ricl, predsjednica Hrvatskog društva kulturnog turizma (Crocultour) iz Osijeka, a gosti su bili izv.prof.art. Anđelko Mrkonjić, prodekan za razvoj kulturne i kreativne industrije Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Goran Rihelj, vlasnik i glavni urednik vodećeg hrvatskog turističkog portala HrTurizam.hr, Darko Bilandžić, voditelj marketinga Muzeja vučedolske kulture i Irena Mikulić, PRONI Centar za socijalno podučavanje (projekt Pokretne slike umjetnosti i kulture).

Prije same panel diskusije, predstavljena su djela studenata Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, mladih umjetnika Lucije Mitar, Maje Gjajić i Jasmina Miškovića, a koja su napravili samo za Vukovart 2019.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i direktor tvrtke Tehnostan d.o.o. Kristijan Lovrenščak obišli su sunčanu termalnu elektranu u Borovu naselju koja se nalazi u dvorištu toplane. Riječ je o prvoj sunčanoj termalnoj elektrani ovog tipa u Hrvatskoj koja će osigurati toplu vodu i grijanje za stanove priključene na sustav centralne toplane. Investicija je vrijedna milijun kuna koje je tvrtka Tehnostan osigurala iz vlastitih sredstava.

Na vukovarskom području proglašeno je pripremno stanje obrane od poplava zbog porasta vodostaja Dunava, a traga se i za nestalima nakon sudara brodova u Budimpešti.

Ove se godine za državnu maturu prijavilo ukupno 34.638 učenika. Za ispite iz obveznih predmeta - hrvatskoga jezika, matematike i stranog jezika - učenici su višu razinu ispita prijavljivali uglavnom iz hrvatskog i stranih jezika, dok je iz matematike ispit više razine prijavila jedna trećina pristupnika. Učenici su i ove godine iskazali velik interes za STEM područja i društvene znanosti. Od izbornih predmeta najviše maturanata prijavilo fiziku (8602), a slijede biologija (6306), politika i gospodarstvo (5810), psihologija (4598), kemija (4207) te informatika (3022). Najmanje zanimanja maturanti su pokazali za polaganje etike (74), glazbene umjetnosti (120), vjeronauka (140) i logike (149). 

Ispiti se polažu tijekom četiri tjedna. Državna matura počela je ispitima iz materinskih jezika nacionalnih manjina - češkog, mađarskog, srpskog i talijanskog (viša i niža razina) te ispit iz grčkog jezika. Nastavlja se esejom iz materinskog jezika pripadnika nacionalnih manjina, latinskim jezikom na obje razine, kemijom, filozofijom, njemačkim jezikom na obje razine, poviješću, fizikom te politikom i gospodarstvom. 
Drugi tjedan slijede ispiti iz geografije i sociologije, likovne umjetnosti, obje razine talijanskog jezika, biologije i psihologije te informatike i vjeronauka.
Treći tjedan polaže se Hrvatski jezik, piše se esej, a na redu su i obje razine francuskog jezika. Za višu razinu hrvatskoga jezika prijavilo se nešto više od 22 tisuće pristupnika, dok ih je osnovnu razinu prijavilo 9,8 tisuća. Također se polaže engleski jezik, iz kojeg se na višu razinu prijavilo više od 18 tisuća pristupnika te više od 11 tisuća na nižu.
Zadnji tjedan polaže se matematika, za koju se za višu razinu prijavilo 11.252, a za nižu 21.139 učenik te logika i obje razine španjolskog jezika. Državna matura završava 28. lipnja ispitima iz glazbene umjetnosti i etike. 

Rezultati će biti objavljeni 10. srpnja, rok za prigovore je dva dana, a konačni rezultati bit će poznati 15. srpnja. Podjela svjedodžbi je 17. srpnja. Jesenski rok državne mature počinje 21. kolovoza. 

Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) potvrđeno je da postoje dodatni postupci u cilju sprječavanja varanja na ispitima državne mature. Tako će ove godine pristupnici ispite pisati kemijskim olovkama koje će centar dostaviti u škole i ispitne centre i neće se moći koristiti vlastitim olovkama, a uz to zabranila se uporaba različitih elektronskih i elektroničkih sredstava i uređaja koji bi mogli pomoći varanju. Uz te promjene, istaknuli su pojednostavljenje pribora za ispite iz matematike, fizike i kemije, što je navedeno u Ispitnim katalozima objavljenim početkom ove školske godine. 

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević donio je povodom 28. obljetnice formiranja Hrvatske vojske odluku o povećanju naknada za rad na terenu, stražarsku službu i dežurstvo djelatnih vojnih osoba. Odluka stupa na snagu stupa 1. lipnja, priopćeno je iz Ministarstva obrane (MORH), a prenosi Hina.