Klaudija Boras
U sjedištu Osječko-baranjske županije u Osijeku održan je svečani prijem za pripadnike operativnih snage Civilne zaštite Osječko-baranjske županije. Nazočili su predstavnici Vatrogasne zajednice OBŽ-a, Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, HGSS-a, Hrvatskih voda, Zavoda za hitnu medicinu OBŽ, Crvenog križa, Društva podvodnih aktivnosti Slavonija te Radiokluba Osijek.
Na njihovu djelovanju u protekloj godini zahvalio im je župan Mato Lukić. - Svjedoci smo velikih problema koje su na području naše i susjednih županija uzrokovale poplave, požari, afrička svinjska kuga te brojne druge nepogode, no koordinacija i rad na terenu svih operativnih snaga bila je izvrsna - kazao je Lukić te dodao kako mu je velika čast biti na čelu Stožera civilne zaštite OBŽ-a i surađivati sa svim sastavnicama operativnih snaga te pohvalio komunikaciju i rad na terenu prilikom intervencija.
- Unazad nekoliko godina, počevši i od pojave bolesti COVID-19, napredovali smo kao sustav kojemu građani vjeruju te kao sustav koji građanima pruža sigurnost. Uz redovite vježbe simulacije koje odrađujemo, stvarne nedaće koje su se dogodile na terenu pokazale su koliko je sustav spreman te koliko građani mogu vjerovati svim operativnim snagama, što je u ovom slučaju i najvažnije - poručio je Lukić. Naglasio je da OBŽ nastavlja s ulaganjima u operativne snage te će u idućoj godini povećati iznose kojima se želi unaprijediti njihov rad i edukacije građana.
Predsjednik Vatrogasne zajednice Osječko-baranjske županije Zdenko Čarapar rekao je kako je tijekom protekle godine bilo nekoliko iznimnih slučajeva u kojima su morali podići veliki broj snaga i operativnih vatrogasaca čime su pokazali kako su najbrojnija i najudarnija snaga članica sustava Civilne zaštite u Osječko-baranjskoj županiji.
- Vidjeli ste katastrofalan požar u tvrtki Drava International u Osijeku u kojemu smo, nažalost, imali troje ozlijeđenih vatrogasaca. Dvojica su lakše ozlijeđenih, a kolega Marijan Gajski koji je teško ozlijeđen još uvijek je na liječenju u Zagrebu - rekao je Čarapar.
Vatrogasne snage djelovale su i u obrani od poplava zajedno s Hrvatskim vodama o čemu je govorio direktor VGO za Dunav i donju Dravu Željko Kovačević.
- Na slivu Dunava i Drave se nakupilo najveće iskustvo u obrani od štetnog djelovanja voda, odnosno obrani od poplava. Mi smo u visokoj fazi realizacije Centra obrane od poplava na Podunavlju gdje ćemo sve dionike sustava civilne zaštite, kojima se ponovno zahvaljujem na angažmanu, educirati kako pri različitim stupcima vode i različitim terenima, slagati zečje nasipe te kako napraviti tlačne bunare za izjednačavanje tlaka. Moram istaknuti da je sustav civilne zaštite u ovogodišnjoj obrani od poplava, iako nema klasičnu zapovjednu odgovornost, funkcionirao izvrsno, pri čemu se posebno zahvaljujem županu Lukiću koji je na čelu Stožera civilne zaštite. Katastrofe ne poznaju administrativne granice zbog čega nam sve ove nedaće koje su nas zadesile mogu biti primjer kako se postupa u situacijama ugroze - rekao je Kovačević.
Svim pripadnicima Civilne zaštite obratio se i Zvonko Grgec, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Osijek.
- Sustav Civilne zaštite odgovorio je na sve nedaće koje su nas snašle ove godine, one su spriječene i sanirane pravovremenim reakcijama. Ranije, mirnije godine iskorištene su za uvježbavanje i opremanje sustava tako da smo ove godine, spremno dočekali četiri velike nesreće. Riječ je o olujnim nevremenima, poplavama, afričkoj svinjskoj kugi i velikom požaru u tvrtki Drava International, prema nekima, razmjera nezabilježenog čak i u nacionalnim okvirima, a iz svega smo izašli s minimalnim žrtvama. Pri tome smo odgovorili i pomogli stanovništvu na vrijeme te sanirali posljedice tih događaja - kazao je Grgec.
Svi predstavnici Operativnih snage civilne zaštite OBŽ-a poručili su da su spremni za nove izazove u nadi da će iduća godina biti mirnija.
U organizaciji Ravnateljstva policije, Policijske uprave vukovarsko- srijemske i Osnovne škole „Antun i Stjepan Radić“ u Gunji, a uz potporu partnera iluzioniste Igora Krakića, održane su preventivne aktivnosti u sklopu operativne akcije „Mir i dobro“ te nove preventivne kampanje policije naziva „Web heroj2“, priopćili su iz PU vukovarsko-srijemske.
Svi subjekti koji drže svinje dužni su prijavljivati premještanje svinja i obvezno svaku promjenu brojnog stanja (uginuće, prasenje, premještanje, klanje na vlastitom objektu i dr.). Dojava se radi samostalnim unosom u VetIs aplikaciju, putem ovlaštene veterinarske organizacije ili putem djelatnika Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u roku od 3 dana od nastale promjene.Na objektima na kojima se drži 5 i više rasplodnih svinja ili više od 50 svinja ukupno uz minimalne biosigurnosne mjere propisane Naredbom o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području RH (NN 1/23) i ovom Naredbom moraju imati plan biosigurnosti koji mora obuhvaćati barem:
- određivanje „čistih“ i „prljavih“ područja za osoblje ovisno o tipu objekta
- određivanje i prema potrebi, ažuriranje logističkih mjera za ulazak novih držanih svinja u objekt
- postupke za čišćenje i dezinfekciju prostora, prijevoznih sredstava i opreme te osobnu higijenu
- pravila za osoblje o hrani u objektu i zabranu osoblju da drže svinje
- ciljani periodični program informiranja osoblja objekta
- određivanje i prema potrebi, ažuriranje logističkih mjera za osiguravanje primjerenog odvajanja različitih epidemioloških jedinica te za sprečavanje dolaska svinja u izravan ili neizravan kontakt s nusproizvodima životinjskog podrijetla i drugim jedinicama u objektu
- postupke i upute za primjenu mjera biosigurnosti tijekom gradnje ili popravka prostora ili nastambi
- interne revizije ili samoprocjenu provedbe biosigurnosnih mjera
U zonama ograničenja I, II i zaraženoj zoni, na objektu na kojem se drže svinje i koji udovoljava svim uvjetima biosigurnosti i drugim propisanim uvjetima za držanje svinja te ako se na objektu provodi nadziranje afričke svinjske kuge i ako kliničkim pregledom provedenim od strane ovlaštenog veterinara unutar 24 sata prije klanja nisu utvrđene promjene zdravstvenog stanja svinja na objektu i svinja namijenjenih klanju dozvoljeno je klanje svinja za vlastite potrebe. Zone ograničenja od 3. studenoga 2023. dostupne su na sljedećem linku:
http://www.veterinarstvo.hr/UserDocsImages/ASK/Rje%C5%A1enje%20o%20zonama%20ograni%C4%8Denja%20i%20zara%C5%BEenim%20zonama%203.11.2023.pdf
Ističemo obvezu svih subjekata koji drže svinje da prijave veterinaru ako svinje pokazuju znakove bolesti, pobačaj, uginuće. Također podsjećamo da se svinje smiju držati samo na registriranim objektima u skladu sa svim mjerama biosigurnosti i uvjetima za držanje svinja", priopćili su iz MP-a.
S osnivačkog sastanka novoosnovane Hrvatske udruge oboljelih od dislipidemija (povišenog tlaka i šećera) istaknuta je važnost ranog prepoznavanja ovih opasnih bolesti. Riječ je o poremećaju koncentracije lipida koji često ostaje neprepoznat do koronarnog događaja, poput srčanog ili moždanog udara te je jedan od glavnih rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu.
U Dnevniku, između ostalog, poslušajte:
Podnesena još jedna kaznena prijava zbog ratnog zločina počinjenog u Vukovaru
U Vinkovcima predstavljen projekt Mapa solarnog potencijala
Lag posutski niz provodi projekt "EdukoLAG"
Vukovarski motomrazovi ove godine dijele 400 paketića.
Dnevnik vodi Klaudija Boras.
Svaka druga osoba u Hrvatskoj prošle je godine umrla od posljedica dislipidemija, nereguliranog povišenog tlaka i povišenog šećera, istaknuto je na osnivačkom sastanku Hrvatske udruge oboljelih od dislipidemija.
Animiranim filmom Rafadan ekipa – Pustolovina „Hodnik“ (Rafadan tayfa dehliz macerası) u dvorani Osnovne škole „Antun i Stjepan Radić“ u Gunji otvoren je Mjesec turskog filma.
Nakon Domovinskog rata Osječko-baranjska županija bila je među područjima Hrvatske koja su izrazito ugrožena od zaostalih mina i drugih minsko-eksplozivnih sredstava, no danas napokon je i službeno proglašena slobodnom od mina. Postupak razminiranja u cijelosti je završen te je u Osijeku u organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Osječko-baranjske županije održana prigodna svečanost povodom završetka tog zahtjevnog, skupog i opasnog posla.
Tom prigodom, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut uručio je županu Mati Lukiću potvrdu da je Osječko-baranjska županija očišćena od mina i minsko-eksplozivnih sredstava, a potom je Željku Cickaju, načelniku Općine Bilje na čijem su području provedeni posljednji poslovi razminiranja u Županiji, uručio simboličnu „zadnju minu“.
Uz ravnatelja Ravnateljstva CZ Damira Truta i župana Matu Lukića, svečanom obilježavanju završetka razminiranja Osječko-baranjske županije nazočili su saborski zastupnici Nataša Tramišak i Goran Ivanović, zamjenik župana Josip Miletić, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Osijek Zvonko Grgec, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić, gradonačelnici i načelnici s područja Županije, načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece, predstavnici operativnih snaga sustava civilne zaštite i žurnih službi, pirotehničari i voditelji poslova razminiranja, poslodavaci humanitarnog razminiranja, investitori i drugi uzvanici.
- Danas obilježavamo dan kada je Osječko-baranjska županija konačno isključena iz minski sumnjivog područja. Želim se zahvaliti svim dionicima, od Ravnateljstva Civilne zaštite i donatora pa sve do onih koji su financirali ovaj projekt koji je nastao na temelju sulude ideje ratovanja. Osobno sam smatrao da će neki naučiti na primjeru Hrvatske da nikada više ne pokreću ovakve stvari, međutim svjedoci smo da ratovi i dalje bjesne na globalnoj razini. Inače, na području Osječko-baranjske županije je od prestanka ratnih djelovanja stradalo 77 osoba, a poginule su 22 osobe. Zadnje stradavanje sa smrtnim ishodom dogodilo se 2013. godine. Razminirano je 140 km2 prostora, a minsko-sumnjivo područje obuhvaćalo je 19 gradova i općina, pri čemu je pronađeno 41.500 različitih komada eksplozivnih ostataka. Nakon prestanka ratnih djelovanja gotovo u svakom dijelu naše županije imali smo oznake minski sumnjivih područja, što je u mnogome pridonijelo smanjenju stradavanja i upozorenju građana. Nakon što smo isključeni iz minski sumnjivog područja, u Hrvatskoj ostaju još četiri takve županije, Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija, kojima također želimo da što prije postanu oslobođene od eksplozivnih ostataka - kazao je zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Mato Lukić.
Ravnatelj Ravnateljstva Civilne zaštite Damir Trut naglasio je kako, nakon višegodišnjeg rada pirotehničara i tvrtki Hrvatskog centra za razminiranje, konačno i Osječko-baranjska županija slobodna od mina.
- Prošli tjedan smo imali takvu prigodu u Šibensko-kninskoj županiji, nešto ranije završili smo projekt Naturavita, a prošle godine od mina smo oslobodili i Požeško-slavonsku županiju. Vlada RH osigurala je sredstva za završetak razminiranja u cijeloj zemlji, dijelom iz državnog proračuna, a dijelom iz fondova EU, i to za sve projekte koji su planirani 2024. i 2025. godine. Ovo su lijepi događaji i na neki način, stvarni završetak rata, jer dok na nekom području ima mina postoji opasnost i nema slobode. Osječko-baranjska županija sada konačno može razvijati poljoprivredu i ostale gospodarske djelatnosti na cijelom svom teritoriju, što će sigurno donijeti veću kvalitetu života svim stanovnicima. Na području Županije bilo je 211 km2 minsko-sumnjivo područja, a potrošeno je 147 milijuna eura na razminiranje, prilikom kojeg je pronađena 41.000 mina i minsko-eksplozivnih sredstava - istaknuo je Trut.
Načelnik Općine Bilje Željko Cickaj izrazio je zadovoljstvo što je i Općina Bilje među općinama u kojima nema mina. - Bilje je zaista turistička općina, pa je ovo poklon svima nama te zahvaljujem svima koji su na bilo koji način doprinjeli tom procesu, osobito deminerima koji su na terenu obavili taj zahtjevan posao - poručio je Cickaj, stoji u priopćenju Osječko-baranjske županije.