U Memorijalnom centru Domovinskog rata Vukovar , održano je predavanje učenicima osmih razreda u sklopu sata Škole mira, a isto je održao Mato Arlović, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. Arlović je na početku rekao kako mu je čast da može održati ovakvo predavanje, a pogotovo u centru koji vode ljudi koji znaju što znači imati pa izgubiti mir i što znači mir za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda.
- Zahvaljujući kolegi Šangutu obnovio se ovaj centar, a iz centra koji je nekada ugrožavao mir i sigurnost postao je rasadnik ideja mladim ljudima koji se trebaju boriti za mir, sigurnost i stabilnost kao opći preduvjet društvenog razvitka i razvoja ljudskog dostojanstva i ljudske osobnosti svakog čovjeka, a to je ipak najveća vrijednost – rekao je Arlović.
Ravnatelj Memorijalnog centra Zoran Šangut najavio je i skoro gostovanje Aleksandra Stankovića , brojnih ministra i saborskih zastupnika te dodao kako bi gostovanje Ustavnih sudaca u Memorijalnom centru trebala postati praksa.
- Velika nam je čast i zadovoljstvo što gospodin Mato Arlović, kao vrhunski poznavatelj ustavnog prava, može ovdje govoriti o ženevskim konvencijama, Povelji ujedinjenih naroda i svim drugim međunarodnim dokumentima koji se zalažu za mir – kazao je Šangut.
Kroz Memorijalni centar od 5. rujana je prošlo oko 10 tisuća osmaša, a do kraja godine proći će ih ukupno 19 tisuća, odnosno ukupno ove godine blizu 30 tisuća djece imat će predavanje na školi mira.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac sastala se na prvom mjesečnom sastanku sa županima i regionalnim koordinatorima razvojnih agencija u zgradi Vukovarsko-srijemske županije u Vukovaru. Žalac je održala uvodno izlaganje u kojem je okupljenima predstavila ono što je navedeno u programu Vlade Republike Hrvatske u mandatu 2016.-2020., a što po riječima ministrice ide u prilog svim županijama u Republici Hrvatskoj u kontekstu korištenja EU fondova i nastojanja koja će njeno ministarstvo do 2020. godine napraviti u olakšavanju procedura predfinanciranja projekata i ubrzavanju objave natječaja.
- Župane i županijske direktore razvojnih agencija kao regionalne koordinatore, prema Zakonu o regionalnom razvoju, vidim kao produženu ruku ministarstva na terenu. Dvosmjernom suradnjom i zajedničkim nastojanjem da se što bolje koriste EU fondovi možemo postići puno toga. Moram istaknuti važnost županijskih i lokalnih razvojnih agencija, puno je vrijednih ljudi koji na terenu pripremaju projekte koji će se u konačnici financirati iz EU fondova i ono što je naglasak da ne možemo iskoristi sredstva ukoliko nemamo dobro pripremljenu dokumentaciju, a za to nam trebaju vrijedni, marljivi ljudi u sustavu koje treba platiti onoliko koliko zaslužuju. Smatram da je to jako važno i da ćemo to jačati kako financijski tako i u novoj financijskoj perspektivi decentralizirano – kazala je Žalac.
Na pitanje do kada će Slavonija imati isti indeks razvijenosti kao i grad Zagreb, Žalac kaže da je ostala zatečena predstavljanjem kako postoji opravdan razlog za izmjenu statističkih regija i da će to povećati apsorpcijski kapacitet Republike Hrvatske.
- Već sam pokrenula analitičke podloge za izmjenu statističkih regija. To je nemoguće napraviti u ovoj financijskoj perspektivi da ne bi doveli u pitanje korištenje fondova, međutim, putem operativnog programa konkurentnost/kohezija, operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala, programa ruralnog razvoja, programa za ribarstvo apsolutno ćemo uvesti mjere za potpomognuta područja koja zaostaju u razvoju da mogu do 100 posto sufinancirati iz EU fondova svoje projekte. Kroz projekt Slavonija će se 2,5 milijarde eura u pet slavonskih županija injektirati u financijskoj perspektivi do 2020., a intencija je da u financijskoj perspektivi 2021. i 2027. imamo posebne operativne programe za Slavoniju. Ideja je da u novoj financijskoj perspektivi djelujemo decentralizirano kroz EU fondove da ljudi koji tu rade vide korist od EU fondova – istaknula je Žalac.
Župani su izrazili zabrinutost da bi zbog porezne reforme mogli izgubiti milijardu i pol kuna predviđenih za europske projekte, a Žalac je mišljenja da porezna reforma ni najmanje neće ugroziti korištenje EU fondova s obzirom na očitovanja vezano za porez na dohodak i porez na dobit koja su išla u cilju jedinica koje spadaju u prvu i drugu skupinu indeksa razvijenosti.
- Mi ćemo samo sitnim korekcijama u dogovoru s ministarstvom financija prenamijeniti ta sredstva ne samo za sufinanciranje EU projekata nego i za pripremu i predfinanciranje projektne dokumentacije. U tom kontekstu moram reći da porez na dohodak ide u cijelosti na jedinice lokalne samouprave, a u dijelu koji je loš u ovom trenutku u medijima dio će se pokriti u 2017. godini kroz fond za izravnanje na razini 2016. godine tako da ne vidim nikakvu problematiku u tom dijelu za jedinice lokalne i regionalne samouprave – zaključila je Žalac.
Izvršni odbor Hrvatske zajednice županija i regionalni koordinatori razvojnih agencija izrazili su podršku ministrici Žalac u njenom radu te istaknuli kako sve što je izrečeno jako ohrabruje. Također su izrazili zadovoljstvo najavama ministrice da se porezna reforma neće negativno odraziti na korištenje EU fondova.
- Ministrica nas je demantirala jer će naći načina da ono što je problem s jedne strane da to popravi s druge strane. Fond za financiranje EU projekata se sad koristi samo za povrat sredstava koja su korištena za europske projekte kao naše učešće u tim projektima, a mi molimo da dobijemo sredstva koja bi koristili za izradu projektne dokumentacije i za predfinanciranje tih projekta. Znači moramo nešto uložiti da bi nam se to vratilo, tako da se ta politika fonda za sufinanciranje u biti širi na tri bitna područja, a ne samo na jedno – rekao je Goran Pauk, šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija.
Pauk je mišljenja da u hrvatskim županijama ima pomaka na bolje, prvenstveno u pogledu jer su argumentima privi udar na ukidanje županija otklonili, jer je to opravdano temeljem onoga što županije rade i što mogu raditi.
- Mislim da se suradnja i konverzacija u donošenju nekih odluka i zakona te prihvaćanju nas kako ravnopravnog tijela u donošenju bitnih odluka i zakona sve više primjenjuje. Nadam se da više nećemo doći u situaciju, kao što je ministrica spomenula, donošenje zakona o statističkim regijama koji je osvanuo u narodnim novinama bez konzultacije s bilo kim, a to je jedan ne prihvatljiv način i ipak se odmičemo od toga – zaključio je Pauk.
Istog je mišljenja i Božo Galić, vukovarsko-srijemski župan koji kaže kako mu je drago da nije došlo do ukidanja županija te kako ministrica s suradnicima radi na izmjenama koje su bitne za županije.
- Izmjena statističkih regija ne može se napraviti preko noći nego u novoj financijskoj perspektivi. Izuzetno sam zadovoljan i vidim šansu za naše gospodarstvo, naše obrtnike, poduzetnike i male poljoprivredne proizvođače da će moći koristiti fondove i za sufinanciranje u iznosu 100 posto iz EU fondova. Bit će to veliki vjetar u leđa za sve slavonske županije i kroz projekt Slavonija vrijedan 2,5 milijardi eura. Ja sam optimist jer sve što se nije ostvarivalo sad se ostvaruje – rekao je Galić.
Slavonsko selo Bogdanovci, bilo je u jesen ratne 1991. godine, jedina veza Vukovara s ostatkom Hrvatske preko tzv. kukuruznog puta. Otpor branitelja u Bogdanovcima slomljen je 10. studenoga, čime je i pad Vukovara postao neizbježan.
U središtu grada Vukovara na platou ispred Radničkog doma otvorena je izložba fotografija pod nazivom „I reći ću vam samo još jednu stvar zapamtite Vukovar“. Izložba je postavljena u organizaciji Kluba veterana 148. brigade Hrvatske vojske, a povodom 25 obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje u Domovinskom ratu. Okupljenima se obratio Marijan Pavliček, zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara koji se tom prigodom zahvalio organizatorima.
U Vukovaru će se 17. studenog održati sjednica Vlade Republike Hrvatske.
U Vukovaru će se 17. studenog održati sjednica Vlade Republike Hrvatske.
Održan sastanak Hrvatskog generalskog zbora sa ratnim zapovjednicima HVO-a. Tim povodom upućeno je priopćenje za medije koje prenosimo u cijelosti:
„Dana 08. studenog 2016. god. od 12,00 do 18,00 sati održana je izvanredna sjednica HGZ-a sa najvišim ratnim zapovjednicima HVO-a svih zbornih područja u Bosni i Hercegovini na kojoj su svi zapovjednici referirali o položaju hrvatskog naroda u BiH i o položaju branitelja HVO-a i konstatirali da se hrvatski narod u BiH nalazi u teškom, gotovo katastrofalnom stanju. Od najstarijeg naroda u BiH te suverenog i konstutivnog naroda, pokušavaju ga svesti na nacionalnu manjinu i tako eliminirati kao politički narod u BiH.
Na kraju sastanka usvojeni su slijedeći zaključci:
1. Predlažemo Vladi RH pronaći način financiranja obrane i pomoći obiteljima progonjenih pripadnika HVO-a.
2. Predlažemo Vladi RH prikupljanje svih vjerodostojnih podataka o broju prijavljenih, optuženih i procesuiranih Hrvata za ratne zločine od strane Tužiteljstva BiH.
3. Predlažemo Vladi RH istragu o nezakonitom korištenju i manipuliranju dokumentima.
4. Predlažemo Vladi RH na temelju Ustava RH i Daytonskog sporazuma poduzimanje svih koraka za zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH kao ravnopravnog i suverenog naroda.
5. HGZ podržava Vladu RH, budući da je RH članica EU i NATO, internacionalirizanje problema pravnog i političkog djelovanja u cilju sprječavanja nestanka hrvatskog naroda u BiH.
6. Predlažemo Saboru RH tematsku sjednicu o položaju hrvatskog naroda u BiH.
7. HGZ će formirati tim za analiziranje stanja u BiH u cilju pomoći Vladi RH i pružanju stručne pomoći u sadašnjim i budućim procesima protiv branitelja HVO-a.
8. HGZ će svaki mjesec sazvati konferenciju za tisak i medije, te informirati javnost o procesima i aktualnoj situaciji hrvatskog naroda u BiH.“ – stoji u priopćenju kojeg potpisuje Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac