Više od pola milijuna ljudi u Hrvatskoj živi sa šećernom bolešću, a velik broj njih još uvijek nema postavljenu dijagnozu. Uz rano otkrivanje bolesti, jedan od najvećih izazova ostaje njezina dobra regulacija i sprječavanje ozbiljnih komplikacija.
Prema podacima CroDiab Registra, u Hrvatskoj je tijekom 2025. godine bilo registrirano 406.341 osoba sa šećernom bolešću. Međutim, procjenjuje se da čak 28,5 posto oboljelih u dobi od 20 do 79 godina ne zna da ima dijabetes, zbog čega je stvaran broj oboljelih veći od 500 tisuća.
Dodatno zabrinjava podatak da je šećerna bolest četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, s udjelom od 7,9 posto u ukupnoj smrtnosti tijekom 2024. godine.
Ovogodišnji naglasak na ranom otkrivanju
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenoga, na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina. Tema za 2026. i 2027. godinu je „Rano djelovanje na šećernu bolest“, s naglaskom na pravovremeno postavljanje dijagnoze i smanjenje rizika od razvoja bolesti.
Prema svjetskim procjenama, 589 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi s dijabetesom, a do 2050. godine taj bi broj mogao porasti na čak 852,5 milijuna.
Specijalistica endokrinologije i dijabetologije Katica Letinić Kravaršćan upozorava kako izazov nije samo rano prepoznavanje bolesti, već i postizanje dobre regulacije šećera u krvi te sprečavanje dugoročnih komplikacija.
Simptomi koje ne treba zanemariti
ijabetes je kronična bolest kod koje tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može učinkovito iskoristiti. Dugotrajno povišena razina šećera u krvi može oštetiti krvne žile i organe, uključujući srce, bubrege, oči i živčani sustav.
Najčešći je dijabetes tipa 2, koji čini oko 90 do 95 posto svih slučajeva. Razvija se postupno, a simptomi mogu godinama ostati neprepoznati.
Među najčešćim znakovima bolesti su pojačana žeđ, učestalo mokrenje, umor, zamućen vid i nenamjerni gubitak tjelesne težine.
Rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, onih koje se nedovoljno kreću, osoba starijih od 45 godina te onih koje imaju obiteljsku povijest bolesti.
Zdrave navike mogu smanjiti rizik
Dijabetes tipa 2 u mnogim se slučajevima može spriječiti ili odgoditi promjenom životnih navika. Preporučuju se uravnotežena prehrana, održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost i prestanak pušenja.
Svjetska zdravstvena organizacija posebno naglašava važnost prevencije, pravovremene dijagnoze i dostupnosti odgovarajućeg liječenja.
Rano otkrivanje bolesti, redovite kontrole i dobra regulacija šećera u krvi ključni su za smanjenje rizika od komplikacija i očuvanje kvalitete života osoba koje žive s dijabetesom.
Više informacija o šećernoj bolesti, njezinoj prevenciji, simptomima i mogućnostima liječenja dostupno je na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
