U organizaciji Udruge Uzorne hrvatske seoske žene, započele su prijave na Izbor najuzornije hrvatske seoske žene. 

Najuzornija hrvatska seoska žena mora biti stara između 25 i 65 godina, hrvatska državljanka, koja živi na selu, uživa ugled u svojoj sredini, ima lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo, proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvara umjetnička djela. 

- Ovim projektom želimo pripomoći promociji vrijednosti i važnosti žene na selu s ciljem afirmacije i podizanja kvalitete življenja na hrvatskom selu, očuvanju obitelji i kulturne baštine, ali i sudjelovanjem u obilježavanju Svjetskog dana seoske žene koji se obilježava svake godine 15. listopada -  istaknuli su iz Udruge napomenuvši kako će se pažnja skrenuti na ženine uspješne aktivnosti koje do sada nisu bile odgovarajuće promovirane, vrednovane i nagrađivane, osobito u seoskim sredinama.

Ovogodišnji će se izbor održati 8. listopada u Svetom Petru u Šumi, a prijave se primaju do 1.lipnja.

Prijava mora sadržavati ime, prezime, adresu i broj telefona, datum i godinu rođenja, bračno stanje, zanimanje te kratak životopis, a šalje se na adresu - Vukovarsko-srijemska županija, Upravni odjel za poljoprivredu Glagoljaška 27, 32100 Vinkovci. 

Vukovar je i dalje jedini grad na državnoj cesti D2 koji nema obilaznicu. Tisuće teretnih i drugih vozila svakoga dana kroz grad neposredno uz škole, vrtiće te obiteljske kuće ugrožavajući život stanovnika. Stoga građanska inicijativa „ZA VUKOVARSKU OBILAZNICU” u subotu 15. travnja 2023. godine s početkom u 10 sati na kružnom toku kod O.Š. Antuna Bauera u Vukovaru organizira mirni prosvjed za izgradnju vukovarske obilaznice.

- Pozivam sve građane Vukovara, a posebice one koji stanuju na trasi kojom trenutno prolazi teretni promet, da se odazovu mirnom prosvjedu. Poučeni dosadašnjim iskustvima, građana iz drugih gradova koji su organizirali slične prosvjede, odlučili smo se okupiti u jednu građansku inicijativu i poslati poruku da je Vukovaru uistinu neophodna obilaznica – rekla je voditeljica prosvjeda Ivana Mujkić te naglasila kako je u ovome trenutku važno pokazati zajedništvo jer je izgradnja obilaznice u interesu svih građana Vukovara.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je četiri javna poziva, ukupno vrijedna 14,8 milijuna eura, za projekte lokalnih jedinica, komunalnih društava i javnih ustanova vezane za klimatske promjene i zaštitu okoliša.

Riječ je o prvim ovogodišnjim pozivima Fonda koji će biti otvoreni do kraja godine ili do trenutka iskorištenja sredstava. Zainteresirani korisnici će na stranicama Fonda, uz pojedine pozive, periodički moći pratiti i dostupan budžet poziva, odnosno iskorištenost sredstava.

- Klimatske promjene su najveći su izazov današnjice, kojim se Fond bavi kroz sve svoje pozive. Programi koje danas pokrećemo potiču kvalitetno planiranje prilagodbe klimatskim promjenama, ali i aktivnosti koje bi ih trebale usporiti odnosno smanjiti naš ugljični otisak. Važno je djelovati sinergijski, zbog čega Fond podržava niz projekata - od infrastrukturnog planiranja pa do edukacije građana. Na taj način možemo biti sigurni da neće izostati dobri rezultati - rekao je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.

Najviše sredstava, 10 milijuna eura, osigurano je za mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Za sufinanciranje nabave komunalne opreme mogu se prijaviti jedinice lokalne samouprave i komunalna društva, koja za planiranu opremu i uređaje mogu dobiti do 150.000 eura. Stope sufinanciranja ovise o području, te se kreću od 40, 60 do 80 posto.

Lokalnim jedinicama se s milijun eura sufinanciraju obrazovne i informativne aktivnosti o gospodarenju otpadom. Zainteresirani korisnici mogu računati na do 15.000 eura sufinanciranja, a cilj je motivirati građane na smanjenje količine odloženog otpada, odnosno na njegovo odgovarajuće odvajanje. Sufinancirat će se i aktivnosti namijenjene komunalnim redarima.

Iste stope sufinanciranja predviđene su za izradu programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja ili radnih podloga za izradu akcijskih planova energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama i izvješća o njihovoj provedbi. Riječ je o ključnim dokumentima lokalne i regionalne razine koji ocjenjuju utjecaj ranjivosti i rizika na klimatske promjene te identificiraju prioritetne mjere.

Za njihovu izradu, Fond je osigurao ukupno 300.000 eura, a pojedina lokalna jedinica može podnijeti najviše jednu prijavu i njome osigurati do 15.000 eura bespovratnih sredstava.

Čak 80 posto sufinanciranja, odnosno najviše do 300.000 eura, mogu dobiti javne ustanove za projekte koji doprinose smanjenju ekološkog otiska i povećanju otpornosti na klimatske promjene u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000. Za projekte koji doprinose održivosti posjetiteljske infrastrukture u proračunu Fonda je rezervirano 3,5 milijuna eura. Kako bi ostvarili sufinanciranje, prijavitelji u svojim prijavama moraju, između ostalog, detaljno obrazložiti kako će predmet sufinanciranja doprinijeti otpornosti, održivosti infrastrukture, financijskim uštedama održavanja ili smanjenju ekološkog otiska - priopćio je Fond u petak. 

Iz PU vukovarsko-srijemske izvijestili su kako je u četvrtak, 13. travnja, oko podne u Ulici kralja Zvonimira u Vinkovcima, 72-godišnjak pao s bicikla i pritom zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život.

Očevidom prometne nesreće utvrđeno je kako je upravljao električnim biciklom krećući se biciklističkom stazom te iz neutvrđenog razloga pao udesno na popločanu površinu.

Policija je o događaju izvijestila nadležno državno odvjetništvo te nastavlja s utvrđivanjem okolnosti prometne nesreće.

Ispred spomenika kod bivše Kumanove ciglane u gradskoj četvrti Slavija u Vinkovcima, a u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata Vinkovci Slavija, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, odana je počast svim Vinkovčanima ubijenima 1945., nakon ulaska partizana u grad.

Počast žrtvama odali su predstavnici Grada Vinkovaca, raznih udruga i obitelji nemilosrdno ubijenih.
- Datum 13. travanja 1945. godine, kada su u Vinkovce ušle partizanske trupe i proglasile oslobođenje grada, ostat će zauvijek zapisan u sjećanju naših ljudi. Ali ne kao dan oslobođenja, nego kao dan kada je na ovom mjestu započeo niz stravičnih zločina nad nevinim stanovništvom, bez suđenja i ikakvih dokaza bilo kakve krivice – rekao je zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić te se zahvalio članovima Udruge branitelja dragovoljaca Vinkovci Slavija i društvu Hrvatski sokol Vinkovci što iz godine u godinu brinu da se žrtva ovih ljudi nikada ne zaboravi.

Točan broj žrtava u Vinkovcima nije poznat, iako brojka od 300 ubijenih samo na tom području govori o koliko se velikom broju radi rekao je Nikola Marković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja – dragovoljaca Domovinskog rata Vinkovci Slavija.

- Tek nakon Domovinskog rata smo saznali kakav su masakr oni napravili ovdje, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Nećemo zaboraviti ljude koji su razbacani po njivama, a koji su slučajno pronađeni dok su se njive orale. Profesor Virc, predsjednik Hrvatskog sokola Vinkovci, rekao je kako je ovdje pobacano više od 300 ljudi, a u cijeloj Hrvatskoj ubijeno je oko pola milijuna ljudi - rekao je Marković.

U Dnevniku poslušajte: 

- Odana počast ubijenim Vinkovčanima na Kumanovoj ciglani 1945.,

- Održan okrugli stol o održivom pčelarstvu,

- U Vukovaru evidentirano 36 posto više dolazaka turista,

Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.