Naziv Pepelnica potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom napravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara: "Obratite se i vjerujte evanđelju" ili "Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti!". Posipanje pepelom na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjerničku spremnost da svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti sudjeluju u Kristovoj žrtvi, a pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice.

- Mi se vjernici uvijek veselimo nekako došašću, Božiću i Uskrsu, a korizma nam nije baš neko vrijeme kojemu se veselimo, ne doživljavamo ga baš kao neko sretno vrijeme no, njega Bog gleda upravo tako. Za njega je korizma vrijeme puno nade, vrijeme kada bi se mi vjernici, njegova djeca, trebali vratiti kući. Naš nebeski otac želi da mu se svatko približi i vrati i iskusi njegovu ljubav - pojasnio je gvardijan i župnik Crkve sv. Filipa i Jakova fra Tonio Vučemilović.

Kako bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijednim postom i nemrsom. Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina. Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim okolnostima, kao što su bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze, teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.