Organizatori ističu kako je tijekom dosadašnjih jedanaest godina na skupu prezentirano više od četiri stotine znanstvenih i stručnih radova, od čega 53 plenarnih, a u radu skupa sudjelovalo je gotovo tisuću znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Francuske, Velike Britanije te ostalih zemalja Europe i svijeta. Skup se profilirao u forum na kojem akademici, znanstvenici i stručnjaci razmjenjuju saznanja i iskustva, prezentiraju rezultate recentnih istraživanja, a kroz razgovor neposrednih proizvođača, stručnjaka i znanstvenika postavljaju se smjernice novih istraživanja. Prvog dana skupa održan je okrugli stol na temu „Održivost poljoprivrede u okviru klimatskih promjena“.

- Cijela svjetska zajednica, a sve više i stručna koja izvlači zaključke na temelju onoga što kaže znanost ide u smjeru toga da se moramo prilagoditi klimatskim promjenama. One nas određuju i određivati će našu budućnost. Klimatske promjene također određuju kako ćemo i koliko proizvoditi hrane, te koliko će one intenzivno utjecati na oblike našeg djelovanja, življenja, a prvenstveno poljoprivrede - rekao je Danijel Jug, predsjednik znanstvenog odbora ovoga skupa.

Naglasio je kako hrvatski poljoprivrednik mora pratiti prilagođavanje klimatskim promjenama.

- Naša ministarstva moraju slušati struku i moraju prilagoditi svoje programe te to prenijeti na djelovanje na niže razine tj. na naše proizvođače. To je nije pitanje hoće li, žele li ili ne, dakle nije stvar odabira, nego je to stvar činjenice da se moramo prilagoditi ili nas neće biti kao takvih – dodao je Jug.

Rekao je i kako Hrvatska već radi neke smjernice u prilagodbi klimatskim promjenama, te istaknuo kako na tome treba još puno raditi i da su to promjene koje se ne donose danas pa zauvijek.

- To su vrlo intenzivne i burne promjene koje se odvijaju svakodnevno. Kontinuirano usklađivanje sa spoznajama koje se mijenjaju iz dana u dan, u tom smjeru moraju ići promjene – poručio je Jug, a po njegovim riječima niti jedne godine skup nije bio ovako posjećen.

Da obrada tla oranjem utječe na klimatske promjene na skupu je naglasila Márta Birkás, profesorica s mađarskog Sveučilišta Szent Istvan.

- Slične su relacije Hrvatske i Mađarske i one nisu dobre budući da farmeri i dalje preferiraju obradu tla oranjem. To je jedan od najgorih mogućih načina za obradu tla i on je vrlo opasan zahvat koji se direktno reflektira na klimatske promjene, a one time vraćaju nešto negativno u poljoprivredu – rekla je Birkás.

Poljoprivrednicima je poručila kako oranje ne trebaju zaboraviti nego ga trebaju koristiti pažljivo, odmjereno i mudro.

- Bilo bi najbolje ne koristiti oranje već pripremiti nešto što će rahliti tlo, ali će ostavljati u najvećem djelu žetvene ostatke na površini. Ne treba ići u totalno izostavljanje obrade tla, kao što je primjer u nekim zemljama, već treba uraditi minimalne i optimalne zahvate adekvatno uvjetima koji vladaju u tlu – izjavila je Birkás.

Ukoliko se nastavi sa standardnim načinom obrade, Birkás ističe da će doći do osiromašenja i degradacije tla u svim aspektima, te da će se narušiti njegova struktura, a to je ono osnovno što ga čini kvalitetnim i plodnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Dodajmo kako je ovogodišnji 11. međunarodni znanstvenostručni skup „Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša“ najposjećeniji te će na njemu biti prezentirao ukupno 65 radova.