Moždani udar je bolest povezana s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda i prvi je uzrok smrtnosti i invaliditeta u Republici Hrvatskoj. Godišnje pogađa više od 12.000 osoba, oko 5.000 oboljenja ima fatalni ishod, a od toga su čak 3.000 žene. Iako su žene znatno pogođenije, svijest o tome je niska, slabo su prepoznati čimbenici rizika, kao i posljedice koje nadmašuju tjelesni invaliditet, priopćeno je iz Osječko-baranjske županije koja je i ove godine glavni organizator i provoditelj projekta u Osijeku pod nazivom „Žene u crvenom”, a povodom Nacionanog dana borbe protiv moždanog udara u žena poznatijeg kao Dan crvenih haljina.

Predsjednik Hrvatskih suverenista i saborski zastupnik Marijan Pavliček održao je konferenciju za medije pod nazivom „Poslovanje gradske tvrtke Komunalac d.o.o. Vukovar istina i laž!” na kojoj je reagirao na jučer održanu tiskovnu konferenciju direktora gradske tvrtke Komunalac Domagoja Bilića, a vezano uz poslovanje tvrtke posljednjih 10 godina naglasivši kako će se baviti činjenicama, a ne poluinformacijama.

Osječki Županijski sud odbio je u četvrtak kao neosnovan prijedlog obrane bivšeg vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića i ostalih okrivljenika za izdvajanjem svih dokaza iz optužnice Uskoka o Dekanićevoj prometnoj nesreći, koje obrana smatra nezakonitim - prenosi Hina. 

S obzirom da je Optužno vijeće u fazi potvrđivanja optužnice kao nezakonit izdvojilo dio službene policijske zabilješke o Dekanićevoj prometnoj nesreći, obrana je u srpnju 2024. tražila da se kao nezakoniti izdvoje i ostali dokazi, koji se nadovezuju na izdvojeni dio.

Optužno vijeće tada nije željelo odlučivati o tom prijedlogu, već je to prepustilo raspravnom vijeću, a obrana je 4. veljače ponovila prijedlog na početku suđenja. Sud je prijedlog o izdvajanju dokaza odbio kao neosnovan, na što obrana ima pravo žalbe, a nova glavna rasprava zakazana je za 15. travnja.

Odvjetnik okrivljenog policajca Mije Pranjkića Igor Plavšić izjavio je nakon rasprave kako je Optužno vijeće izdvojilo dio policijske zabilješke o tome tko je bio vozač, a tko suvozač u prometnoj nesreći. Smatra da se stoga postavlja pravno pitanje na koji način se došlo do ostalih saznanja na kojima se temelji optužnica za lažno prikazivanje okolnosti nesreće.

Dekanićev odvjetnik Davor Ćavar najavio je ulaganje žalbe nakon primitka pismenog rješenja osječkog Županijskog suda. Ističe kako su svi dokazi u postupku nastali iz dokaza koji je Optužno vijeće izdvojilo kao nezakonitog, a to je dio službene policijske zabilješke, koji je sadržavao izjave svih okrivljenika.

Dekanić je na početku suđenja na osječkom Županijskom sudu izjavio da se ne smatra krivim za zataškavanje i lažiranje okolnosti prometne nesreće, koju je u svibnju 2022. pijan izazvao službenim automobilom županije. Nakon što mu je pročitana Uskokova optužnica, Dekanić je rekao kako se ne osjeća krivim za kaznena djela trgovanja utjecajem i zlouporabe položaja i ovlasti.

Krivnju za nedjela iz optužnice, podignute u listopadu 2023. godine, zanijekali su i ostali okrivljenici - Nikolina Meseljević, na čiji je parkirani automobil i ogradu naletio župan, Dekanićev rođak Krešimir Bičanić, pomoćnik šefa smjene Postaje granične policije Županja Tomislav Farkaš i policajac iz očevidne ekipe Mijo Pranjkić.

Policajka Marija Serezlija se krajem listopada 2024. godine nagodila s Uskokom i priznala krivnju, pa je uvjetno osuđena na godinu dana zatvora, uz četverogodišnji rok kušnje, a izrečena joj je i zabrana obavljanja policijskih dužnosti na dvije godine.

Suđenje je počelo iz četvrtog pokušaja, budući su prva dva ročišta odgođen zbog nedolaska okrivljenika ili njihovih odvjetnika, a treći put zbog zahtjeva obrane za izuzećem predsjednice sudskog vijeća Sanje Voller-Jakšić, što je osječki Županijski sud odbacio. Svi okrivljenici najavili su kako će obranu iznositi na završetku dokaznog postupka. 

Optužnica Dekanića tereti da je 17. travnja 2022. u Cerni i Županji, vozio službeni automobil pod utjecajem alkohola od 1,44 promila te zbog nedopuštene i neprilagođene brzine kretanja prouzročio prometnu nezgodu, u kojoj su oštećena dva vozila te ograda obiteljske kuće. U nakani da izbjegne odgovornost, s vlasnicom oštećenog vozila i svojim bratićem Krešimirom Bičanićem, koji je na njegovo traženje sa svojim automobilom ubrzo stigao na mjesto nesreće, dogovorio kako će u slučaju dolaska policije neistinito prikazati da je službenim automobilom upravljao Bičanić i da je do nesreće došlo uslijed izbjegavanja naleta na životinju na cesti, dok se Dekanić nalazio na mjestu suvozača. Uskok navodi da su, nakon što je policija dobila dojavu o nesreći, optuženi policajci prihvatili Dekanićevo traženje da neistinito prikažu da je Bičanić skrivio prometnu nesreću, kao i da neistinito prikažu okolnosti uslijed kojih se prometna nesreća dogodila.

U nastupnom posjetu Vukovaru boravio je veleposlanik Francuske Republike u Republici Hrvatskoj Nj. E. Fabien Fieschi.

Veleposlanika Francuske u Republici Hrvatskoj NJ.E. Fabiena Fieschia u nastupnom je posjetu našoj županiji, u palači Srijem u Vukovaru, primio obnašatelj dužnosti vukovarsko-srijemskoga župana Franjo Orešković sa suradnicima. Razgovarali su o prošlosti naše županije s naglaskom na Domovinski rat, ali i o gospodarstvu, poljoprivredi, demografiji, međusobnoj potencijalnoj suradnji i turizmu.

Kako su izvijestili na svojim stranicama iz Razvojne agencije TINTL, u sklopu programa poticanja razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanja komunalnog standarda za 2024. godinu, dovršena je sanacija ceste u Tovarniku.

Projekt je provela Razvojna agencija TINTL u suradnji s Općinom Tovarnik, a sufinanciran je od strane Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi nešto više od 45 tisuća eura, čime je stanovnicima osigurana sigurnija i kvalitetnija prometna infrastruktura.

Ovim projektom poboljšani su uvjeti za svakodnevno kretanje građana, smanjena su oštećenja na prometnici te je osiguran bolji komunalni standard naselja.

Cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma je ugrožena, a razlozi viših cijena ne mogu biti cijene energenata, koje su najniže u eurozoni, kao ni PDV, poručili su u srijedu predstavnici Vlade na sastanku s turističkim sektorom, ocijenivši i da dugoročno ovakva situacija nije održiva te može imati negativne posljedice po gospodarski rast, a prenosi HINA. 

Rečeno je to na 2. sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a u nazočnosti više ministara, brojnih predstavnika turističkih udruženja i kompanija te cehovskih udruženja. 

Na sjednici je sudjelovao i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je istaknuo da posljednje tri godine najveći doprinos inflaciji dolazi od cijena usluga, čiji je rast "visok i uporan", što se posebno odnosi na ugostiteljske usluge te usluge smještaja.

- Proteklu turističku sezonu obilježila je stagnacija noćenja stranih gostiju te pad udjela hrvatskog turizma na tržištu Mediterana. Pritom, rast cijena u turizmu već je nekoliko godina znatno brži nego u konkurentskim zemljama, pri čemu je u Hrvatskoj iznosio oko 50 posto, a u zemljama Mediterana u prosjeku 15-20 posto. To je ugrozilo našu cjenovnu konkurentnost, postali smo skuplji primjerice od Grčke i Španjolske - upozorio je Vujčić te istaknuo kako realna potrošnja stranih gostiju pada, i to brže nego u drugim zemljama.
- Ukoliko se taj trend nastavi, neće biti dobro. Relativno brži rast cijena turističkih usluga u Hrvatskoj ne može se pripisati snažnijim troškovnim pritiscima nego u drugim zemljama, a također, objašnjenje ne može biti ni u cijenama energije, jer su one u Hrvatskoj najniže u eurozoni - poručio je guverner Vujčić. 

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina upozorio je na lanjski pad dolazaka i noćenja s emitivnih tržišta, kao što su Njemačka, Austrija, Češka i Italija. Istaknuo je i da su u trećem kvartalu 2024., koji je i najvažniji, prihodi od stranih turista bili 0,7 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Između ostalog, iznio je i usporedbu cijena smještaja i restorana u Hrvatskoj i zemljama Mediterana kroz dulje vremensko razdoblje, pa su tako te cijene u Hrvatskoj 2016. bile u odnosu na Francusku i Italiju niže za 64 odnosno 46 posto, dok je 2023. to iznosilo tek oko 20 posto, dok je istovremeno Hrvatska postala skuplja destinacija od primjerice Grčke i Španjolske.

Tako, iako je nakon pandemije koronavirusa imala najbolji oporavak, tržišni udio Hrvatske na mediteranskom turističkom tržištu stagnira, dok istovremeno druge mediteranske destinacije bilježe rast, upozorava Glavina te poručuje da fokus u 2025. treba biti na podizanju cjenovne konkurentnosti hrvatskog turizma i dobivanju adekvatne vrijednosti za novac.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić detaljnije se osvrnuo na stanje na 10 ključnih emitivnih stranih tržišta, zaključivši da će na gotovo dvije trećine njih cijene i usluge ukupnog paketa putovanja biti glavni čimbenici koji će utjecati na odabir destinacije. Pritom je također upozorio da Hrvatska postaje preskupa destinacija u odnosu na ono što se nudi u drugim mediteranskim destinacijama.

Izvijestio je i da je HTZ-ova "blic" analiza cijena na jednom globalnom portalu za iznajmljivanje smještaja pokazala da su trenutno minimalne cijene većine smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj za predstojeće uskršnje blagdane veće od primjerice Grčke, a na razini Italije i Španjolske, dok su u prvom tjednu kolovoza te cijene u Hrvatskoj veće od mediteranske konkurencije.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je kako je Vujčićevo predavanje "demistificiralo" teze da je rast cijena energije jedan od potencijalnih razloga zbog čega su turističke cijene u Hrvatskoj veće no drugdje, podsjetivši i na Vladine mjere ograničenja cijena goriva, struje i plina. Istaknuo je i da je Vlada s ciljem očuvanja konkurentnosti hrvatskog turizma snizila stope PDV-a na 13 posto u cijelom nizu usluga u turizmu, a također, PDV je snižen na pet posto za niz prehrambenih proizvoda. Stoga ni PDV ne može biti razlog za rast cijena.

- Pritom, propušteni porezni prihodi zbog snižene stope od 13 posto u turizmu iznose oko milijardu eura. To znači da su hrvatski građani na neki način kroz propuštene porezne prihode dali potporu razvoju turističkog sektora, pa je stoga potpuno neprimjereno da ti isti građani ne mogu ići na more u Hrvatsku, već u neke druge jeftinije i konkurentnije destinacije. Nije turistička ponuda u Hrvatskoj, budimo realni, toliko bolja da cijene budu veće od recimo Grčke, Španjolske ili Portugala - naglasio je Primorac te poručio predstavnicima turističkog sektora da situacija povećanih cijena u njihovom sektoru nije dobra.

- Imam osjećaj, ja osobno, da ste se s tim cijenama malo zaigrali. Odnosno 'malo puno' - rekao je Primorac, upozorivši da dugoročno takva situacija nije normalna i održiva, a može imati i posljedice po gospodarski rast.