Vlada je javnosti u srijedu predstavila detalje porezne reforme, koja će stupiti na snagu prvim danom iduće godine.

Premijer Andrej Plenković uvodno je istaknuo kako se mijenja devet zakona te kako se u porezne izmjene ide iz nekoliko ciljeva. Kao osnovni cilj naveo je podizanje životnog standarda građana na način da se povećaju plaće.
- Prvi je cilj da u današnjem gospodarskom kontekstu podignemo životni standard građana na način da se povećaju plaće, osobito one najniže. Drugo da se poveća kupovna moć kućanstava, onih s najnižim dohodcima, da se smanje nejednakosti. Drugi element je očuvati gospodarski rast i treće je osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova. Ova porezna reforma će pomoći da obuhvatimo one ljude koji su, nažalost, bili van dosega ranijih krugova poreznih rasterećenja – rekao je Plenković.

Prema vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak. Općine koje su do sada mogle odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto za nižu stopu i 25 do 33 posto za višu.  Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i 25 i 33,6 posto za višu, a oni gradovi s više od 30 tisuća stanovnika, koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23,6 odnosno 25 i 34,5 posto.

Prema novoj poreznoj reformi osobni se odbitak diže s 530,90 na 560 eura.

Kako je pojasnio ministar Marko Primorac, briše se osnovica osobnog odbitka, a povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove. 

Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura. Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje I. Stup. Primorac je pojasnio kako to za obveznike mirovinskog osiguranja znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima. Za samca s bruto plaćom od 700 eura, to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura povišicu od 6,42 eura.

Od ostalih poreznih izmjena premijer i ministar najavili su određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacija u iznosu većem od dva posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica.
Rok za plaćanje porezna na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja. 

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka otvoren je Panonski festival knjige.

Novi je ovo sajam knjiga posvećen književnosti, kulturi i povijesti panonske regije te njezinim velikanima.

Na 1900 četvornih metara dvorane Gradski vrt, do nedjelje, 28. svibnja, više od 40 domaćih nakladnika posjetiteljima će ponuditi brojne novitete i promocije knjiga.

Otvorenju festivala uz potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore, župana osječko baranjske županije, gradonačelnika Osijeka te predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara HGK nazočila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je naglasila kako je sretna što je nakon Mediteranskog sajma knjige u Splitu realiziran i projekt Panonskog festivala knjige u Osijeku.

- Ovaj projekt je na tragu onoga što činimo kako bi promicali čitanje, knjige i nakladništva. Program festivala iznimno je zanimljiv i veselim se što će sljedećih nekoliko dana knjiga i čitanje, ovdje u Osijeku, biti u centru pažnje – naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore naglasio je kako je ovaj Festival od velikog značaja za cijelu Slavoniju.  

Osmišljeno je više od 55 atraktivnih programa, među ostalim, susreti s autoricama i autorima, dječji programi i razne radionice naglasio je gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić.

- Veseli me činjenica da imamo pripremljeno preko 50 programa za sve dobne skupine. Festival nije namijenjen samo za građane Osijeka, nego i za građane susjednih gradova, ali i država. Posebno me veseli što već prvoga dana vidim veliki broj mladih i djece. Nadam se da će ovaj festival prerasti u jednu tradiciju, kako Grada Osijeka tako i ovog dijela Hrvatske – naglasio je Radić te se zahvalio ministrici na inicijativi da se ovaj festival održi baš u Osijeku.

U emisiji Kultura na i poslušajte: 

- "Mala zabava" najbolja je predstava 30. Festivala glumca,

- Premijerno je prikazan film "Savršen svijet",

- U Muzeju vučedolske kulture postavljena je izložba „Priroda i tehnika”,

- Održana je promocija projekta Virtualna stvarnost u Bibliobusu 4,

- Raspisan Natječaj za najbolju zbirku poezije i najbolji rukopisni prvijenac 34. Pjesničkih susreta Drenovci 2023.,

- U tijeku Panonski festival knjige.

Emisiju Kultura na i uređuje i vodi Sandra Grgić. Suradnice na emisiji bile su Valerija Lozančić i Marija Molnar. Glazbu za emisiju odabrao je Miroslav Čorak.

U Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek održana je Završna konferencija projekta i otvorenje nove zgrade Regionalnog centra kompetentnosti ELPROS.

Ukupna vrijednost projekta RCK ELPROS iznosi 9.695.362,13 eura, od čega se na projekt uspostave infrastrukture odnosi 3.974.289,41 eura, a 5.721.072,71 eura na projekt uspostave RCK-a. 

- Uz RCK Elektrotehničke i prometne škole Osijek, u komu upravo završavamo infrastrukturni dio vrijedan gotovo četiri milijuna eura i njegovo opremanje, u Osječko-baranjskoj županiji imamo i RCK Ugostiteljsko-turističke škole Osijek. Za centre kompetentnosti odabrali smo te dvije škole jer je tržište rada pokazalo da su ta zanimanja deficitarna - rekao je osječko-baranjski župan Ivan Anušić.

Ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek Antun Kovačić pojasnio je kako je riječ o završetku projekta infrastrukturne nadogradnje ove škole.

- Time je stvoreno više od 2.000 etara kvadratnih novog prostora u kojima će učenici i svi koji su usmjereni prema elektrotehnici i računalstvu moći stjecati nova znanja, kompetencije i vještine. Projekt se pripremao i provodi se tri godine. Zadovoljstvo je danas vidjeti zgradu u ranije samo zamišljenom svjetlu. Kako je veći dio opreme već stigao, objekt je pripremljen te očekujem da od rujna učenici imaju priliku stjecati znanja u novim i većim prostorima. U zgradi su i 6 soba sa 4 ležaja te jedna jednokrevetna, ukupno 25 ležaja, kako bi učenici iz cijele Slavonije i Baranje, ali i izvan Hrvatske mogli doći na edukacije i pri tomu tu mogu prespavati - naglasio je Kovačić. 

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul naglasila je da Županija kao osnivač srednjih i osnovnih škola usmjerila svoje djelovanje na podizanje kvalitete odgojno-obrazovnog procesa, što je i cilj i ovoga centra. 

- Namjera nam je da kvaliteta obrazovnog procesa bude što viša kako bi učenici mogli polaziti obrazovne procese i smjerove koji su danas potrebni na tržištu rada. Prioritet nam je usklađivanje potreba tržišta rada sa obrazovanjem u školama, kao i cjeloživotno obrazovanje odraslih odnosno mogućnost prekvalifikacije, što će provoditi i ovaj Centar. Mlade ljude moramo i trebamo zadržati ovdje, a kvalitetno obrazovanje i prohodnost od osnovne prema srednjoj školi i visokom obrazovanju je ključ svega toga - pojasnila je pročelnica Glavaš-Kul. 

U Dnevniku HRV-a poslušajte: 

- Nastavlja se projekt Adica,

- Obilježena 200. godišnjica rođenja Oca domovine dr. Ante Starčevića,

- Otvorena nova zgrada Regionalnog centra kompetencije Elektrotehničke i prometne škole Osijek,

- U Vinkovcima je održan Olimpijski festival dječjih vrtića s područja Vukovarsko-srijemske županije.

Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić. 

Prema novoj strategiji održivog razvoja poljoprivrede u Europskoj uniji predviđeno je smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto do 2030. godine kao jedan od ključnih ciljeva strategije „Od polja do stola“.

O provedbi navedene strategije, njenim značajkama te mogućim posljedicama na ukupna kretanja u poljoprivredi razgovaralo se na tribini pod nazivom „Smanjenje ovisnosti o pesticidima te uvođenje elektroničkih vjerodajnica“, koja je u organizaciji Osječko-baranjske županije održana u Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku.

Zamjenik osječko-baranjskog župana Josip Miletić naglasio je kako se Osječko-baranjska županija zalaže za smanjenje upotrebe pesticida i prelazak na ekološku proizvodnju.
- Uporaba pesticida izrazito je aktualna i ozbiljna tema. Mi kao županija zalažemo se za smanjenje upotrebe pesticida u poljoprivredi, a to je težnja i europskih direktiva koje predviđaju da se prepolovi njihovo korištenje do 2030. godine. Ujedno želimo poticati i ekološku proizvodnju, što je važno za zdravlje budućih generacija, ali i za očuvanje zdravlja tla i svih drugih važnih životnih aspekata. Svjesni smo da se u manjoj mjeri treba koristiti pesticide u smislu zaštite od određenih bolesti, no apeliram da to bude u što je mogućem manjem obimu - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Načelnik Sektora fitosanitarne politike pri Ministarstvu poljoprivrede Ivica Delić pojasnio je gdje se trenutno Hrvatska nalazi u odnosu na ostale zemlje Europske unije kada je riječ o uporabi pesticida.
- Hrvatska je svojim smjernicama iz 2011. i 2012. godine do danas značajno smanjila upotrebu pesticida te je pred nama završna finalizacija s Europskom komisijom. Hrvatska je u dosta povoljnom položaju jer smo u postotku puno više smanjili upotrebu pesticida u odnosu na druge članice Europske unije. Problem je što druge članice koriste puno veće količine pesticida i tu je disbalans koji Europska komisija želi novom uredbom urediti kako bi ukupno smanjenje bilo 50 posto, a po članicama će biti različiti postoci smanjenja - naglasio je Ivica Delić.

Sudionici tribine mogli su doznati i informacije o poticajima radi naknade gubitaka poljoprivrednicima koji u narednih pet godina smanje upotrebu pesticida, o zabrani korištenja svih sredstava zaštite bilja u osjetljivim područjima i tri metra od tih područja, pa i da će se administrativne obveze i proizvođača i upravnih tijela još i to značajno povećati. Govorilo se i o nedostatku alternativnih sredstava za sredstva koja se sada koriste, mogućem povećanju troškova za proizvođače, primjeni integrirane zaštite bilja u kojoj se kemijski pesticidi koriste samo kao posljednje sredstvo.

Dodjelom nagrada i priznanja u Iloku je u nedjelju završen 30. Festival glumca na kojem je najboljom predstavom proglašena "Mala zabava" Vanje Jovanovića. 

U konkurenciji za nagrade bilo je 15 predstava iz prošlogodišnje hrvatske kazališne produkcije koje je za festival odabrao izbornik Zijad Gračić, dok je o najboljima odlučivao ocjenjivački sud u kojem su bili Mirela Brekalo Popović, Maro Martinović i Miroslav Čabraja.

Nagradu „Ivo Fici “ za najbolje glumačko ostvarenje mladog glumca do 28 godina dobio je Luka Knez za ulogu u predstavi „Mala zabava“.

Nagrada „Nada Subotić“ za najbolje glumačko ostvarenje mlade glumice do 28 godina dodijeljena je Luciji Dujmović za ulogu Lucije u predstavi „Studentica“ autorice Dorotee Šušak prema improvizacijama glumaca u režiji Christiana Jean-Michela Jalžečića i produkciji Divan teatra iz Zagreba. 

Za najbolje lutkarsko glumačko ostvarenje ili glumačko ostvarenje u predstavama za djecu i mlade nagradu "Nevenka Filipović" osvojila je Zdenka Šustić za ulogu Vještice u predstavi „Ivica i Marica“ Braće Grimm u režiji Luke Juričića i produkciji Lutkarske scene „Ivana Brlić-Mažuranić“ Scena „I.B.M.“ iz Zagreba.

Nagrada „Fabijan Šovagović“ za najboljeg glumca dodijeljena je Ivanu Simonu za ulogu u predstavi „Mala zabava“ autora Vanje Jovanovića/Petre Pleše, u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Sveučilišta u Zagrebu – Studentskog centra – Teatra & TD iz Zagreba te Davoru Jurešku za ulogu Učitelja Škunce u predstavi „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ Ive Brešana u režiji Dražena Ferenčine i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Zadar i Kazališta lutaka Zadar

Nagrada „Fabijan Šovagović “ za najbolju glumicu pripala je Oliveri Baljak za ulogu Bele u predstavi „Otočka terca“ prema tekstu „Sjecišta“ Beatrice Kurbel u režiji Ivana Vanje Alača i produkciji samostalne umjetnice Ane Vilenica u suradnji s Centrom za kulturu Novi Vinodolski te Arijani Čulini za ulogu Fani u predstavi „55 kvadrata“ Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split.

Nagrada „Ivo Gregurević“ za izniman doprinos Festivalu glumca i glumačkom pozivu odlukom Festivalskog vijeća Festivala glumca dodijeljena je Zlatku Vitezu,  a nagrada „Zvonimir Torjanac“ za svekoliki umjetnički i društveni doprinos kazališnoj umjetnosti na Festivalu glumca Himzi Nuhanoviću.

Posebno priznanje za osobni doprinos i dugogodišnje sudjelovanje u organizaciji Festivala glumca u Iloku dodijeljeno je Željku Sladetiću, a za dugogodišnji doprinos i sudjelovanje u organizaciji Festivala glumca Iločkim podrumima.