Sandra Grgić
Saborski zastupnici u petak su jednoglasno podržali prijedlog saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku da se se prvi petak u veljači obilježava kao Dan crvenih haljina – Nacionalni dan borbe protiv moždanog udara u žena.
Korisnici Udruge za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ Vukovar uz pratnju voditelja sudjelovali su na Prvenstvu Hrvatske u skijaškom trčanju i trčanju na krpljama koje je održano u Delnicama dana 07. i 08. veljače 2024. godine u organizaciji Športskog društva Specijalni športovi "Luč" pod pokroviteljstvom Specijalne olimpijade Hrvatske - izvijestili su iz Udruge za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ Vukovar. Korisnici su se natjecali u disciplinama „skijaško trčanje“ i "trčanje na krpljama 100m". Prvog dana održane su kvalifikacije, a drugog dana finalne utrke.
Na natjecanju u trčanju na krpljama na 100m, sudjelovali su u muškoj kategoriji D.A. i V.M. na kojem je V.M. osvojio zasluženo 1.mjesto u najjačoj prvoj jakosnoj skupini, dok je D.A. osvojio 3.mjesto u četvrtoj jakosnoj skupini.
U ženskoj kategoriji sudjelovale su S.D. i M.Š također u najjačoj 1. jakosnoj skupini s osvojenim 2. i 4. mjestom. U disciplini skijaško trčanje sudjelovali su V.M. i S.D. s osvojenim 1.mjestima u 1. jakosnoj skupini u svojoj kategoriji.
Umjesto Prvenstva Hrvatske u brzom klizanju održan je Dan klizanja u kojem su sudjelovali V.M., M.Š. i S.D. gdje se održalo pokazno klizanje u disciplini klizanja 111m po modificiranim pravilima.
Postignutim rezultatima ekipa Golubice ima državnog prvaka u trčanju na krpljama i skijaškom trčanju, te prvakinju u skijaškom trčanju.
Nakon natjecanja, ekipa Golubice prošetala je Delnicama, provozali su se do Lokvarskog jezera te uživali na snijegu i svježem zraku.
- Zahvaljujemo Zajednici sportskih udruga grada Vukovara na financiranju ovog natjecanja i svakoj drugoj podršci radu naše Udruge - poručili su iz Udruge za osobe s intelektualnim oštećenjem „Golubica“ Vukovar.
Pu vukovarsko-srijemska izvijestila je kako je očevidom prometne nesreće, koja se dogodila u četvrtak 8. veljače 2024. godine na autocesti A3 Zagreb-Lipovac u blizini odmorišta Rastovica, utvrđeno kako se 8. veljače oko 13,35 sati, na sjevernom kolničkom traku autoceste A3 Zagreb-Lipovac, 42-godišnjak, hrvatski državljanin, upravljajući teretnim automobilom s pridodanim priključnim vozilom slavonsko-brodskih registracijskih oznaka, nije kretao sredinom obilježene prometne trake, već je vozilo pomaknuo udesno, prešao na traku za zaustavljanje vozila u nuždi te udario u priključno vozilo pridodano na teretni automobil bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka, koji je prethodno u toj traci zaustavio 66-godišnjak, državljanin Bosne i Hercegovine.
U trenutku prometne nesreće, 66-godišnji vozač se nalazio izvan teretnog automobila, u neposrednoj blizini stražnjeg dijela vozila, gdje je došlo i do udara u 66-godišnjaka.
U prometnoj nesreći oba sudionika su teško ozlijeđena, liječnička pomoć pružena im je u OŽB Vinkovci, a potom zbog težine ozljeda su upućeni u KBC Osijek na daljnje liječenje.
Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“ protiv 42-godišnjak biti će podnijeta kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Vijeće Europskih zajednica 29. srpnja 1991. donijelo je Odluku o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112, koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav.
Besplatnim pozivom na broj 112 u bilo kojoj državi članici Europske unije građani mogu zatražiti pomoć hitnih službi. Svim građanima Europske unije nastoji se putem broja 112 pružiti jednostavan, jednak, siguran i učinkovit pristup hitnim službama, osobito onima koji putuju između država unutar Unije. Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine, a djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno osigurava zaprimanje dojava na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila.
Sustav 112 u Republici Hrvatskoj čini dvadeset županijskih centara 112 koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija.
Obilježavanje Dana europskog broja 112 u Republici Hrvatskoj i 19. godišnjice djelovanja Centara 112 u Gradu Osijeku započelo je danas dizanjem stijega broja 112 na Trgu Ante Starčevića. Naime, dizanje stijega na središnjem osječkom trgu dio je višednevnog programa obilježavanja europskog broja 112 u Gradu Osijeku.
Pročelnik osječkog Područnog ureda Civilne zaštite Zvonko Grgec, nakon podizanja zastave izvijestio je kako je prošle godine osječki Centar 112 zabilježio oko 75 tisuća poziva građana, a Centar je prema žurnim službama uputio još 45 tisuća poziva. Podsjetio je i kako je provedeno ispitivanje javnog mijenja u Hrvatskoj pokazalo da bi 89 posto hrvatskih građana kod odlučivanja i poznavanja brojeva hitnih službi najprije nazvalo broj 112, što govori o povjerenju građana u taj broj i sustav civilne zaštite.
- Prošle je godine osječki Centar 112 zabilježio oko 75 tisuća poziva građana, a Centar je prema žurnim službama uputio još 45 tisuća poziva, što je ukupno oko četiri tisuće sati razgovora. Pritom je bilo oko 35 tisuća događaja, najviše medicinskih, sigurnosnih i vatrogasnih te složenih događaja gdje su intervenirale dvije ili više žurnih službi. U prošloj smo godini u Osječko-baranjskoj županiji imali dosta izvanrednih događaja poplava, vremenskih nepogoda, veliki požar u tvrtki Drava International, ali su žurne službe odgovorile kvalitetno i koordinirano – pojasnio je Grgec.
Osječko- baranjski župan Mato Lukić ocijenio je da provedeno istraživanje pokazuje da hrvatski građani imaju veliko povjerenje u broj 112 i sustav Civilne zaštite.
- To je važno jer djelatnici Centara 112, po dojavama građana, po potrebi pozivaju ostale žurne službe u sustavu Civilne zaštite, a što se pokazalo potrebnim u nepogodama posljednjih godina na području županije – naglasio je Lukić.
S namjerom očuvanja sjećanja na ljude i događaje iz Domovinskog rata kroz gradnju objekata memorijalnog karaktera, Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je Javni poziv za sufinanciranje izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini.
Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić sa suradnicima obišao je u utorak Udrugu Zvjezdice Gunja koja skrbi o djeci i mladima s poteškoćama u razvoju.
Zvjezdice su jedina udruga, od 30-tak registriranih u Gunji koja zapošljava djelatnike i koja se ne financira novčanom podrškom općine nego se u potpunosti samofinancira. Udruga je osnovana 2005. godine i prošle je godine proslavila 18 godina postojanja. Trenutno broji 16 korisnika.
Vukovarsko-srijemskom županu Damiru Dekaniću korisnici udruge pokazali su kako provode svoje dane u udruzi, čemu se najviše raduju i tko ima najsretniju ruku u bacanju loptice i bingu.
- Udruga Zvjezdice Gunja okuplja 16 korisnika koji su jedni drugima od velike radosti i pomoći. Zahvaljujući njihovim odgojiteljima, svaki dan nauče nešto novo, imaju se priliku družiti sa svojim prijateljima i tako poboljšati socijalnu integraciju. Na raspolaganju imaju prekrasno uređen prostor i siguran sam da će uskoro i proširiti svoju djelatnost i tako dodatno povećati kvalitetu života svojih korisnika - rekao je župan Dekanić još se jednom zahvalio na pozivu i gostoprimstvu.
Zaklada za razvoj lokalne zajednice Slagalica i u 2024. godini nastavlja s provedbom Programa „Aktivni u zajednici“.
Program je namijenjen pojedincima iz organizacija civilnog društva, lokalne i regionalne samouprave, odgojno-obrazovnih ustanova te zainteresiranim građanima koji žele jačati individualne i organizacijske kapacitete za pokretanje pozitivnih promjena u svojim zajednicama. Zaklada je kao i do sada kroz program Aktivni u zajednici uključila građane s područja pet slavonskih županija - Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. Sudionici Programa će kroz edukaciju i mentorsku podršku Zaklade Slagalica razvijati i provoditi društvene programe te planove prikupljanja sredstava u svojim zajednicama. Edukacijom o jačanju aktivizma i filantropije u zajednicama želi se osnažiti uloga pojedinca/zajednice i lokalnog djelovanja za razvoj zajednice u kojima žive pojasnila je stručna suradnica Zaklade za razvoj lokalne zajednice Slagalica Mirna Šmit.
- Ovaj program provodimo dugi niz godina uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Kroz program, Zaklada za razvoj lokalne zajednice Slagalica igra jednu drugu ulogu, a to je uloga pokretača, netko tko mentorira sve one pojedince ili organizacije koji žele napraviti promjene u svojoj lokalnoj sredini. Edukacija o jačanju aktivizma i filantropije će se održati 23. i 24. veljače u Slavonskom Brodu, a iz svakog grada odnosno općine, može sudjelovati jedna osoba, ukupno tri iz svake navedene županije. Program ćemo nastaviti kroz individualno mentorstvo prilagođeno provedbi konkretnih društvenih programa u pojedinim lokalnim zajednicama – pojasnila je Šmit dodajući kako je rok za prijavu u program 16. veljače 2024. godine.
- Važno je napomenuti da ovo nije program dodjele financijskih sredstava za provedbu projekata ili programa, već program jačanja kapaciteta lokalnih zajednica na području Slavonije i Baranje za povezivanje, suradnju i aktivno uključivanje građana u razvoj zajednice – naglasila je Šmit.
Za sva dodatna pitanja uz program „Aktivni u zajednici” zainteresirani se mogu javiti Zakladi na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Nakon prve ovogodišnje sjednice Ustavni sud je priopćio da je odbio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te izmjena Zakona o trgovini koji se tiču neradne nedjelje.
Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
Ustavni sud prigovor podnositelja da Ustav ni mjerodavno domaće i međunarodno pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika nije razmatrao. Istovremeno odbacio je tvrdnje da su zakonom nerazmjerno ograničene poduzetničke slobode, da mjera nije razmjerna te da se zaštita radnika, što je vlada navela kao cilj donošenja zakona, mogla osigurati i izmjenama Zakona o radu.
Pojedini predlagatelji tvrdili su, suprotno stajalištu Ustavnog suda, da se osporenom mjerom narušavaju prava radnika u djelatnosti trgovine te interesi potrošača.
- Imajući u vidu da osporena mjera ni jednom od adresata nije nametnula prekomjerni teret, Ustavni sud ocijenio je da je osporena mjera razmjerna cilju koji se njome želio postići - naveli su u priopćenju.
Zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor podnijeli su oporbeni saborski zastupnici i privatni predlagatelji.
Riječ je o zakonu donesenom u listopadu 2023. nakon što je Ustavni sud, u veljači prošle godine, ukinuo raniji zakon uz upozorenje da svaki glas treba vrijediti jednako, odnosno da izborne jedinice treba prilagoditi demografskim kretanjima kako se ne bi ugrozila ustavnost parlamentarnih izbora.
Na neustavnost novog zakona ukazivala je lijeva i desna oporba. Ustavni sud je naveo da je osnovni prigovor bio da se propisanim načinom određivanja područja 10 izbornih jedinica, s brojem birača upisanih u registar birača kao osnovi za njihovo određivanje, i nadalje ne ostvaruje jamstvo jednakog biračkog prava.
Predlagatelji su, suprotno zaključku Ustavnog suda, isticali da postoji znatno odstupanje između broja punoljetnih stanovnika i osoba koje su upisane u registru birača.
Ustavni sud je ocijenio da kod kreiranih izbornih jedinica nema očiglednih odstupanja od "socioloških, kulturoloških, zemljopisnih ili sličnih ustaljenih obrazaca organizacije svakodnevnih odnosa u hrvatskom društvu".