Kontinentalni turizam je jedna od strateških djelatnosti Osječko-baranjske županije, pa se između ostalih poticajnih mjera i aktivnosti iz županijskog proračuna odobravaju različite vrste potpora u ruralnom turizmu. Riječ je o nepovratnim financijskim sredstva, a ove godine je osigurano 160.000 eura za tri vrste potpora - za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma, autohtonu eno i gastro ponudu te za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama.

Ugovore o dodjeli potpora u ruralnom turizmu danas (13. srpnja 2023. godine) zaključio je župan Ivan Anušić sa 79 korisnika s područja Osječko-baranjske županije, a ukupna vrijednost tih potpora iznosi 159.200 eura.
- Razvoj Osječko-baranjske županije kao kontinentalne turističke destinacije ide u pravom smjeru. Rezultati su odlični, bilježimo povećanje broja dolazaka turista za više od 30 %, a brojke su i nominalno sve ozbiljnije. Sukladno tomu i našoj strategiji razvoja turizma, koji na području naše županije ima veliki potencijal i prostor za razvoj, mi kao Županija kroz sustave potpora pratimo sve koji se žele baviti turizmom. Naša Turistička zajednica i Upravni odjel za turizam, kulturu i sport su uključeni u sve te aktivnosti i Osječko-baranjska županija postaje ozbiljna kontinentalna turistička destinacija, što se svakodnevno potvrđuje - rekao je župan Ivan Anušić. Najavio je da se pripremaju veliki infrastrukturni projekti u smještajne kapacitete, hotele koji će zadovoljavati i najveće potrebe te da predstoji sve bolje vrijeme u turizmu u OBŽ kojim se može baviti 365 dana u godini, što se i čini.  

Pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport OBŽ Tatjana Turalija naglasila je kako je Osječko-baranjska županija proglašena za najsrdačniju regiju, a današnji događaj nazvala je primjerom sinergije javne uprave i realnog sektora te provođenja strategije razvoja turizma RH.
- Brzi utrošak sredstava za potpore svjedoči da smo jako dobro detektirali potrebe naših poduzetnika i usmjerili ih kroz potpore. Osobito mi je drago što, uz poduzetnike koji su pioniri razvoja našeg turizma, danas vidimo i nova lica, a veliki broj poduzetnika prijavio je svoje projekte i na NPOO. Sve to potvrđuje da imamo ukupni porast broja poduzetnika u OBŽ te da tako moramo i nastaviti - kazala je pročelnica Tatjana Turalija. Za naredno razdoblje najavila i nove potpore, poput poticanja izvrsnosti.

Jasmina Krkić Poznić, privatna iznajmljivačica i vlasnica obiteljskog pansiona u osječkoj Tvrđi te jedna je od 79 ovogodišnjih korisnika potpora OBŽ, kazala je kako je zadovoljna odobrenom potporom. Taj novac je već uložila, a potpora će joj omogućiti nastavak investicija.

PRONI Centar za socijalno podučavanje u suradnji s međunarodnim partnerima iz Italije, Latvije, Portugala i Srbije, proveo je razmjenu mladih kroz Erasmus+ projekt na području općine Pirovac.

Okupljeni u projektu Ljetna škola Domovina, mladi iz svih dijelova svijeta ovih se dana vraćaju svojim hrvatskim korijenima. Riječ je o projektu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, nastao u partnerstvu s Udruženjem hrvatsko-američkih stručnjaka, a namijenjen je mladim Hrvatima u dobi od 18 do 30 godina koji su raseljeni po svijetu. Croatiana Gregurić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja hrvatskog iseljeništva pri središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasila je kako je cilj projekta jačanje identiteta hrvatskog iseljeništva.
- Prilika je ovo da upoznaju dijelove Hrvatske koji nisu na tipičnim turističkim rutama, da se snažnije povežu s povijesnom, kulturnom baštinom i prirodnim ljepotama Hrvatske koje možda nikada ne bi posjetili. Mladi reagiraju izuzetno pozitivno, najviše im se sviđa hrana, a pod posebnim su dojmom ostali slušajući o ratnim strahotama – rekla je Gregurić.
Direktorica Turističke zajednice grada Vinkovaca Martina Matković rekla je kako Slavonija nudi mnoštvo sadržaja koji su vrijedni posjete, a jednako tako i da Vinkovci imaju bogat i zanimljiv sadržaj koji mogu ponuditi sudionicima projekta.
- U Vinkovcima je jako puno vrijednoga i zanimljivoga za obići. Mi u ovom kratkom vremenu možemo istaknuti ono najvažnije, to je naša gostoljubivost i domaćinstvo po kojima smo poznati, ali i kontinuitet življenja od osam tisuća godina. Pokazat ćemo im naš grad, park, okolica, bogatstvo naše šume na Šokačkom stanu, ali i Gradski muzej u kojemu uistinu mogu doživjeti i iskusiti ono što baštinimo te otići s lijepim uspomenama – naglasila je Matković.

Svoje prve dojmove posjeti Hrvatskoj otkrila je Lucija Gresković koja je pristigla u Vinkovce iz Washingtona, a čiji su roditelji porijeklom iz Zagreba.
- Sviđa mi se, ima puno toga što nisam znala ranije. Super je osjećaj što smo svi zajedno ovdje jer nas povezuju hrvatski korijeni, a svatko donosi nešto iz svoje zemlje. Iako je velika razlika između života tamo i ovdje, ja sam naviknuta jer često dolazim – kazala je.

Ljetna škola "Domovina" održava se u periodu od 10. do 24. srpnja 2023. godine

U dnevniku HRV-a, između ostalog, poslušajte:

- Uskoro prvi dječji vrtić u Gunji
- U tijeku projekt Ljetna škola Domovina
- Općina Stari Jankovci predstavila rezultate projekta Žene u fokusu II
- U Markušici održana završna konferencija projekta iz programa osnaživanja žena Zaželi

Dnevnik uredila i vodila Klaudija Boras.

U organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade u Osijeku je održana konferencija ,,Demografija u fokusu: Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva". Riječ je o prvoj konferenciji u drugom ciklusu konferencija na temu demografske revitalizacije, aktualnih demografskih trendova i doprinosa jedinica lokalne samouprave demografskoj revitalizaciji. Konferencija je organizirana u partnerstvu s Gradom Osijekom za pet slavonskih županija kao geografski i povijesno objedinjene cjeline, gospodarskog, agronomskog i prometnog čvorišta Hrvatske, što je utjecalo i na specifičnosti demografskog rasta i razvoja cijele regije.

Kako je rekla državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, donošenje demografskih mjera i politika ne može se voditi samo na jednoj razini nego je potrebna i suradnja s lokalnim i regionalnim čelnicima. Stoga je i ova konferencija prilika da se otvoreno govori o stvarnim problemima te kako pomoći jedni drugima.

- Problem demografije nije vezan samo na područje istoka nego cijele Hrvatske, na tom se planu s nacionalne razine provodi niz mjera i kroz različite resore, ali niti jedna mjera sama za sebe neće postići dobar rezultat nego mora biti umrežena sa svim ostalim. Tako npr. novčane potpore za obitelji moraju pratiti usluge kao što su produženi boravak u školi, besplatni obrok i udžbenici. Mladi su najveći potencijal Hrvatske, a oni su u zadnjih desetak godina najviše iseljavali. Dobrim mjerama smatram povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora, uvođenje očinskog dopusta, aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja – rekla je Josić te dodala da predstoje nove odluke u vezi dječjeg doplatka, rad u sustavu odgoja i obrazovanja, a poseban izazov je stambeno zbrinjavanje u komu treba pomoći i mladim i starijim osobama.

- Država ne može utjecati na to koliko će neka obitelj imati djece, ali svakoj obitelji treba poboljšati kvalitetu života, ponuditi kvalitetan posao, rad na neodređeno vrijeme, kvalitetne usluge koje to sve prate i tada ima razloga vjerovati da će ljudi ostajati, a oni koji su se u zadnjih 10 godina odselili vjerujem da će naći razlog za povratak. Cijeli niz mjera i politika se mora umrežiti od lokalne i regionalne do nacionalne razine te akademske zajednice, što je izazovan i složen proces - zaključila je državna tajnica Željka Josić.

- Demografska slika istočne Hrvatske, kao i cijele Hrvatske nije zadovoljavajuća, što se potvrdilo i na zadnjem popisu stanovništva, a država i sve njene ustanove i poveznice moraju se aktivirati u procesu demografske obnove. U tom cilju neke od mjera Hrvatska i mi kao županija već provodimo i zadnjih godina imamo pozitivne pokazatelje, a oni su preduvjet demografske obnove. Bilježimo tako otvaranje novih radnih mjesta, povećanje broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih, povećanje broja novorođenih, no najbitnije je da imamo i povratak ljudi koji su u proteklih desetak godina napustili Osječko-baranjsku županiju, posebno onih koji su otišli u Irsku te se vratili, nalaze radna mjesta i ostaju u OBŽ i Hrvatskoj. To je dio pozitivnih kretanja u demografskom smislu, ali nije dovoljno. Ključno je da demografska obnova nije samo osiguranje radnog mjesta nego treba raditi još niz stvari na uređenju države, sigurnosti i zaštite svakog čovjeka u pravnom i svakom smislu da ljudi ostaju i žive u Hrvatskoj. Proteklih godina to nije bio slučaj i to je jedan od najvećih razloga zašto je Hrvatska kao zemlja EU izgubila u postotku najveći broj stanovnika i ima možda najgoru demografsku sliku u Europi. Na tomu moramo raditi svi zajedno jer je demografija sveobuhvatan i zahtjevan nacionalni proces u komu se pomake ne može vidjeti za godinu-dvije. Na tomu se mora raditi sustavno da bi se nakon desetak godina mogla „podvući crta“ - poručio je župan osječko-baranjski Ivan Anušić.

Naglasio je kako Osječko-baranjska županija provodi niz kvalitetnih projekata, među kojima su i beskamatni krediti za prvu nekretninu i poduzetničke projekte te dodao da se procjenjuje kako je 30-40 posto onih koji su otišli iz Osječko-baranjske županije sada u fazi povratka, već se vratilo ili najavljuju povratak.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin je rekao da bez gospodarskog nema ni demografskog rasta, a to je izazov s kojim se aktualna gradska uprava suočava od početka mandata i s kojim se „uhvatila u koštac“. Naglasio je realizaciju najveće investicije u Osijeku koja će osigurati 1.500 radnih mjesta, ali i niz drugih, osobito dodatna ulaganja u mlade, u osnovne škole, vrtiće, stipendije…
- U zadnje dvije godine preokrenuli smo trendove i imamo više useljenih nego iseljenih iz Grada - zaključio je.

U nedjelju, 9. srpnja policijski su službenici Postaje granične policije Bajakovo, nakon detaljne provjere dokumenata, utvrdili osnovanu sumnju da je 37-godišnjak prilikom ulazne granične kontrole predočio tuđu putovnicu Republike Srbije, izvijestili su iz PU vukovarsko-srijemske.

Naime, 37-godišnji državljanin Republike Kosovo je pristupio ulaznoj graničnoj kontroli kao putnik u osobnom automobilu registracijskih oznaka Republike Sjeverne Makedonije, kojim je upravljao 34-godišnji državljanin Republike Sjeverne Makedonije, te je pritom predočio tuđu srpsku putovnicu kao svoju.

Policija je nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja protiv 37-godišnjaka podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Zlouporaba osobne isprave te mu je odbijen ulazak u zemlju, dok je 34-godišnjaku, vozač navedenog automobila, utvrđena i prekršajna odgovornost jer je 37-godišnjaku pomogao da nezakonito uđe u Republiku Hrvatsku te mu je izdan prekršajni nalog, kojim mu je izrečena novčana kazna od 3 050 eura, zbog počinjenog prekršaja Zabrana pomaganja državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i boravku.

Kako je izvijestila PU vukovarsko-srijemska, 9. srpnja 2023. godine su policijski službenici Postaje granične policije Bajakovo, nakon detaljne provjere istovjetnosti dokumenata, kod jednog stranca utvrdili osnovanu sumnju da je prilikom ulazne granične kontrole predočio tuđu putnu ispravu.

Točnije, 56-godišnji državljanin Republike Kosovo je pristupio graničnoj kontroli kao putnik u autobusu kosovskih registracijskih oznaka te predočio tuđu putovnicu Republike Kosovo i slovensku boravišnu dozvolu, no policijski službenici su pri kontroli utvrdili da kontrolirani stranac ne odgovara osobi na fotografiji prijeporne putovnice.

Zlouporabljeni strani dokumenti su od 56-godišnjaka oduzeti.

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Zlouporaba osobne isprave, 56-godišnjak je uhićen i nad njim je provedeno kriminalističko istraživanje, nakon čega  je nadležnom državnom odvjetništvu dostavljena kaznena prijava.

Nakon dovršenog postupanja odbijen mu je ulazak u Republiku Hrvatsku zbog neispunjavanja uvjeta za ulazak propisanih Zakonikom o schengenskim granicama.