Sud u Den Haagu je, zbog lošeg zdravstvenog stanja, privremeno pustio na slobodu bivšeg čelnika Službe državne sigurnosti (SDB) Franka Simatovića, osuđenog na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj tijekom 90-ih, objavili su u četvrtak beogradski mediji, a prenosi HINA. 

Žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Haagu proglasilo je 31. svibnja ove godine bivše čelnike Službe državne sigurnosti Srbije Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića krivima za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, te za zločine počinjene u šest općina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u vrijeme rata od 1992. do 1995. godine.

Vijeće je time je preinačilo prvostupanjsku presudu kojom su osuđeni na po 12 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja zločina Crvenih beretki u Bosanskom Šamcu u proljeće 1992. proglasivši ih krivima i za ubojstvo počinjeno u lipnju 1992. u Hrvatskoj u Daljskoj Planini.

Sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica MICT-a koji provodi odluke nekadašnjeg Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY), odlučila je Simatovića pustiti na prijevremenu slobodu iz humanitarnih, odnosno zdravstvenih razloga.

Odluka je donijeta 29. kolovoza, a sudski nalog je predviđao da ostane strogo povjerljiva dok Simatović ne bude smješten u zdravstvenu ustanovu ili na adresu na kojoj će boraviti u Srbiji.

On je do sada odslužio osam i pol godina, a premda ne ispunjava uvjete za prijevremeno puštanje na slobodu jer nije odslužio dvije trećine kazne, sudska praksa MICT-a dozvoljava izuzetke. 

Proces protiv Stanišića i Simatovića počeo je prije 20 godina kada je haško tužiteljstvo dvojicu pripadnika režima tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića optužilo za ratne zločine na području bivše Jugoslavije početkom 90-ih u Hrvatskoj i BiH, uhićeni su u ožujku 2003. u Srbiji i ubrzo prebačeni u haaški pritvor. 

U četvrtak, 31. kolovoza od 14 do 18 sati, policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske proveli su pojačani nadzor brzine kretanja vozila u cestovnom prometu u naseljima - izvijestili su iz PU vukovarsko-srijemske. 

Korištenjem devet uređaja za nadzor brzine kretanja vozila u cestovnom prometu utvrđeno je 40 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila u naselju. Najveća izmjerena brzina iznosila je 89 km/h na području Vukovara.

Policija će i nadalje provoditi nadzor sudionika u prometu na cestama, prvenstveno po „4 ubojice u prometu“: upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, nedopuštena brzina kretanja, nekorištenje sigurnosnog pojasa i nepropisno prevoženje djece u dječjim sjedalicama te nepropisna uporaba mobitela prilikom upravljanja vozilom.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt izgradnje i opremanja dionice Beli Manastir - granica Republike Mađarske Koridora Vc. Vrijednost radova na Koridoru Vc iznosi 45,9 milijuna eura, a prilikom potpisivanja ugovora direktor Hrvatskih autocesta Boris Huzjan istaknuo je kako se radi o dovršetku Koridora Vc do granice sa Republikom Mađarskom, u dužini od pet kilometara - izvijestili su iz Osječko-baranjske županije. 

- Prošle godine je puštena u promet dionica do Belog Manastira, a danas je potpisan ugovor za zadnju dionicu, kojoj je rok izgradnje 18 mjeseci. Time će Koridor Vc u potpunosti biti završen kroz Republiku Hrvtsku u dužini od 88,6 kilometara. Izvođač radova je tvrtka Osijek Koteks, a vrijednost radova je 45,9 milijuna eura neto - rekao je Huzjan.

Projekt dovršetka Koridora Vc financira se sredstvima EBRD-a s kamatom od jedan posto i HBOR-a s fiksnom kamatom od 1,8 posto.

- Završetak Koridora Vc kroz Hrvatsku će u potpunosti integrirati Baranju u mrežu hrvatskih autocesta, a to je ujedno i doprinos Vladinom prioritetnom pogledu prema istoku Hrvatske, prema Slavoniji i Baranji - rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naveo je da su ulaganja u prometnu infrastrukturu do sada premašila 3,5 milijarde eura.

- Prije godinu i pol dana otvoren je Most Svilaj, te dio autoceste do Belog Manastira. Riječ je o velikim ulaganjima i o velikim uspjesima - istaknuo je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić naglasio je kako će završetak hrvatskog dijela koridora značajno osnažiti geostrateški položaj i stvoriti uvjete za dodatni gospodarski razvoj Osječko-baranjske županije.

- Potpisom ovog ugovora ulazimo u fazu izgradnje posljednjih 5 km dionice Koridora Vc u Baranji do granice s Mađarskom, koji će autocestom povezati Republiku Hrvatsku sa sjeverom Europe. Izvrsnom suradnjom Osječko-baranjske županije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskih autocesta uskoro će biti dovršen jedan od najznačajnijih prometnih projekata za Osječko-baranjsku županiju, ali i cijelu Hrvatsku. Završetak hrvatskog dijela Koridora značajno će osnažiti geostrateški položaj i stvoriti uvjete za dodatni gospodarski razvoj OBŽ dok će u prometnom smislu pridonijeti povećanju udobnosti putovanja, skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti prometa na našim cestama - rekao je Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.

Autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog Koridora Vc te dio sveobuhvatne TEN-T mreže, a povezuje sjever Europe s Jadranom. Prometni koridor Vc, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, složena je poveznica sjeverne, srednje i južne Europe i predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracije srednjoeuropskog prostora. Koridor Vc proteže se kroz tri države ukupne duljine 622 km. U punoj prometnoj funkciji trenutno je ukupno 83,6 km autoceste A5 od Belog Manastira do granice s Bosnom i Hercegovinom, a uskoro kreću radovi i na preostalih pet kilometara autoceste.

Udruga KERIT Vinkovci sudjeluje u Erasmus+ projektu u kategoriji KA1 (Ključna aktivnost 1) u području obrazovanja odraslih s nazivom „Digitalne vještine za zrelo doba“.

Projekt Digitalne vještine za zrelo doba udruzi KERIT odobrila je u jesen prošle godine Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Projekt ima za glavni cilj razvijanje digitalnih kompetencija lokalnog stanovništva starije životne dobi, koji nisu imali priliku steći takve kompetencije unutar svog redovitog školovanja. Unutar projektnih aktivnosti, dvije članice udruge, boravile su u Berlinu. Što su tamo radile i u čemu su sudjelovale pojasnila je članica Kluba elektrootehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Vinkovci Mirjana Javor.

- Kolegica Željka Mačvanin i ja smo putovale u Berlin na tečaj na kojem smo stekle neke suvremene digitalne vještine za edukaciju. Tečaj se zvao „Digitalne vještine za educiranje 21. stoljeća” što podrazumijeva rad u nizu digitalnih alata koji edukaciju danas čine modernom, interaktivnom i motivirajućom koristeći strategije učenja 21. stoljeća - pojasnila je Javor dodajući kako će članovi udruge u skorije vrijeme sudjelovati u još jednoj ovakvoj mobilnosti, a nakon čega će organizirati i radionice za lokalno stanovništvo kako bi se ostvario cilj projekta.

- Kako živimo u digitalnom dobu, nadamo se da će ovakve edukacije podići kvalitetu življenja te skupine stanovnika – naglasila je Javor.

U Dnevniku HRV-a poslušajte: 

Obilježen Međunarodni dan nestalih osoba,

Identificirani posmrtni ostaci hrvatskog branitelja pronađeni na Šarviz doli,

Na koordinaciji župana, gradonačelnika i načelnika o nevremenu, afričkoj svinjskoj kugi i sufinanciranju troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola,

U Vinkovcima održana radionica o sprječavanju širenja svinjske kuge.

Dnevnik uređuje i vodi Sandra Grgić.