Sandra Grgić
Hrvatski suverenisti u saborsku će proceduru uputiti interpelaciju o radu Vlade vezanu uz nedovoljnu zaštitu građana od inflacije, a zastupnik Marijan Pavliček istaknuo je u srijedu da traže hitnu objavu tzv. crne liste trgovaca koji su neopravdano dizali cijene proizvoda, prenosi HINA.
Pavliček je na konferenciji za novinare u Saboru izvijestio da su prikupili više od 30 potpisa zastupnika za interpelaciju koju će danas uputiti u saborsku proceduru, a riječ je o temi koja više od godinu dana tišti hrvatske građane.
- Mi smo predlagali određene mjere te očekujemo da nakon ove interpelacije ministar gospodarstva jednom mjesečno obavijesti Hrvatski sabor o tome koje su mjere poduzete radi zaštite od daljnjeg rasta cijena odnosno inflacije - rekao je Pavliček.
Traže i da se pod hitno objave tzv. crne liste svih pravnih osoba za koje je Državni inspektorat utvrdio da su neopravdano dizale cijene, kao i da se takvima za ovu godinu ukinu državne subvencije.
- Do sada Vlada, osim praznih riječi, šupljih priča i praznih prijetnji nije napravila apsolutno ništa za zaustavljanje daljnjeg rasta inflacije - naglasio je Pavliček dodajući kako je čak 60 posto domaće inflacije u prošloj godini posljedica rasta marži i profita samih tvrtki što znači da Vlada nije adekvatno reagirala, nije zaštitila hrvatske građane.
Suverenisti očekuju da se ova interpelacija donese jer građani žive sve teže, posebice umirovljenici.
- Jer ovo što se događa do sada prepušteno je, doslovno, volji i samovolji trgovačkih društva i zbog toga imamo po 20 posto veće cijene nego susjedne države. Na rast cijena dijelom je utjecao i ulazak u eurozonu, a još više nečinjenje Vlade odnosno nekažnjavanje onih koji su lovili u mutnom. Njih očigledno ima jer to građani najviše osjete po svojim džepovima i stvarno srljamo da postanemo jako siromašna država, a da više od 50 posto naših građana doslovno spaja kraj s krajem - naglasio je Pavliček.
Hrvatski Crveni križ pozvao je psihofizički spremne građane na tečaj osposobljavanja spasioca koji se provodi diljem Hrvatske, poručujući da je riječ o iznimno važnoj kariki, ne samo u sigurnosnom aspektu hrvatskog turizma nego i u spašavanju života.
Saborski Odbor za ratne veterane u srijedu je većinom glasova podržao izmjene Zakona o smanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, kojima se ukida 10-postotno smanjenje tih mirovina, čime je obuhvaćeno oko 96.000 umirovljenika.
Načelnica Sektora za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Snježana Zdjelar pojasnila je da se predviđenim zakonskim izmjenama predlaže ukidanje 10-postotnog smanjenja povlaštenih mirovina, uvedeno u vrijeme krize 2010. godine.
- Od 1. srpnja ove godine oko 96.000 umirovljenika koji su mirovine ostvarili po posebnim propisima dobit će više mirovine, a to će se uvećanje od 1. siječnja 2024. udvostručiti. Od njih 63.000 su hrvatski branitelji i pripadnici HVO-a - rekla je Zdjelar.
Procijenjeni troškovi primjene tog zakona u prvoj godini će biti 23 milijuna eura, 115 milijuna eura u 2024. godini te 124 milijuna eura u 2025. godini.
PU vukovarsko-srijemska izvijestila je kako je na graničnom prijelazu Bajakovo, 17. travnja, u 9.16 sati, na ulazu u Republiku Hrvatsku, kontroliran 31-godišnji državljanin Republike Njemačke koji je upravljao osobnim automobilom njemačkih registracijskih oznaka.
Policijski službenici su u suradnji s djelatnicima carine pregledali unutrašnjosti vozila te pronašli 251 komad streljiva koje predmetni nije prijavio policiji.
Streljivo je oduzeto, a zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana 31-godišnjaku je uručen prekršajni nalog kojim je izrečena novčana kazna od 660 eura i 66,36 eura troškova prekršajnog postupka.
Policijska uprava vukovarsko-srijemska izvijestila je kako je 17. travnja u 11 sati, policijskim službenicima Postaje granične policije Županja dojavljeno da se u Babinoj Gredi dogodila prometna nesreća s ozlijeđenom osobom.
Očevidom je utvrđeno kako se u nedjelju, 16. travnja oko 19.45 sati, u ulici Vladimira Nazora u Babinoj Gredi, nepoznati vozač udaljio nakon što nije propustio dijete koje je prelazilo kolnik preko obilježenog pješačkog prijelaza te je prednjim dijelom vozila udario u tijelo djeteta.
Dijete je zadobilo lake tjelesne ozljede. Policijski službenici poduzimaju mjere traganja za vozačem i vozilom.
U Gradskome muzeju Vukovar, a u suradnji muzeja s odsjekom za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, otvorena je izložba pod nazivom „Predmet: Hrvatski” autorica Ane Ćavar i Lahorke Plejić Poje.
Čitalačka aktivnost u Hrvatskoj je u padu među mlađom populacijom koja nema interesa za čitanje već pokazuje interes za informiranje putem digitalnih formi. Kako bi sačuvali vrijednost koju čitanje donosi, Centar za kulturne djelatnosti u partnerstvu s Otvorenom medijskom grupacijom provodi projekt Čitka igra čiji je cilj izrada on-line interaktivnog alata odnosno igre književnog i jezičnog sadržaja te provođenje radionica koje će pomoći u razvitku interesa za čitanje kod populacije mlađe od 25 godina.
- Djeca sve više koriste digitalnu tehnologiju. Mi zapravo kroz projekt želimo iskoristiti tu digitalnu tehnologiju kao nekakvo okruženje koje će djeci i mladima omogućiti da uspostave vezu između onoga što čitaju, sebe, drugih tekstova i svijeta oko sebe. Glavni je cilj projekta izrada četiri interaktivna alata čiji će sadržaj na zabavan i intelektualno stimulirajući način stvoriti interes za likove i radnje nekoga književnog djela. Uz razvijanje tih alata imat ćemo i zoom radionice koje će biti potpuno besplatne i mogu sudjelovati svi iz Hrvatske, a namijenjene će biti za mlađe od 25 godina - rekla je voditeljica projekta Petra Vučko iz Centra za kulturne djelatnosti dodajući kako radionice započinju sredinom svibnja.
Vrijednost projekta je 54.257,08 eura, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda te Ministarstva kulture i medija.
Projekt se provodi od 25. srpnja 2022. godine do 25. srpnja 2023. godine.
Uz navedene aktivnosti, provest će se i javna kampanja koja će doprinijeti osvještavanju važnosti čitalačkih aktivnosti u klasičnoj papirnatoj formi, ali i naglasiti sinergiju novih tehnologija te lakše popularizirati čitanje kod djece i mladih.
Grad Vukovar u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, kroz mjeru Javni radovi, zaposlio je 15 osoba putem programa Uređenje, revitalizacija i privođenje namjeni javnih površina na području grada Vukovara.
Program Javnog rada traje 6 mjeseci i to u razdoblju od 17. travnja 2023. do 16. listopada 2023. godine.
Plaće sedam zaposlenih u cijelosti financira Hrvatski zavod za zapošljavanje, a plaće osam zaposlenika sufinanciraju Zavod i Grad Vukovar s 50 posto.
Djelatnici programa Javnih radova radit će na uređenju okoliša na području grada Vukovara, a ukupna vrijednost programa je 64.800 eura odnosno 488.235,60 kuna.
Ugovore zaposlenim djelatnicima uručili su danas gradonačelnik Ivan Penava, zamjenik gradonačelnika Filip Sušac i predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Vukovar Jasna Kolar.
- Ovo je sedma godina kako provodimo program Javnih radova u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanjem. Iako je vremenski ograničena na šest mjeseci, mjera ima veliki značaj za teže zapošljive osobe, a doprinosi i razvoju našega grada. Djelatnici programa zajedno s Upravnim odjelom za komunalno gospodarstvo i graditeljstvo doprinose ljepšem izgledu grada – naglasio je gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava.
Jasna Kolar predstojnica Područnog ureda Vukovar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje naglasila je kako je kroz ovu mjeru, u sedam godina, a na području Grada Vukovara zaposleno 355 osoba.
- U suradnji s Gradom Vukovarom već sedam godina provodimo ovu mjeru na području naše jedinice lokalne samouprave i u sedam godina kroz nju je zaposleno 355 osoba za što je utrošeno 1,1 milijun eura. To je otprilike 42 posto od ukupnog broja zaposlenih na razini Područnog ureda gdje je zaposleno oko 845 osoba i utrošeno nešto malo manje od 3 milijuna eura. Mjera Javni radovi namijenjena je jedinicama lokalne samouprave i organizacijama civilnog društva i ona mora imati obilježje društveno korisnog rada, a prednost uvijek imaju programi koji su iz područja socijalne skrbi, komunalne djelatnosti i edukacije. Četiri su ciljane skupine koje se mogu financirati u okviru ovoga programa. Dvije ciljane skupine mogu biti financirane u 100 postotnom iznosu, a dvije skupine sufinanciramo u iznosu od 50 posto. U 100 postotnom iznosu financiraju se osobe koje imaju otežani pristup tržištu rada, to su recimo roditelji s četvero i više djece, roditelji djece s teškoćama u razvoju, azilanti i beskućnici dok sa 50 posto financiramo osobe koje koriste zajamčenu novčanu naknadu pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad i osobe koje su duže od 24 mjeseca u evidenciji – rekla je Kolar dodajući kako sukladno programu Europske unije, koji je usmjeren na dugotrajno nezaposlene osobe te njihovo uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja, postoji mogućnost dodatnih zapošljavanja kroz mjeru Javnih radova.