I ove godine Centar za vozila Hrvatske i Hrvatski autoklub od 20. do 25. studenoga provode preventivno-sigurnosnu akciju “Dani tehničke ispravnosti vozila” tijekom koje vozači mogu u stanicama za tehnički pregled besplatno provjeriti stanje svojih vozila.

U okviru Dana sjećanja na žrtvu Vukovara danas su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod spomen ploče žrtvama Veleprometa brojni Vukovarci i građani iz drugih dijelova Hrvatske odali počast žrtvama srpskih koncentracijskih logora.

Kod Zavjetne kapelice na tzv. Kukuruznome putu upaljene su svijeće i položeni vijenci u znak sjećanja na stradanja u Domovinskom ratu. Kukuruzni put bio je jedini prolaz između Vukovara i Bogdanovaca kojim su tijekom tri mjeseca, od rujna do studenoga 1991. godine, branitelji dolazili braniti Vukovar, ali i kojim su civili i branitelji izlazili iz grada.

- Kukuruzni je put bio koridor kroz koji su se uspjele obnavljati zalihe naoružanja, hrane i lijekova i naravno izvlačiti ranjenici. Puno sam to puta rekao, a sada s ovoga mjesta ponavljam - Vukovar je najsvetije mjesto hrvatske novije povijesti. Vukovar je obranio Hrvatsku. Da nije bilo Vukovara, linija Karlovac-Karlobag-Virovitica bi bila puno bliža njima u toj realizaciji. Vukovar i vukovarski borci su spasili ne samo Hrvatsku, spasili su naravno veliki broj života. Spasili su grad Osijek, spasili su istok Hrvatske. Dali su nam vremena i prostora da se naoružamo, organiziramo, dali su nam vremena i prostora da dobijemo i naše saveznike u Europi i svijetu i zato im neizmjerno hvala – rekao je ministar obrane Ivan Anušić.

Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović naglasio je kako je Kukuruzni put tijekom 1991. godine bio tračak nade za sve branitelje i civile.

- Nažalost, ne smijemo zaboraviti da se Vukovar suočio sa strašnim neprijateljem i da u to doba Hrvatska vojska nije imala snage osigurati koridor koji bi bio spas za sve. Vukovar je branio Hrvatsku, ali je i Hrvatska branila Vukovar – poručio je Janović.

 Ispred Grada Vukovara vijenac je položio zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac.

- Ovo je još jedna prilika da se svi sjetimo hrabrih ljudi koji su branili ovaj put i što je ovaj put značio tijekom 1991. godine. Iz osobnog iskustva znam što je on značio, jer je moj otac, majku i susjede upravo kroz njega izveo iz Vukovara – rekao je ovom prilikom Sušac.

Predsjednik zajednice udruga HVIDR-e Vukovarsko-srijemske Stjepan Mađarac podsjetio je kako je na inicijativu preživjelih branitelja i civila na Kukuruznom putu 2006. godine izgrađena Zavjetna kapelica kao zavjet Gospi što su tim putem mnogi uspjeli doći do slobode.

-  HVIDRA je zajedno s jednom skupinom hrvatskih branitelja te uz značajnu financijsku pomoć hrvatskih branitelja s Raba izgradila ovu Zavjetnu kapelicu i svake se godine okupljamo ovdje kako bismo položili vijence, zapalili svijeće i pomolili se za one kojih više nema.  I sam sam sudionik Domovinskog rata i koristio sam dva puta Kukuruzni put, cestu koja nas je spajala sa slobodnim dijelom Hrvatske – rekao je Mađarac.

Nakon paljenja svijeća i polaganja vijenaca molitvu je kod Zavjetne kapelice za sve poginule i nestale branitelje predvodio vlč. Zvonimir Martinović, župnik župe Kraljice mučenika. 

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije, održana je popularno-znanstvena tribina „Ratni zarobljenici u Domovinskom ratu“.

Na tribini, održanoj u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, predstavljena je i knjiga generala u pričuvi Stjepana Adanića, koji je bio glavni hrvatski pregovarač za razmjenu ratnih zarobljenika i logoraša te je iznio svoje svjedočenje o tom vremenu i događajima. Sudionicima tribine obratili su se zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri kao izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja te predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić.

- Tribina je zamišljena kao prikaz vremena od ratne 1991. godine, početaka zatočeništva hrvatskih branitelja i civila u srpskim koncentracijskim logorima preko razmjena i oslobađanja, pa sve do današnjih dana i podizanja tužbe hrvatskih logoraša protiv Srbije za naplatu ratne odštete na Općinskom sudu u Beogradu. Posvećena je svim zatočenicima srpskih koncentracijskih logora, braniteljima i civilima, kojih je na žalost bilo 30.000 od kojih je 7.800 koji imaju status logoraša i zatočenika srpskih koncentracijskih logora, a od kojih je danas živih tek 3.500 - rekao je Damir Buljević predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije i organizator tribine te naglasio kako je prošlo 30 i više godina od tih događanja, a neki su manje poznati.

- Već tri godine uz pomoć Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja borimo se da na Općinskom sudu u Beogradu dokažemo da je Srbija odgovorna za ratne logore, zatočeništva, ubojstva, maltretiranja hrvatskih branitelja i civila. Oko 50 naših tužbi je u Beogradu i čekamo rješenje koje nam je važno da vidimo da li Srbija prihvaća tužbe i da je nadležna za njih. Optimisti smo, ali ne preveliki, a naš sljedeći korak je Strasbourg. Smatramo da je ovaj postupak važan ne samo za logoraše nego i RH jer prihvaćanje tužbi je i prihvaćanje odgovornosti Srbije za zločine nad zarobljenicima i agresiju na Hrvatsku - naglasio je Buljević.

Zamjenik osječko-baranjskog župana Mato Lukić naglasio je kako su dani koji su pred nama ne samo u studenom već i u prosincu, vrlo emotivni za sve ljude koji su željeli Hrvatsku u kojoj danas živimo. 

- Zbog toga podupiremo sva nastojanja Društva logoraša kako bi urodile plodom njihove tužbe za sve strahote proživljene u srpskim koncentracijskim logorima. Poznato je da je oko 30.000 ljudi prošlo kroz logore u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, a strahote koje su oni prošli teško je riječima opisati. Dobro je da se o tome razgovara i da se sazna istina o Domovinskom ratu i žrtvi koju su mnogobrojni morali podnijeti za slobodu naše domovine. Na današnjoj tribini sudjelovali smo na promociji knjige generala Adanića upravo na tu temu, a pozivam sve one koji su doživjeli neku ratnu strahotu da svoja iskustva stave na papir i prenesu istinu mlađim generacijama - poručio je zamjenik župana Mato Lukić. 

U okviru programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara u središtu grada danas, sutra i prekosutra članice Udruge braniteljica Domovinskog rata Republike Hrvatske izlažu i predstavljaju do sada izdane zbornike radova objavljenih u sklopu festivala Grad u školjci.

Više o samome festivalu Grad u školjci ispričala je Svjetlana Dželalija Kovačić, predsjednica Udruge braniteljica Domovinskog rata Republike Hrvatske.
- Idejna začetnica ovoga festivala je Tanja Belobrajdić dok je voditeljica projekta Verica Marunček, dopredsjednica Udruge braniteljica Domovinskog rata Republike Hrvatske. Ideja festivala je potaknuti na pisanje domoljubne poezije kako bi se stihom i riječju očuvale vrijednosti Domovinskoga rata i sjećanja na sve poginule i nestale braniteljice i branitelje. Prošle godine održan je deseti, jubilarni festival. Ove godine, zbog nedostatka pristiglih pjesama nećemo održati klasični festival no, u dogovoru s gradskom upravom odlučili smo postaviti štand u središte grada na kojemu smo izložili deset zbornika i suvenire koje članice Udruge izrađuju tijekom cijele godine na brojnim radionicama – pojasnila je Dželalija Kovačić.

Štand su u četvrtak ujutro, uz brojne građane, obišli i zamjenik gradonačelnika Vukovara Filip Sušac i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje Darko Dimić.

- Budući ove godine nemamo onaj klasični festival Grad u školjci, zbog nedovoljnog broja prijavljenih radova, došli smo ovdje građanima i posjetiteljima prezentirati što to Udruga braniteljica radi. Upravo ta činjenica da danas nemamo zbornik govori nam da vrijeme prolazi i da nažalost neki ljudi i zaboravljaju. Ovim putem apeliram na sve pjesničke duše, sve one koji istinski žive Vukovar i Republiku Hrvatsku da se jave na natječaj Udruge braniteljica kako bismo sljedeće godine ponovo mogli održati onaj klasičan festival Grad u školjci – naglasio je Sušac