Sandra Grgić
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak posjetila je grad Ilok. Dočekali su je župan Vukovarsko –srijemske županije Damir Dekanić, ravnateljica Uprave za potpomognuta područja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Katica Mišković te gradonačelnica Iloka Marina Budimir.
U sklopu posjete, ministrica je posjetila Dom za starije i nemoćne osobe Ilok, gdje je ravnateljici Doma Dariji Nikolić uručila ugovor za sufinanciranje provedbe EU projekta „Support life : Implementation of health and social services for vunerable groups „ u iznosu od 196.057,13 kuna.
-Riječ je o projektu u kojemu se radilo na infrastrukturi kao i na opremanju objekta, te edukaciji, a sve u cilju poboljšanja uvjeta za korisnike Doma u Iloku – istaknuo je Dekanić.
Radi se o Domu koji ima svoju posebnu koncepciju rada, a koji je njemu, kaže, jako simpatičan te se nada kako će uz pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i ministrice Tramišak, s kojom ima izvrsnu suradnju, nastaviti rad na daljnjem poboljšanju uvjeta za korisnike.
- Ministarstvo i Županija podijelili su 15 posto iznosa od čega je Županija u projekt uložila 67,5 tisuća eura - naglasio je Dekanić.
Ravnateljica Doma Darija Nikolić se zahvalila ministrici Tramišak na pomoći, jer je riječ o projektu koji je izuzetno važan za Grad Ilok.
-Ovim projektom povećali smo smještajne kapacitete za palijativne bolesnike na području Vukovarsko – srijemske županije, ugradili smo bolničko dizalo, rekonstruirali odjel, opremili sve sobe medicinskom opremom i nabavili opremu za fizikalnu terapiju i novo električno vozilo – pojasnila je Nikolić.
Istaknula je i kako je osobni dolazak ministrice Tramišak samo potvrda kako je skrb o starijim i nemoćnim osobama značajna, te se nada kako će ovakvih projekata biti još više. Otkrila je i kako je u Domu smješteno 190 korisnika, dok novi palijativni odjel može skrbiti za 10 pacijenata.
Nakon uručenja ugovora ministrica Tramišak obišla je i povijesnu jezgru grada Iloka i Poljoprivrednu zadrugu TRS, te se upoznala s radovima na projektima koji su financirani kako iz proračunskih sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, tako i iz fondova EU. Također, obišla je i radove na najvećem projektu obnove kulturne i povijesne jezgre grada Iloka, u vrijednosti veće od milijun kuna.
Važnost šume u borbi protiv klimatskih promjena razlog je pokretanja treće nacionalne kampanje sadnje stabala u Hrvatskoj koja počinje 1. studenog ove godine u organizaciji Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zasadi stablo, ne budi panj! te će trajati cijeli mjesec studeni kada su pogodni meteorološki i vegetativni uvjeti za sadnju. Kampanju je podržalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje je jedno od pokrovitelja nacionalne kampanje.
Digitalna poljoprivreda, novi studij u Osijeku.
Novi krug potpora za slavonske poljoprivrednike.
Uključi se u kampanju sadnje stabala.
Emisiju Svijet agrara uređuje i vodi Sandra Grgić.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković obilježio je godišnjicu raketiranja Banskih dvora i položio lovorov vijenac na Spomen ploču na zgradi Vlade, poručivši da su to bili sudbonosni trenuci za slobodu Hrvatske.
- Danas je 30. godina od raketiranja zgrade Banskih dvora, u tom trenutku to je bilo sjedište prvog predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana. MiG Jugoslavenske armije tog popodneva raketirao je Banske dvore s očitim ciljem da se likvidira vodstvo Republike Hrvatske - rekao je Plenković.
Plenković je napomenuo kako je u tom trenutku u zgradi Vlade, uz predsjednika Tuđmana, bio i tadašnji predsjednik Predsjedništva bivše SFRJ Stjepan Mesić te predsjednik Savezne vlade Ante Marković, koji su vodili razgovore o napetim zbivanjima u jeku velikosrpske agresije na Hrvatsku.
- Nažalost, tada je jedna osoba izgubila život, nekoliko ih je ranjeno, na sreću predsjednik Tuđman i ostali dužnosnici ostali su živi. Ovo su bili sudbonosni trenuci za slobodu Hrvatske, za sve ono što danas imamo i dan nakon toga, u noći sa 7. na 8. listopada, Hrvatski sabor donio je konačne odluke o neovisnosti - naglasio je premijer.
Najavio je sutrašnje obilježavanje Dana Hrvatskog sabora, naglasivši kako se prisjećaju tog trenutka s puno ponosa te s važnom porukom da se mlade generacije upute u sva ta ključna zbivanja kada je nastajala suvremena i moderna Hrvatska.
Između 60.000 i 100.000 ljudi u Hrvatskoj potencijalni su pacijenti za kirurško uklanjanje debljine, odnosno za barijatrijsku kirurgiju, a nakon zahvata njih gotovo 70 posto izliječi i dijabetes tipa 2, odnosno bolest ode u remisiju, rečeno je u utorak na okruglom stolu.
- Kirurško liječenje debljine povezano s dijabetesom tipa 2 dostupno je na teret obveznog zdravstvenog osiguranja. Uvjeren sam da zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti sve preduvjete za zaustavljanje trenda porasta debljine - poručio je ministar zdravstva Vili Beroš na okruglom stolu "Kirurško uklanjanje debljine - praćene dijabetesom tipa 2.
Beroš je poručio da je Ministarstvo zdravstva prepoznalo problem porasta debljine i u suradnji s HZJZ-om počelo provedbu nacionalnog programa "Živjeti zdravo".
Barijatrijska kirurgija, odnosno kirurško uklanjanje debljine, u Hrvatskoj je dostupno putem liječničke uputnice u KBC-u Osijek, KBC-u Rijeka, KB-u Dubrava te u varaždinskoj bolnici.
Kandidati za taj zahvat su pacijenti s Indeksom tjelesne mase 40, odnosno s Indeksom tjelesne mase 35 ako imaju i prateće bolesti.
U 2019. napravljeno je tek 26 takvih zahvata dok je, primjerice, u susjednoj Sloveniji u istoj godini učinjeno njih 304, istaknuto je.
U osječkoj bolnici debljinu je operirao prvom adolescentu u Hrvatskoj, petnaestogodišnjem gimnazijalcu, kirurg Zdenko Boras koji poručuje da je barijatrijska kirurgija iznimno sigurna jer su komplikacije manje od jedan posto, a pacijenti se uz fizioterapeuta na noge podižu već četiri sata nakon zahvata.
Kako je upravo dijabetes jedna od učestalih pratećih bolesti debljine, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Dario Rahelić upozorio je da debljina nije stanje nego ozbiljna bolest s visokim rizicima za kardiovaskularne bolesti, dijabetes, tlak i karcinome.
U Osječko-baranjskoj županiji zabilježeno je 59 novih slučajeva zaraze koronavirusom.
Od 476 uzoraka, testiranih u posljednja 24 sata, 59 je bilo pozitivno na koronavirus. Najviše novozaraženih, njih 26, je s osječkog područja, deset s područja Našica, dok je u ostalim mjestima potvrđen manji broj novooboljelih osoba.
U osječkom Kliničkom bolničkom centru i našičkoj Općoj županijskoj bolnici hospitalizirano je 45 osoba zbog ovoga virusa, od kojih je na respiratoru 11. U samoizolaciji je 790 osoba.
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj su zabilježena 1.074 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2, a preminulo je 19 osoba - izvijestio je u utorak Nacionalni stožer Civilne zaštite.
Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je ukupno 7.913. Među aktivnim slučajevima su 823 pacijenta na bolničkom liječenju, od kojih je na respiratoru 107.
U samoizolaciji se nalazi 18.112 osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas su ukupno zabilježene 409.992 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 8.704 preminulo, a ukupno se oporavilo 393.375 osoba.
Zaključno s 4. listopadom 2021. utrošene su 3.453.133 doze cjepiva, a cijepljeno je 45,17 posto ukupnog stanovništva, odnosno 54,17 posto odraslog stanovništva. Na dan 4.10.2021. utrošeno je 5.967 doza cjepiva, a od toga su 3.562 osobe cijepljene prvom dozom.
Zaključno s 4. listopadom 2021. 1.832.889 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.718.074 osobe, što čini 50,87 posto odraslog stanovništva, priopćeno je iz Stožera.
Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske pristupilo je izradi „Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. - 2030.". Riječ je o strateškom dokumentu od nacionalnog značaja kojim će se utvrditi smjer razvoja ekološke poljoprivrede.