Sandra Grgić
U Dnevniku 2 poslušajte:
- Grobnica kod Svinjarevaca je masovna,
- Održana konstituirajuća sjednica Vijeća strukovne grupe industrije i komunalnih djelatnosti Županijske komore Vukovar,
- Raspored darivanja krvi u Vukovaru,
- Natječaj za dodjelu Nagrade „Vladimir Nazor“.
Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
U okviru projekta Proaktivna mreža, koji za cilj ima, kroz umrežavanje i osnaživanje resursa u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, doprinijeti proaktivnom i adekvatnom djelovanju u kriznim situacijama, na Odjelu za mlade Spajalica Gradske knjižnice Vukovar održana je javna tribina “Značaj i uloga europskih fondova u razvoju zajednice”.
- Tribina je imala za cilj upoznati širu javnost upravo o značaju fondova u rješavanju kriznih situacija odnosno stvaranju prilika za preventivno i sustavno djelovanje kako bi se krizne situacije lakše prebrodile. Osim kroz ovu tribinu, kroz aktivnosti koje smo provodili tijekom jeseni i koje ćemo provoditi do kraja projekta, radimo na jačanju kapaciteta civilnog društva za rad i djelovanje u izvanrednim situacijama. Svjedoci smo kako se sve češće susrećemo s poplavama, potresima i raznim bolestima te upravo zbog toga smatramo kako ovaj projekt može doprinijeti široj zajednici – rekla je izvršna direktorica Europskoga doma Vukovar Dijana Antunović Lazić dodajući kako je tribina održana u organizaciji nositelja i partnera na projektu PRONI Centra i Europskog doma Vukovar.
Projekt Proaktivna mreža financiran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda te sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Policijski službenici u utorak, 21. veljače dovršili su kriminalističko istraživanje nad hrvatskim državljaninom iz Negoslavaca zbog sumnje da je počinio kazneno djelo Javno poticanje na nasilje i mržnju - izvijestila je Policijska uprava Vukovarsko-srijemska.
Naime, kako navode, osumnjičenik je putem društvene mreže sa svog profila javnim objavljivanjem neprimjerenih poruka i komentara pozivao na nasilje i mržnju prema građanima određenih nacionalnih pripadnosti čime je ostvario obilježja tog kaznenog djela.
Osumnjičenik je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske.
Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske jučer su dovršili kriminalističko istraživanje nad 26-godišnjim hrvatskim državljaninom, koji boravi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, zbog sumnje da je počinio kazneno djelo teške krađe u pokušaju - izvijestila je PU vukovarsko-srijemska.
- Provedenim kriminalističkim istraživanjem smo utvrdili sumnju da je osumnjičenik 4. veljače 2023. godine u Petrovcima razbio stakleni izlog jedne trgovine s namjerom da otuđi predmete iz nje, a kako nije uspio, samo je razbijanjem oštetio vlasnika i pobjegao s tog mjesta. Policija ga je izvidima pronašla te kriminalističkim istraživanjem utvrdila osnovanu sumnju da je počinio kazneno djelo Teška krađa – u pokušaju te će nadležnom državnom odvjetništvu protiv njega biti proslijeđena kaznena prijava - naveli su u priopćenju.
Kako je izvijestila PU osječko-baranjska na graničnom prijelazu Batina u automobilu 20-ogodišnjaka pronađeno je oko 11 kilograma heroina - 21 paket heroina bio je skriven u prepravljenom dijelu ispod vjetrobranskog stakla.
Kako su u priopćenju naveli, na granični prijelaz Batina, na ulazu u Hrvatsku, nešto nakon ponoći s nedjelje na ponedjeljak, zaustavljen je osobni automobil albanskih nacionalnih oznaka kojim je putovao 20-ogodišnji državljanin Albanije. Policijski službenici Postaje granične policije Beli Manastir posumnjali su da 20-godišnjak prevozi drogu stoga je automobil pregledao pas za detekciju droga, koji je pozitivno reagirao na prisutnost droge.
Policijski službenici Odjela kriminaliteta droga Policijske uprave osječko-baranjske su zajedno s policijskim službenicima Postaje granične policije Beli Manastir i ovlaštenim carinskim službenicima Službe za mobilne jedinice Osijek, a temeljem naloga Županijskog suda u Osijeku, obavili pretragu vozila te su u prepravljenom dijelu ispod vjetrobranskog stakla pronašli 21 paket s ukupno 10,924 kilograma heroina, što je oduzeto uz potvrdu.
Stranac je uhićen i nakon kriminalističkog istraživanja predan je pritvorskom nadzorniku, a protiv njega je podnesena kaznena prijava Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
Blagdan je Pepelnice ili Čiste srijede kojom počinje korizma, vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, kao poseban oblik pokorničke priprave vjernika za proslavu Kristova vazmenoga otajstva - Uskrsa.
Naziv Pepelnica potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im pepelom napravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju" ili "Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti!"
Pepelnica je uvijek u srijedu, a budući da poziva na unutrašnje čišćenje naziva se i Čistom srijedom. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.
Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.
Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.
Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim okolnostima, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze, teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.
Na Odjelu za mlade Spajalica Gradske knjižnice Vukovar, a u organizaciji knjižnice i Grada Vukovara održana je promocija romana "Granica sudbine" autorice Anele Barčić, čije su izdavanje financirali Grad Dubrovnik i Grad Vukovar.
Roman je inspiriran ratnim zbivanjima u Vukovaru, a govori o sudbinama triju žena, dva grada i 23 godine traganja za istinom.
Knjiga je premijerno predstavljena u prosincu 2022. godine u Dubrovniku.
- Radnja romana je povijesna priča utkana u suvremenost. Priča prati život jedne djevojke rođene u svibnju 1992. godine, a koja do 2015. godine nije saznala pravu istinu o sebi i svome životu. U romanu je opisan njezin put do dolaženja istine. Uvijek volim reći „svi mi možemo nešto znati, ali ako to nešto ne razumijemo, to nije naše znanje nego posuđeno”. Takav je slučaj i kod ove djevojke, ona je o događajima iz Domovinskog rata imala posuđeno znanje sve dok nije došla u situaciju da mora stati i razumjeti pojedine događaje kako bi razumjela, prije svega svoju povijest, a onda povijest svoje Domovine i Grada - pojasnila je autorica Anela Barčić dodajući kako je roman posvećen na neki način vukovarskim obiteljima – onima koje su stradale, onima koje su se rasule, izgubile svoje članove, nastavile živjeti razumijevajući tek jedni druge.
- Roman je namijenjen obiteljima koje su stradale, a stradale su sve, svaka na svoj način. Čitatelje, prije svega mlade naraštaje, ovim romanom želim naučiti da svaki uzrok ima svoju posljedicu. Svi mi znamo uzroke Domovinskog rata, ali posljedice nažalost ne znaju svi. Kada bismo danas pitali mladu osobu koja je posljedica Domovinskog rata ona će Vam odgovoriti neovisnost Republike Hrvatske. I onda kad im kažete da to nije posljedica da je to rezultat, ostanu iznenađeni. Želim ih naučiti, da sve ono što se događalo u 1991. godini nije ostalo samo u 1991. godini, da to nije bila povijest koja je bila nekada davno davno prije, da je to ono što mnogi ljudi Republike Hrvatske žive i nose sa sobom danas – naglasila je autorica.
Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje Grada Vukovara Darko Dimić naglasio je kako je autorica ovim romanom nastavila s povezivanjem Dubrovnika i Vukovara.
- Kada je prvi put došla ideja o sufinanciranju ovoga romana razmišljali smo hoćemo li se ili ne uhvatiti u koštac s realizacijom. Kada smo dublje ušli u tematiku romana i kada smo obavili razgovor s autoricom shvatili smo da roman ima jako veliki potencijal, da je priča značajna i da može povezati razne generacije - naglasio je Dimić.
U sklopu promocije, uručene su i donacije knjiga osnovnim i srednjim školama u Vukovaru, kulturnim ustanovama, Veleučilištu Lavoslav Ružička Vukovar te Javnoj ustanovi Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar.
Gradonačelnik Ivan Penava u Uredu gradonačelnika održao je sastanak s delegacijom kosovskog grada Skënderaja i predstavnicima Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj.
Teme sastanka bile su razmjena iskustava u razvoju i obnovi gradova Skënderaja i Vukovara nakon ratnih stradanja, mogućnosti buduće suradnje između gradova na područjima kulture, sporta i gospodarstva kao i na zajedničkim projektima. Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava nakon održanog sastanka najavio je potpisivanje povelje prijateljstva s gradom Skënderaja.
- Čast mi je bila održati sastanak s predstavnicima kosovskog grada Skënderaja i Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj koja je ujedno i most koji spaja dva grada s kojim ćemo potpisati i povelju prijateljstva. Na sastanku smo razgovarali o Domovinskom ratu i teškim sudbinama naših dvaju gradova. Upravo kroz ovakve susrete važno je čuvati sjećanje na hrabrost pripadnika albanskog naroda te jačati vezu i prijateljstvo između naših dvaju naroda - rekao je gradonačelnik Penava te podsjetio kako je albanska nacionalna manjina 1991. godine dala značajan doprinos u obrani Vukovara i okolice. Za vrijeme Domovinskog rata u Vukovaru je šest osoba albanske nacionalne manjine poginulo, u Bogdanovcima 11, a 26 se još uvijek vode kao nestali.
Dogradonačelnik Skënderaja Sami Lushtaku izrazio je zadovoljstvo održanim sastankom i zahvalio se gradonačelniku Penavi na najavi potpisivanja povelje prijateljstva.
- Dijelimo istu sudbinu s Gradom Vukovarom, ali ono što želimo je zajednički raditi na razvoju kulture i ekonomije te nam je cilj uspostaviti prijateljstvo i imati slične politike – naglasio je Lushtaku.
Nakon održanog sastanka delegacija Skënderaja i predstavnici Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj posjetili su i Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata gdje su odali počast svim poginulima u Domovinskom ratu, a posjetili su i Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskoga zajedništva.