Cjelovita obnova Strossmayerove ulice najveći je trenutačni prometni projekt Osijeka. Grad istodobno ulaže u nove tramvaje, električne autobuse i razvoj javnog prijevoza.
Osijek nastavlja veliki investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu i javni prijevoz. Najveći trenutačni projekt je cjelovita rekonstrukcija gotovo četiri kilometra Strossmayerove ulice.
O prometnim ulaganjima govorio je gradonačelnik Ivan Radić na 13. Kongresu Hrvatskoga društva za ceste i željeznice Via Vita 2026. Kongres je održan u Rovinju, u sklopu panela „Gradovi koji rastu: promet, turizam i infrastruktura“.
Rekonstrukcija Strossmayerove vrijedna više od 50 milijuna eura
Projekt obuhvaća kompletnu obnovu kolnika, nogostupa, parkirališta i tramvajske infrastrukture. Uredit će se i biciklistička infrastruktura, zeleni pojas te postojeći drvored.
Radovi uključuju i obnovu komunalne infrastrukture, kolektora te sustava odvodnje oborinskih voda. Zahvat se odnosi i na područje Retfale.
Gradonačelnik Radić istaknuo je kako je riječ o trenutačnom gradskom prioritetu. Jedan od ključnih ciljeva je ponovno uspostavljanje punog tramvajskog prometa prema zapadnom dijelu grada.
Vrijednost projekta prelazi 50 milijuna eura. Radić je naglasio važnost suradnje s Hrvatskim cestama u njegovoj realizaciji.
Novi tramvaji i električni autobusi
Osijek nastavlja modernizirati javni prijevoz i tramvajsku infrastrukturu. U njezinu modernizaciju dosad je uloženo oko 45 milijuna eura.
U grad je stiglo deset novih niskopodnih tramvaja, a očekuje se dolazak još deset. U planu je i nabava 19 novih električnih autobusa.
Među budućim prometnim projektima istaknuti su denivelirano čvorište kod Portanove i uređenje križanja Vukovarske i Trpimirove ulice. Dugoročni planovi uključuju i izgradnju nove sjeverne obilaznice.
Planirano tramvajsko povezivanje Juga II i Donjeg grada
Razvoj tramvajske mreže povezan je i s planiranim preseljenjem remize na Zeleno polje. Vrijednost tog projekta procjenjuje se na oko 80 milijuna eura.
Preseljenjem remize i izmjenama zakona otvorili bi se uvjeti za povezivanje Juga II i Donjeg grada tramvajskom prugom. Radić je istaknuo kako bi se time zaokružila tramvajska mreža grada.
Osijek trenutačno ima 71 kilometar biciklističkih staza. Grad nastavlja ulagati i u druge oblike održive mobilnosti.
Teretni promet usmjerava se prema gospodarskoj zoni Nemetin
Govoreći o tranzitnom prometu, Radić je istaknuo važnost završetka Koridora Vc prema mađarskoj granici. Time je Osijek bolje povezan s Budimpeštom i europskom prometnom mrežom.
Cilj je tranzitni i teretni promet usmjeravati prema istočnom dijelu grada i gospodarskoj zoni Nemetin. Ondje se povezuju cestovna, željeznička i riječna infrastruktura.
Među važnijim projektima je terminal za rasute terete, vrijedan oko 35 milijuna eura. Projekt uključuje cestovni i željeznički pristup.
Poduzetnička zona Nemetin popunjena je oko 95 posto. Za njezino proširenje Grad je od države dobio dodatnih 36 hektara zemljišta. Vrijednost zemljišta procjenjuje se na oko 13 milijuna eura.
Gospodarski rast povećava prometne potrebe
Radić je upozorio kako gospodarski rast i veća zaposlenost povećavaju broj svakodnevnih putovanja. U Osijeku danas radi oko pet tisuća ljudi više nego 2021. godine.
Istodobno je nezaposlenost smanjena za približno 54 posto. Zbog toga Grad razvija javni prijevoz i prema okolnim općinama.
Među njima su Antunovac, Bilje i Erdut. Kvalitetniji javni prijevoz trebao bi smanjiti pritisak osobnih automobila na gradsko središte.
Na panelu su sudjelovali i predstavnici drugih hrvatskih gradova. Među njima su bili gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar.
Sudjelovali su i zamjenica gradonačelnika Splita Matea Dorčić te pročelnik Grada Zadra Darko Kasap.
