Sandra Grgić
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt izgradnje i opremanja dionice Beli Manastir - granica Republike Mađarske Koridora Vc. Vrijednost radova na Koridoru Vc iznosi 45,9 milijuna eura, a prilikom potpisivanja ugovora direktor Hrvatskih autocesta Boris Huzjan istaknuo je kako se radi o dovršetku Koridora Vc do granice sa Republikom Mađarskom, u dužini od pet kilometara - izvijestili su iz Osječko-baranjske županije.
- Prošle godine je puštena u promet dionica do Belog Manastira, a danas je potpisan ugovor za zadnju dionicu, kojoj je rok izgradnje 18 mjeseci. Time će Koridor Vc u potpunosti biti završen kroz Republiku Hrvtsku u dužini od 88,6 kilometara. Izvođač radova je tvrtka Osijek Koteks, a vrijednost radova je 45,9 milijuna eura neto - rekao je Huzjan.
Projekt dovršetka Koridora Vc financira se sredstvima EBRD-a s kamatom od jedan posto i HBOR-a s fiksnom kamatom od 1,8 posto.
- Završetak Koridora Vc kroz Hrvatsku će u potpunosti integrirati Baranju u mrežu hrvatskih autocesta, a to je ujedno i doprinos Vladinom prioritetnom pogledu prema istoku Hrvatske, prema Slavoniji i Baranji - rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naveo je da su ulaganja u prometnu infrastrukturu do sada premašila 3,5 milijarde eura.
- Prije godinu i pol dana otvoren je Most Svilaj, te dio autoceste do Belog Manastira. Riječ je o velikim ulaganjima i o velikim uspjesima - istaknuo je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić naglasio je kako će završetak hrvatskog dijela koridora značajno osnažiti geostrateški položaj i stvoriti uvjete za dodatni gospodarski razvoj Osječko-baranjske županije.
- Potpisom ovog ugovora ulazimo u fazu izgradnje posljednjih 5 km dionice Koridora Vc u Baranji do granice s Mađarskom, koji će autocestom povezati Republiku Hrvatsku sa sjeverom Europe. Izvrsnom suradnjom Osječko-baranjske županije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskih autocesta uskoro će biti dovršen jedan od najznačajnijih prometnih projekata za Osječko-baranjsku županiju, ali i cijelu Hrvatsku. Završetak hrvatskog dijela Koridora značajno će osnažiti geostrateški položaj i stvoriti uvjete za dodatni gospodarski razvoj OBŽ dok će u prometnom smislu pridonijeti povećanju udobnosti putovanja, skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti prometa na našim cestama - rekao je Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.
Autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog Koridora Vc te dio sveobuhvatne TEN-T mreže, a povezuje sjever Europe s Jadranom. Prometni koridor Vc, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, složena je poveznica sjeverne, srednje i južne Europe i predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracije srednjoeuropskog prostora. Koridor Vc proteže se kroz tri države ukupne duljine 622 km. U punoj prometnoj funkciji trenutno je ukupno 83,6 km autoceste A5 od Belog Manastira do granice s Bosnom i Hercegovinom, a uskoro kreću radovi i na preostalih pet kilometara autoceste.
Udruga KERIT Vinkovci sudjeluje u Erasmus+ projektu u kategoriji KA1 (Ključna aktivnost 1) u području obrazovanja odraslih s nazivom „Digitalne vještine za zrelo doba“.
Projekt Digitalne vještine za zrelo doba udruzi KERIT odobrila je u jesen prošle godine Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Projekt ima za glavni cilj razvijanje digitalnih kompetencija lokalnog stanovništva starije životne dobi, koji nisu imali priliku steći takve kompetencije unutar svog redovitog školovanja. Unutar projektnih aktivnosti, dvije članice udruge, boravile su u Berlinu. Što su tamo radile i u čemu su sudjelovale pojasnila je članica Kluba elektrootehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Vinkovci Mirjana Javor.
- Kolegica Željka Mačvanin i ja smo putovale u Berlin na tečaj na kojem smo stekle neke suvremene digitalne vještine za edukaciju. Tečaj se zvao „Digitalne vještine za educiranje 21. stoljeća” što podrazumijeva rad u nizu digitalnih alata koji edukaciju danas čine modernom, interaktivnom i motivirajućom koristeći strategije učenja 21. stoljeća - pojasnila je Javor dodajući kako će članovi udruge u skorije vrijeme sudjelovati u još jednoj ovakvoj mobilnosti, a nakon čega će organizirati i radionice za lokalno stanovništvo kako bi se ostvario cilj projekta.
- Kako živimo u digitalnom dobu, nadamo se da će ovakve edukacije podići kvalitetu življenja te skupine stanovnika – naglasila je Javor.
Načelnik Općine Tompojevci Milan Grubač potpisao je u Općinskoj vijećnici ugovore sa izvođačem radova, dobavljačem opreme, stručnim nadzorom i koordinatorom II zaštite na radu za izgradnju novog dječjeg vrtića u Tompojevcima. Vrijednost cjelokupnog projekta izgradnje i opremanja dječjeg vrtića iznosi oko milijun eura.
Nakon potpisanog ugovora o izgradnji kreće uvođenje u posao i sama izgradnja, a rok za završetka radova je 18 mjeseci.
- U ime tvrtke 3D Gradnja iz Vukovara, koja je u postupku javne nabave dobila posao za izgradnju vrtića ugovor je potpisao prokurist Dalibor Krajnović, u ime tvrtke Peruča Osijek koja je u postupku javne nabave dobila posao za nabavu opreme potpisao je član uprave Dinko Vučemilović-Šimunović i u ime tvrtke Videković koja će obavljati poslove stručnog nadzora i koordinatora II zaštite na radu direktor Josip Videković. Izgradnjom i opremanjem Dječjeg vrtićaa u Tompojevcima ispunit će se uvjeti za upis 32 djece u vrtić - 12-ero djece jasličke dobi i 20-ero djece vrtićke dobi - rekao je načelnik Općine Tompojevci Milan Grubač naglašavajući kako je ulaganje u odgoj i obrazovanje jedan od prioriteta općine, jer kvalitetan i dostupan sustav brige o djeci rane i predškolske dobi od iznimne je važnosti za razvoj djeteta, ali i neophodna usluga za zaposlene roditelje.
Projekt izgradnje dječjeg vrtića financiran je iz mehanizma za oporavak i otpornost od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja u iznosu 382.241,69 eura.
Iako je prvotni dogovor i plan prijevoza na Vukovarsku adu bio do 31. kolovoza 2023. godine, zbog zainteresiranosti građana i najavljenog lijepog vremena, prijevoz se nastavlja i ovoga vikenda. Potvrdio je to za Hrvatski radio Vukovar pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Vukovara Josip Paloš.
- Nadam se da će, kako je i najavljeno, vrijeme poslužiti i da će naši građani moći i ovoga vikenda uživati u čarima Vukovarske ade – naglasio je pročelnik Paloš.
Podsjetimo, Grad Vukovar je osigurao besplatan prijevoz na Vukovarsku adu za trogodišnje razdoblje (2023.-2025.) za što je namijenio 119.250,00 eura s PDV-om.
U Dnevniku HRV-a poslušajte:
Obilježen Međunarodni dan nestalih osoba,
Identificirani posmrtni ostaci hrvatskog branitelja pronađeni na Šarviz doli,
Na koordinaciji župana, gradonačelnika i načelnika o nevremenu, afričkoj svinjskoj kugi i sufinanciranju troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola,
U Vinkovcima održana radionica o sprječavanju širenja svinjske kuge.
Dnevnik uređuje i vodi Sandra Grgić.
U velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima održana je 11. Koordinacija župana, gradonačelnika i načelnika Vukovarsko – srijemske županije. Na dnevnome redu bile su tri točke i to aktualnosti vezane uz Afričku svinjsku kugu, postupanja po pitanju prirodnih nepogoda na području Vukovarsko-srijemske županije te sufinanciranje troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2023./2024..
Prije početka 11. Koordinacije vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić osvrnuo se na prirodne nepogode koje su u posljednje vrijeme zahvatile našu županiju. Ocijenio je kako su sve službe, županijski odjeli i općine dobro i pravovremeno reagirale.
- Pohvaljujem sve službe i predstavnike gradova i općina koji su brzo i promptno reagirali, te sam mišljenja kako je cijeli posao vrlo brzo odrađen s obzirom na razmjer katastrofe koja nam se dogodila. Veliki broj javnih objekata je oštećen pa i škole, a sredstvima u iznosu 7,2 milijuna eura odobrenih i uplaćenih od Vlade Republike Hrvatske, započinje faza isplate prema gradovima i općinama za štetu nastalu na stambenim objektima saniranu sukladno izdanim potvrdama od strane jedinica lokalne samouprave – rekao je župan Dekanić.
Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Magdalena Parat govorila je o naknadama štete gospodarstvima pogođenim Afričkom svinjskom kugom.
- Velika je diskusija oko naknade štete za eutanazirane i uginule svinje. Ono što je Ministarstvo poljoprivrede i na radionici istaknulo, svima koji su u kategorijama 0, 1 i 2, odnosno oni s manjim ili nepostojećim biosigurnosnim mjerama, za eutanazirane i uginule svinje dobit će također novčanu naknadu i ne moraju podnositi samostalne zahtjeve. Sukladno veterinarskom izvješću, automatski će se unutar Agencije za plaćanje u poljoprivredi obrađivati pristigli podaci. Prva isplata prvih eutanaziranih svinja započela je 20. kolovoza i vjerujemo da će to ići sukcesivno po zaprimljenim zahtjevima veterinarske inspekcije – istaknula je pročelnica Parat.
Pročelnica Jadranka Mustapić Karlić pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i društvene djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije osvrćući se na nevremenom oštećene objekte pojasnila je kako su u nevremenu nastradala 42 objekta no, zahvaljujući županijskim odjelima i službama, u svim će objektima nastava krenuti normalno.
- S ponosom i radošću mogu reći da smo ipak uspjeli učiniti sve što je bilo u našoj moći da nastava krene u svim gradovima i općinama, ali naravno, obzirom kako je šteta na nekim objektima bila većeg razmjera, radovi na školama još će trajati – rekla je Mustapić Karlić te komentirala i treću točku dnevnoga reda – sufinanciranje troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2023./2024..
- Prijevoz redovitih učenika s 85 posto sufinancira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a preostali dio Vukovarsko – srijemska županija, jedinice lokalne samouprave i manji dio roditelji učenika. Zbog povećanja dodatnih troškova, poput povećanja cijene goriva s gradonačelnicima i načelnicima postignut je konsenzus o povećanju iznosa dijela koji će plaćati roditelji učenika – naglasila je Mustapić Karlić.
U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskoga fakulteta u Zagrebu provedena je završna identifikacija posmrtnih ostataka iz Domovinskoga rata te je identificirana jedna osoba čiji je preliminarni identitet utvrđen metodom analize DNA - izvijestili su iz Ministarstva hrvatskih branitelja.
Riječ je o hrvatskom branitelju Zdenku Držaljeviću nasilno odvedenom u listopadu 1991. godine u Vukovaru, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su i ekshumirani iz masovne grobnice u Šarviz Doli u blizini Vukovara, koja je otkrivena je u veljači 2023. godine.
Sustavnim pretraživanjem lokaliteta koje je trajalo do sredine travnja pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 11 osoba, a DNA analizom do sada je potvrđen identitet 10 osoba. Radi se o hrvatskim braniteljima i civilima nasilno odvedenim tijekom rujna i listopada 1991. prilikom okupacije dijelova bivše općine Vukovar od strane tadašnje JNA i paravojnih formacija.
Uz članove obitelji, identifikaciji su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri.
Izražavajući sućut obitelji identificiranog hrvatskoga branitelja, ministar Medved istaknuo je punu predanost Ministarstva hrvatskih branitelja u rješavanju sudbine svih osoba nestalih u Domovinskom ratu te je i ovom prilikom uputio je apel svima koji mogu pomoći u pronalasku nestalih osoba da svoja saznanja podijele s nadležnim tijelima kako bi pridonijeli rješavanju tog prioritetnog humanitarnog pitanja.
Nakon ove identifikacije, Republika Hrvatska putem Ministarstva hrvatskih branitelja traga za 1.806 osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskoga rata. Od toga najviše osoba, njih 503, je s područja Vukovarsko-srijemske županije, a još uvijek se traga za 375 nestalih i smrtno stradalih iz Vukovara i prigradskih naselja.
Svake godine, 30. kolovoza obilježava se Međunarodni dan nestalih osoba. Odlukom Hrvatskog sabora, od 2019. godine taj se dan obilježava i kao Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu.
Ovogodišnje središnje obilježavanje odvija se u Varaždinu, u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Udrugom djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i s Udrugom obitelji zatočenih i nestalih branitelja Varaždinske županije kao suorganizatorom.
Program obilježavanja započeo je 9 sati, a središnja svečanost je na Kapucinskom trgu gdje će od 10 do 17 sati biti prezentacija aktivnosti, rada i opreme iz djelokruga rada Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
