Sandra Grgić
Na području Osječko-baranjske županije do sada je evidentirano 2.276 osoba koje su stradale ili nestale od 1991. do 1995., tijekom Domovinskog rata, ali broj nije konačan i podatci će se nastaviti prikupljati, izvijestio je u srijedu Centar za suočavanje s prošlošću "Documenta".
Istraživanje "Ljudski gubitci u Hrvatskoj 1991-1995" dugogodišnji je program "Documente", usmjeren na dokumentiranje sudbine stradalih i nestalih, a provodi se u sklopu kampanje "Pamtimo sve žrtve". Voditelj istraživanja Nikola Mokrović izjavio je na prezentaciji kako se istraživanjem prikupljaju podatci o žrtvama koje su imale prebivalište na području Osječko-baranjske županije ili su stradale u toj županiji.
Pojasnio je kako popis obuhvaća osobe neovisno o njihovom statusu, bilo da su vojnici, policajci ili civili te neovisno o političkoj pripadnosti, nacionalnosti ili strani za koju su se borili.
- Iako definitivna brojka još uvijek ne postoji za 2.036 osoba definitivno smo utvrdili da se radi o žrtvama rata i djelovanjima koja su uže vezana uz rat, za šest osoba definitivno je utvrđeno da nisu žrtve rata, iako se pojavljuju se na različitim popisima. U istraživanju je objavljen i popis pripadnika Jugoslavenske vojske koji su dolazili iz Srbije i Crne Gore, a sudjelovali su u ratu protiv Hrvatsku - pojasnio je Mokrović dodajući kako se na popisu nalazi i 181 osoba, za koje nije moguće definitivno potvrditi da su stradali ili se ne može definitivno potvrditi njihov identitet. Te osobe su se na različitim popisima vodile kao nestale ili stradale.
Istaknuo je i kako su podatke prikupljali iz terenskih intervjua svojih istraživača, sudske dokumentacije, poput optužnica, zapisnika i presuda, administrativne dokumentacije, koju dobivaju od svjedoka te dosadašnjih dostupnih popisa.
Iz Vukovarsko-srijemske županije u četvrtak su pozvali poljoprivrednike na ispunjavanje upitnika na temu poticajnih mjera.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavili su u srijedu zajedno s vladinim socijalnim partnerima, izmjene Zakona o strancima, a koje nakon prezentacije idu u javno savjetovanje - prenosi HINA.
Ministar Božinović je uvodno istaknuo da se Zakon o strancima mijenja zbog značajnog porasta zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u EU, strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada, a tek potom zbog spajanje obitelji te školovanja i studiranja.
- Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, riječ je o ljudima koji imaju nižu razinu kvalifikacije i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj. S obzirom na postojeće demografske trendove, smanjivanje broja stanovnika te depopulaciju dijelova Hrvatske, useljavanje je potrebno u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje gospodarstva i države - rekao je Božinović te pojasnio kako je tijekom 2022. u Hrvatsku doselilo ukupno 57.972 osobe, od čega su 29.200 osobe s državljanstvom ostalih europskih zemalja, dok su njih 13.261 osobe s državljanstvom neeuropskih zemalja. Slijede 10.340 osoba s hrvatskim državljanstvom i 5167 osoba s državljanstvom zemalja članica EU.
Objašnjavajući svrhe donošenja izmjena i dopuna Zakona o strancima, Božinović je istaknuo usklađivanje s novom direktivom o tzv. plavoj karti EU čime će se pridonijeti privlačenju visoko kvalificirane radne snage, a u ICT sektoru i onih koji nemaju obrazovnu kvalifikaciju, već svoje vještine mogu dokazati radnim iskustvom. Također, svrhe izmjena i dopuna Zakona su učinkovitiji i fleksibilniji sustav zapošljavanja stranih radnika, bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika te druge izmjene, usmjerene na zadržavanje visokokvalificirane radne snage koja je završila školovanje u Hrvatskoj i dugotrajno zaposlene radne snage, članova obitelji hrvatskih državljana te hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
Božinović je pojasnio kako se novim zakonom žele smanjiti administrativni procesi i olakšati promjene zanimanja i poslodavca, a uvodi se i obveza dokaza kompetencija za deficitarna zanimanja.
Novi Zakon predviđa i određivanje omjera – najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna, a 8 posto za deficitarna zanimanja za domaće tvrtke. Uz to, uvodi se i institut 'zadužnica za osiguravanje povratka stranih radnika' za poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom, ako odustanu od zapošljavanja.
Ministar je istaknuo da novi zakon predviđa zaštitu stranih radnika na način da će oni, nakon isteka ugovora, imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana, a ukoliko smještaj osigurava poslodavac uvodi se i dokazivanje o primjerenom smještaju stranih radnika. Uvjeti primjerenog smještaja biti će propisani podzakonskim propisom.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić naglasio je na prezentaciji kako je uvoz strane radne snage bio odgovor Vlade RH na negativne trendove u gospodarstvu te da po prvi put imamo pozitivni migracijski saldo.
Govoreći o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, Piletić je ukazao na uvođenje crne liste neprijavljivača rada.
- Uvjeti za uvrštavanje na crnu listu bit će vrlo brzo objavljeni, a državni inspektorat će sukladno tom Zakonu, utvrditi i kazniti poslodavca s neprijavljenim radnikom - pojasnio je Piletić.
Na aktualnom satu, koji je prethodio 24. sjednici Gradskoga vijeća Grada Vukovara, 14 je vijećnika uputilo svoja pitanja gradonačelniku Ivanu Penavi i suradnicima.
Vijećnika HDZ-a Stjepana Mađarca zanimalo je planira li Grad Vukovar isplatiti uskrsnice za umirovljenike. Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Josip Paloš pojasnio je kako uoči blagdana Uskrsa s provedbom kreće mjera „Grad koji brine“, a koja je uvedena 2021. godine.
- Ove smo godine ponovno povećali cenzus koji je temelj za ostvarenje prava i s time smo se svrstali u sami vrh Republike Hrvatske. Naknadu od 40 eura dobit će svi umirovljenici s mirovinom do 500 eura. U proračunu grada je za ovu namjenu osigurano 140.000,00 eura, a s isplatom ćemo krenuti prije samog blagdana Uskrsa – pojasnio je Paloš.
Vijećnica HDZ-a Majda Jakša upitala je zna li se odakle dolazi neugodan miris koji se gradom širi u jutarnjim satima. Na pitanje je odgovorio pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i graditeljstvo Dražen Čulig.
- Utvrdili smo da neugodan miris dolazi s farme Jakobovac. Komunalno redarstvo je reagiralo i stupilo u kontakt s voditeljem farme. Ovdje je riječ o prirodnom procesu gnojenja zemljišta, a Grad Vukovar u ovom slučaju ne raspolaže zakonskom osnovom koja može spriječiti ovakve situacije – pojasnio je Čulig.
Vijećnik Hrvatskih suverenista Robert Rapan osvrnuo na političku emisiju jedne lokalne zagrebačke televizije, a koja se emitirala iz memorijalne sobe Vukovarskog vodotornja - simbola hrvatskoga zajedništva. U kontekstu teme emisije, svega što je u njoj izgovoreno, ali i svega onoga što memorijalna soba Vukovarskog vodotornja predstavlja svim domoljubima, osudio je i izrazio negodovanje emitiranjem bilo kakve političke emisije iz tog prostora. Direktorica Vukovarskog vodotornja Mirela Janković je izrazila žaljenje zbog događaja, komentirajući kako je od televizijske kuće zaprimila upit o davanju dopuštenja za snimanjem emisije iz vodotornja no, nije imala informacije o temama ili novinarskim pitanjima koja će biti plasirana u emisiji.
Vijećnik Domovinskog pokreta Domagoj Bilić upitao je kroz koji se projekt trenutno provodi sadnja sadnica drveća u svim dijelovima grada. Odgovorio mu je pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i graditeljstvo.
- U tijeku je sadnja 2.800 sadnica drveća na području cijeloga grada i na svim površinama dječjih igrališta. Za sada je posađeno više od 800 sadnica, a planirano je do jeseni sljedeće godine posaditi svih 2.800 sadnica. Sadnice su u poodmakloj dobi sa zaštitom, a novitet je da postavljamo vreće za navodnjavanje što će pospješiti rast drveća. Projekt je vrijedan nekadašnjih 3,5 milijuna kuna te sufinanciran 80% sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – pojasnio je Čulig.
Vijećnik Srđan Milaković (DSS) osvrnuo se na izgradnju spomenika u Vukovaru s pitanjem „je li dosta spomenika?“. Gradonačelnik Penava istaknuo je kako uvažava svačije mišljenje, pa tako i po pitanju izgradnje spomenika u Vukovaru. Penava je pojasnio kako su unutar gradske uprave formirana tijela koja odlučuju o izgradnji spomenika i da on nema razloga sumnjati da oni ne daju svoj maksimum u promišljanju kada je riječ o donošenju odluka o izgradnji spomenika.
Vijećnika HNS-a Nenada Bučka, zanimalo je u kojoj je fazi realizacija obnove hotela Dunav. Pročelnica UO za prostorno uređenje i imovinu Marina Vlajčić odgovorila je kako je izrađeno idejno rješenje za izgradnju hotela na mjestu nekadašnjeg Hotela Dunav koje je trenutno u postupku e-konferencije, odnosno utvrđivanja uvjeta javnopravnih tijela nakon čega će se pristupiti izradi glavnog projekta.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća HDZ-ov Krešimir Raguž upitao je, a vezano uz inicijativu Lučke uprave Vukovar za pokretanje postupka izmjene i dopune prostornog plana kako bi područje tvornice Borovo, koje ona ne koristi, postalo lučko područje planira li Grad pokrenuti izmjene plana u tom smjeru. Pročelnica Vlajčić pojasnila je kako je Grad Vukovar zaprimio izričitu uputu nadležnog ministarstva da je za ovo pitanje nadležan Zavod za prostorno planiranje Vukovarsko – srijemske županije, koji odbija svoju nadležnost.
- Nakon odgovora Zavoda za prostorno planiranje Vukovarsko-srijemske županije uputili smo zahtjev za mišljenje ministarstvu jer smo dobili kontradiktoran odgovor. Uporno tražimo sastanak s ministarstvom kako ne bismo prekoračili granice naše nadležnosti – rekla je Vlajčić.
Drugo Raguževo pitanje, ono u ime kluba HDZ-a, bilo je vezano za financijski dio izgradnje novog hotela na mjestu nekadašnjeg Hotela Dunav. Pročelnica Vlajčić pojasnila je kako je samim natječajem predviđeno financiranje te da je i ugovoreno da isplata ukupne kupoprodajne cijene ide u roku 8 dana od pravomoćnosti građevinske dozvole.
Vijećnika Zorana Rokvića iz SDSS zanimalo je kada će započeti sanacija Ulice Vile Velebita. Pročelnik Čulig je objasnio kako je u toj ulici pripremljena podloga za buduće asfaltiranje no, to još nije napravljeno zbog radova na na željezničkoj pruzi koja prolazi duž ulice. Kako ne bi radili dupli posao zbog mogućih oštećenja, prvo se čeka završetak radova na pruzi, zaključio je Čulig, dodajući kako će Grad Vukovar, sukladno financijskim sredstvima u proračunu, do kraja ljeta asfaltirati ulicu.
Vijećnik Sava Manojlović iz Domovinskog pokreta pitao je kad se očekuje prohodnost ceste Adica - Lužac. Čulig odgovorio je kako će do 15. ožujka biti prohodan jedan prometni trak.
- Sukladno uvjetima koje je Grad Vukovar izdao izvođačima radova, koji rade za Hrvatske vode, do 15. ožujka treba biti prohodan jedan trak navedene ceste. Nažalost, drugi način za izvođenje radova nije postojao. Potpuna prohodnost ceste trebala bi biti do 15. travnja – pojasnio je Čulig.
Vijećnik Domovinskog pokreta Radivoje Đurić pitao je razmišlja li Grad Vukovar tražiti tzv. „Samački hotel“ od države, s obzirom da će uskoro u blizini biti smješteno vukovarsko veleučilište. Gradonačelnik Penava rekao je kako objekt po unutarnjem uređenju namjenski odgovara smještaju studentskog tipa stoga će se kroz budući period težiti tome.
Vijećnik HDZ-a Stjepan Mađarević postavio je pitanje vezano uz potporne zidove. Zanimalo ga je je li se nešto poduzelo po pitanju problema potpornih zidova, ističući kako je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara financirao projektiranje izgradnje potpornih zidova u visini od 5 milijuna kuna. Gradonačelnik Penava naglasio je kako navedena informacija nije točna i pozvao je članove HDZ-a koji su u članovi Upravnog vijeća Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, a ima ih četiri, da iniciraju projekt u tom smjeru, a on će podržati.
Predsjednik Gradskog vijeća, nezavisni, Željko Sabo rekao je da je u vukovarskoj bolnici izgrađen centar za fizioterapiju u vrijednosti 25 milijuna eura koji još nije otvoren, zanimalo ga je što se može učiniti kako bi se isti otvorio. Gradonačelnik je odgovorio kako je upoznat s tim problemom te kako je očito da nedostaje strateški pristup.
Vijećnik Dejan Drakulić iz redova SDSS-a pitao je kada će Petrovačka dola biti u punoj funkciji i kada će okolne općine ponovno moći odlagati otpad. Na pitanje je odgovorio pročelnik Čulig koji je pojasnio kako je 20. veljače ove godine izdana građevinska dozvola za proširenje plohe D na Petrovačkoj doli i pokrenut je postupak nabave za izgradnju. Pojasnio je kako se trenutno ne može reći točan odgovor kada će okolne općine moći odlagati otpad jer se ne zna koliko će trajati postupak nabave i radovi, koji su nešto i usporeni zbog traženja nestalih osoba i aktivnosti probnih iskapanja.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća David Vlajčić iz Domovinskog pokreta postavio je dva pitanja, jedno u osobno ime, a drugo u ime kluba vijećnika. Prvo se pitanje odnosilo na nedavno provedeno javno savjetovanje o novoj cijeni vodnih usluga koje je provela gradska tvrtka Vodovod. Gradonačelnik Penava u odgovoru na pitanje pojasnio je kako su radovi na pročišćivaču otpadnih voda privedeni kraju te kako će se njegovo korištenje morati reflektirati, u najmanjoj mogućoj mjeri. Direktor Vodovoda Dario Tišov rekao je kako je u prosincu zaključen probni rad UPOV-a te je održan i tehnički pregled, a uporabna dozvola je postala pravomoćna u siječnju ove godine.
- Ugovorene su i određene obveze, a to je održavanje uređaja i upravljanje njime. Po okončanju tih postupaka pokrenuli smo savjetovanje i procijenili troškove probnog rada. Stavka pročišćavanje otpadnih voda sastoji se od dva dijela, fiksni dio od 0,89 centi i varijabilni dio koji se veže na potrošnju od 0,40 centa. Kućanstvu koje u prosjeku troši od 10 do 12 kubika će se račun u prosjeku povećati za 5 do 6 eura. Kroz projekt je 2000 kućanstava besplatno spojeno na sustav odvodnje, a novim projektom je planirano i spajanje preostalih 1000 kućanstava – pojasnio je Tišov.
Drugo pitanje vijećnika Vlajčića odnosilo se na rad kuhinja u osnovnim školama što je dovelo do smanjenja iznosa na računima za ručak u produženom dnevnom boravku. Zanimalo ga je radi li se o trajnoj mjeri. Pročelnik Dimić naglasio je kako će ta mjera ostati trajno.
- Opremanjem kuhinja u svim osnovnim školama gledali smo što je potrebno kupiti i nadomjestiti da bi učenici mogli imati kuhani obrok u produženom boravku. Obroci se kuhaju u školi, obrok je svjež te spreman za pripremu pa je tako smanjena cijena, ali i povećana kvaliteta posluženih obroka – pojasnio je Dimić.
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2023. godine. Kako su naveli, u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, BDP je realno veći za 4,3 posto. Već dvanaest tromjesečja traje godišnji rast ekonomske aktivnosti - izvijestili su iz Državnog zavoda za statistike.
Prva procjena, prema izvornim podacima, pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u četvrtom tromjesečju 2023. realno veća za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2022.
Tromjesečni rast BDV-a vidljiv je u većini skupina djelatnosti, a na nju su najviše utjecale Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane te Građevinarstvo, objavio je DZS na svojoj web stranici.
Što se tiče potrošnje kućanstava, ona je kako pišu, realno porasla za 5,3%, na što je najviše utjecao porast prometa trgovine na malo. Potrošnja države u četvrtom tromjesečju 2023. ostvaruje realni rast od 0,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U četvrtom tromjesečju 2023. izvoz i uvoz roba i usluga realno padaju, izvoz za 4,4%, a uvoz za 7,1%.
Europska komisija svake godine provodi istraživanje o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima s ciljem dobivanja povratne informacije o pojavnosti nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te djelotvornosti mjera koje su države članice poduzele u kontekstu Direktive (EU) 2019/633.
Iz PU vukovarsko-srijemske izvijestili su kako su policijski službenici na području operativne nadležnosti Policijske postaje Vinkovci, u subotu, 24. veljače, a temeljem ishođenog sudskog naloga, obavili pretragu doma i drugih prostorija na jednoj adresi.
Pretragom su policijski službenici pronašli i oduzeli tri automatske puške, 14 pripadajućih spremnika i ukupno 410 raznovrsnih komada streljiva. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrdili su sumnju u kaznenu i prekršajnu odgovornost osobe koja je nezakonito posjedovala oružje i streljivo.
Iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske podsjećaju da akcija „Manje oružja, manje tragedija“ još uvijek traje i pozivamo građane, koji još uvijek u svojim domovima čuvaju ili skrivaju oružje i eksplozivna sredstva, da ga bez straha od sankcija prijave policiji koja će ga na siguran način izuzeti.
Od 22. siječnja do 26. veljače 2024. godine policijski službenici protueksplozijske zaštite Policijske uprave vukovarsko-srijemske postupali su u devet dojava o dragovoljnoj predaji minsko-eksplozivnih sredstava te u deset dojava o pronalasku minsko-eksplozivnih sredstava.
Policijski službenici su s 19 lokacija na siguran način izuzeli ukupno 14 ručnih bombi, 10 mina, jednu minobacačku granatu, dvije puške, četiri zračne puške, jednu poluautomatsku pušku, jedan spremnik za pušku, jedan pištolj, jednu elektrodetonatorsku kapislu, različite dijelove oružja i 2686 komada streljiva raznovrsnih kalibara.
Policijski službenici protueksplozijske zaštite su preuzeli pronađeno i predano oružje, streljivo i eksplozivna sredstva i pohranili ih u skladište Policijske uprave do uništenja.
U velikoj županijskoj vijećnici u Vukovaru predstavljena je knjiga „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću“. Recenzenti knjige su Ozren Žunec i Vlatko Cvrtila, dok je urednik knjige dr. sc. Robert Mikac.
Prema riječima urednika knjige Mikca knjiga „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću” predstavlja vrlo značajno istraživanje na ovu temu, u kojem skupina autora raspravlja o pitanjima nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.
- Ovo je druga po redu knjiga i proučava nacionalnu sigurnost iz različitih aspekata. Duboko vjerujemo da naša nacionalna sigurnost nije samo ono što se kaže vojska, policija i represivne službe već da je to čitav spektar područja koje je vrijedno istraživati. U ovoj knjizi imamo deset poglavlja, eminentnih stručnjaka u kojima svatko iz svog područja stručnosti istražuje, opisuje i predlaže što bi to trebalo biti drugačije u području nacionalne sigurnosti – rekao je Mikac pojašnjavajući kako je knjiga namijenjena široj publici odnosno svim zainteresiranim za područje sigurnosti, formiranje sistema, upravljanje, koordinaciju i suradnju brojnih aktera na različitim razinama nacionalne sigurnosti.
Knjigu je u Vukovaru, uz urednika knjige, predstavio i dr. sc. Stjepan Šterc, ujedno i jedan od koautora.
Knjiga ima deset poglavlja, a teme i autori, odnosno koautori su: Međureligijski dijalog - Aziz Hasanović; Sustav nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske - Siniša Tatalović i Dario Malnar; Strategija/strategije nacionalne sigurnosti i izazovi geopolitičkog položaja Republike Hrvatske - Marta Zorko; Hibridne prijetnje (opasnosti) - Gordan Akrap, Duje Ančić i Marko Vrančić; Informacijska i kibernetička sigurnost u okviru nacionalne sigurnosti - Dražen Ljubić; Otporni gradovi - Ivana Keser; Ekstremizam i radikalizacija - Krešimir Mamić; Sigurnosne provjere pravosudnih dužnosnika kao pomoćno sredstvo za otklanjanje korupcijskih rizika u pravosuđu - Kristian Turkalj i Josip Turkalj; Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću i fondovi Europske unije (2021.–2027.) - Tomislav Belovari; Hrvatski demografski i migracijski sigurnosni izazovi - Stjepan Šterc.
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
