Od 2. do 12. travnja 2024. godine Policijska uprava vukovarsko-srijemska zaprimat će prijedloge građana za lokacije koje građani smatraju „rizičnima“, na kojima će se provesti nadzor brzine kretanja vozila - izvijestili su iz PU vukovarsko-srijemske.

Prijedloge lokacija građani trebaju dostaviti na mail Policijske uprave vukovarsko-srijemske Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. 

Akcija će se provesti 19. travnja, od 00,00 do 24 sata, na lokacijama koje će policija odabrati, uz pomoć prijedloga građana, uvažavajući i lokacije koje su se iskustveno pokazale kao mjesta na kojima se učestalo događaju prometne nesreće.

U obzir dolaze lokacije u prometu na svim prometnicama Vukovarsko-srijemske županije, no, poželjno je da građani u svojim prijedlozima obrazlože razlog zbog kojeg je upravo odabrana lokacija primjerena za odabir tijekom provođenje akcije. Po zaprimanju prijedloga građana, policija će kroz analizu pristiglih prijedloga odabrati lokacije na kojima će 19. travnja mjeriti brzinu kretanja vozila.

Također, u čitavom tjednu od 15. do 21. travnja, PU vukovarsko-srijemska provodit će pojačani nadzor brzine kretanja vozila.

Danas je Veliki petak, kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

Veliki petak, jedini je dan u godini kad Katolička Crkva ne slavi misu, ali postoje obredi.

To je dan spomena Kristove muke, razapinjanja i smrti pa liturgija ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla koje pritišće čovječanstvo. Svi katolički vjernici na Veliki petak od 18 do 60 godina poste, a za starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso, a post  da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede. Na Veliki petak obično se jede riba.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs i ravnatelji 10 osnovnih škola iz Osječko-baranjske županije potpisali su u srijedu ugovore o nabavi opreme u školama odabranima za provođenje eksperimentalnog programa 'cjelodnevna škola', vrijedne 2,6 milijuna eura - prenosi HINA. 

- Ugovori se odnose na ono što su same škole poželjele nabaviti ili urediti u sklopu ovoga projekta - rekao je ministar Fuchs te dodao da su ukupna ulaganja u odgojno-obrazovni sustav ovoga dijela Hrvatske veća od 160 milijuna eura.

Istaknuo je kako koncept 'Osnovna škola kao cjelodnevna škola' nudi potpuno drugačiji pristup izvođenja nastave i omogućava individualni pristup rada s djecom i da je taj model  'škola budućnosti, po uzoru na neke od najrazvijenijih obrazovnih sustava u Europi'.

Ministar Fuchs podsjetio je da se u obrazovanje ulažu velika sredstva, od preko 2,5 milijarde eura, uključujući i projekte rekonstrukcije i izgradnje osnovnih škola, kako bi sve škole u Hrvatskoj mogle biti organizirane za rad u jednoj smjeni.

Istovremeno do 2030. godine sva djeca u Hrvatskoj imat će svoje mjesto u dječjim vrtićima, koji će biti obavezni za djecu od četiri godine nadalje, s vrlo dobro osmišjenim programom, da bi tako pripremljena i bolje socijalizirana djeca, mogla nastaviti školovanje u novoosmišljenom konceptu cjelodnevne nastave u osnovnim školama, istaknuo je ministar Radovan Fuchs.

Osječko-baranjski župan Mato Lukić rekao je kako je, od 62 škole iz Hrvatske, koje su uvrštene u ovaj projekt, njih 13 s područja ove Županije, od kojih je Županija osnivač deset škola.

Podsjeća da su već ranije u sklopu ovoga projekta uručeni ključevi pet vozila osnovnim školama, koje u svom sastavu imaju područne škole, a vozila će se koristiti za dostavu obroka i prijevoz djece.

Želja nam je u ovom projektu i u ovoj reformi, škole podići na višu razinu, iako se kao osnivači osnovnih i srednjih škola trudimo osigurati što veći standard, a ovo je program koji  će omogućiti bolje uvjete rada djeci i nastavnicima, rekao je Lukić.

Nakon potpisivanja ugovora ministar Fuchs i župan Lukić posjetit će  Osnovnu školu "Ernestinovo".

U Ministarstvu zdravstva u srijedu je potpisan ugovor o nabavi Uspostave Nacionalne onkološke mreže i Nacionalne baze onkoloških podataka u vrijednosti 7,4 milijuna eura, osiguranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

- Radi se o važnom reformskom iskoraku u području onkološke skrbi u javnom zdravstvenom sustavu koji čini prekretnicu u liječenju onkoloških bolesnika, povećanju kvalitete života oboljelih i u povećanju broja spašenih života oboljelih od malignih bolesti - istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš te dodao da sa dosadašnjim reformskim aktivnostima, uključujući Nacionalnu onkološku mrežu i Nacionalnu bazu onkoloških podataka, Hrvatska ulazi u društvo zemalja najbolje organiziranih, modernih onkoloških terapija.

Uspostavljanje jedinstvene informatičke platforme za povezivanje, praćenje i optimalno liječenje onkoloških pacijenata predstavlja osnovni alat u planiranju promjena, prepoznavanju rizika te temelj za implementaciju daljnjih faza strategije, uključujući uspostavu radioterapijske mreže, stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva.

U sveobuhvatnoj Nacionalnoj mreži onkoloških podataka na informatičkoj platformi svi pacijenti dobit će onkološku skrb sukladno smjernicama i jedinstvenom bazom podataka o kvaliteti onkološke skrbi.

Beroš je napomenuo da će se unutar nacionalne informatičke onkološke mreže ugraditi odgovarajući algoritmi osnovnih dijagnostičkih procedura nužnih za započinjanje liječenja najčešćih dijagnoza kako bi se standardiziralo liječenje u svakom dijelu Hrvatske, od onkoloških ambulanti do kliničkih bolničkih centara. 

Nacionalna onkološka mreža i Nacionalna baza onkoloških podataka donosi i prednosti za zdravstvene djelatnike je automatski povezuje podatke iz bolničkih informacijskih sustava i drugih sustava, kompatibilna je i paralelna s bolničkim informatičkim sustavima i neće dodatno opteretiti djelatnike u zdravstvenim ustanovama. 

- Na taj način brišemo 'virtualne' granice između pojedinih klinika, zavoda i odjela koji se bave onkologijom i spajamo sav know-how na jednom mjestu, u jedinstvenu onkološku mrežu, a kao integralni dio tog projekta, i bazu podataka - rekao je Beroš.

Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru podiglo je optužnicu protiv petorice mladića zbog fizičkog napada na skupinu maloljetnika u siječnju u središtu Vukovara - prenosi HINA. 

Iz vukovarskog tužiteljstva u priopćenju navode kako je optužnica podignuta protiv petorice okrivljenika rođenih 2000., 1999., 1998., 2003. i 2004. godine zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda, pokušaja ili pomaganja u tom nedjelu. 

Optužnicom se prvookrivljeniku, drugookrivljeniku, četvrtookrivljeniku i petookrivljeniku stavlja na teret da su 6. siječnja 2024., oko 22.30 sati, u središtu Vukovara, po prethodnom dogovoru i zajednički s još jednom poznatom (sada nedostupnom) osobom i drugim nepoznatim osobama, postupili u cilju da teško tjelesno ozlijede djecu.

Tereti ih se da su ih udarali šakama i nogama u glave i tijela uslijed čega je dvoje djece zadobilo teške tjelesne ozljede, a troje djece (lake) tjelesne ozljede. Okrivljenike je u daljnjem tjelesnom ozljeđivanju navedene djece zaustavila njima poznata osoba.

Optužnicom se šestookrivljeniku stavlja na teret da je, u cilju da pomogne u skrivanju okrivljenika, iznajmio stan trojici od navedenih okrivljenika za kojima je bila raspisana policijska potraga, a potom im je omogućio da uđu u navedeni stan u Vukovaru u kojem su se skrivali sve do 9. siječnja 2024. kada su ih pronašli policijski službenici.

U optužnicu se traži produljenje istražnog zatvora za četvoricu optuženika, za jednoga se traži mjera opreza dok je šesti napadač nedostupan hrvatskom pravosuđu.