Sandra Grgić
U Dnevniku HRV-a poslušajte:
- Odana počast žrtvama Veleprometa,
- U 16. mimohodu „Vi ste naš ponos – mi smo Vaša snaga“ sudjelovalo više stotina mladih,
- Prije 32 godine dogodio se najteži zločin od Drugog svjetskog rata – brutalna egzekucija 261 ratnog zarobljenika i civila na Ovčari,
- Godišnjica je pogibije kolega Branimira Polovine i Siniše Glavaševića. U holu zgrade HRV-a položen vijenac podno biste Siniše Glavaševića.
Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
U okviru Dana sjećanja na žrtvu Vukovara danas su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod spomen ploče žrtvama Veleprometa brojni Vukovarci i građani iz drugih dijelova Hrvatske odali počast žrtvama srpskih koncentracijskih logora.
Kod Zavjetne kapelice na tzv. Kukuruznome putu upaljene su svijeće i položeni vijenci u znak sjećanja na stradanja u Domovinskom ratu. Kukuruzni put bio je jedini prolaz između Vukovara i Bogdanovaca kojim su tijekom tri mjeseca, od rujna do studenoga 1991. godine, branitelji dolazili braniti Vukovar, ali i kojim su civili i branitelji izlazili iz grada.
- Kukuruzni je put bio koridor kroz koji su se uspjele obnavljati zalihe naoružanja, hrane i lijekova i naravno izvlačiti ranjenici. Puno sam to puta rekao, a sada s ovoga mjesta ponavljam - Vukovar je najsvetije mjesto hrvatske novije povijesti. Vukovar je obranio Hrvatsku. Da nije bilo Vukovara, linija Karlovac-Karlobag-Virovitica bi bila puno bliža njima u toj realizaciji. Vukovar i vukovarski borci su spasili ne samo Hrvatsku, spasili su naravno veliki broj života. Spasili su grad Osijek, spasili su istok Hrvatske. Dali su nam vremena i prostora da se naoružamo, organiziramo, dali su nam vremena i prostora da dobijemo i naše saveznike u Europi i svijetu i zato im neizmjerno hvala – rekao je ministar obrane Ivan Anušić.
Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović naglasio je kako je Kukuruzni put tijekom 1991. godine bio tračak nade za sve branitelje i civile.
- Nažalost, ne smijemo zaboraviti da se Vukovar suočio sa strašnim neprijateljem i da u to doba Hrvatska vojska nije imala snage osigurati koridor koji bi bio spas za sve. Vukovar je branio Hrvatsku, ali je i Hrvatska branila Vukovar – poručio je Janović.
Ispred Grada Vukovara vijenac je položio zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac.
- Ovo je još jedna prilika da se svi sjetimo hrabrih ljudi koji su branili ovaj put i što je ovaj put značio tijekom 1991. godine. Iz osobnog iskustva znam što je on značio, jer je moj otac, majku i susjede upravo kroz njega izveo iz Vukovara – rekao je ovom prilikom Sušac.
Predsjednik zajednice udruga HVIDR-e Vukovarsko-srijemske Stjepan Mađarac podsjetio je kako je na inicijativu preživjelih branitelja i civila na Kukuruznom putu 2006. godine izgrađena Zavjetna kapelica kao zavjet Gospi što su tim putem mnogi uspjeli doći do slobode.
- HVIDRA je zajedno s jednom skupinom hrvatskih branitelja te uz značajnu financijsku pomoć hrvatskih branitelja s Raba izgradila ovu Zavjetnu kapelicu i svake se godine okupljamo ovdje kako bismo položili vijence, zapalili svijeće i pomolili se za one kojih više nema. I sam sam sudionik Domovinskog rata i koristio sam dva puta Kukuruzni put, cestu koja nas je spajala sa slobodnim dijelom Hrvatske – rekao je Mađarac.
Nakon paljenja svijeća i polaganja vijenaca molitvu je kod Zavjetne kapelice za sve poginule i nestale branitelje predvodio vlč. Zvonimir Martinović, župnik župe Kraljice mučenika.
U dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice dr. Juraj Njavro održano je prijateljsko i neformalno okupljanje djelatnika ratne bolnice pod nazivom " 32 godine poslije samo da bi se vidjeli i zagrlili".
Jadranka Lisičar medicinska sestra ratne bolnice ispričala je više o samome okupljanju.
- Već dugi niz godina se dogovaramo za ovo okupljanje, da se skupimo i razmijenimo ako ništa drugo brojeve telefona. U najtežim smo trenutcima zajedno bili i zašto se ne bi i sada našli, popili kavu i porazgovarali. Mnogih od tada zaposlenih više ni nema među nama, godine i bolest su uzele svoje, stres je tu. Puno ovdje nedostaje ljudi koji su radili u ratnoj bolnici, ali opet je lijepo da smo se uspjeli okupiti – rekla je Lisičar.
Jedan od inicijatora okupljanja je ratni doktor Zujović Edin koji je krajem rujna 1991. godine došao iz Zagreba u Vukovar te počeo raditi kao voditelj transfuziološke službe u vukovarskoj bolnici.
- Ovdje su se okupili djelatnici ratne bolnice, od pomoćnog osoblja, medicinskih sestara i liječnika. Mi liječnici bez medicinskih sestara i pomoćnog osoblja nismo mogli i nismo radili. Inače ovo su dani kada čovjek ima pomiješane osjećaje, najviše ponosa i dostojanstva. Ovaj naš susret i okupljanje ima samo jedan cilj, a to je da se zagrlimo kao i te 1991. godine. Dvadesetak nas se ovdje okupilo, kiša nas omela nije kao što nas ni ratna događanja tijekom 1991. godine omela nisu – naglasio je Zujović.
Okupljeni su kod spomen obilježja u dvorištu bolnice prvo molili pa potom zapalili svijeću za sve poginule i nestale djelatnike bolnice.
U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije, održana je popularno-znanstvena tribina „Ratni zarobljenici u Domovinskom ratu“.
Na tribini, održanoj u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, predstavljena je i knjiga generala u pričuvi Stjepana Adanića, koji je bio glavni hrvatski pregovarač za razmjenu ratnih zarobljenika i logoraša te je iznio svoje svjedočenje o tom vremenu i događajima. Sudionicima tribine obratili su se zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri kao izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja te predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić.
- Tribina je zamišljena kao prikaz vremena od ratne 1991. godine, početaka zatočeništva hrvatskih branitelja i civila u srpskim koncentracijskim logorima preko razmjena i oslobađanja, pa sve do današnjih dana i podizanja tužbe hrvatskih logoraša protiv Srbije za naplatu ratne odštete na Općinskom sudu u Beogradu. Posvećena je svim zatočenicima srpskih koncentracijskih logora, braniteljima i civilima, kojih je na žalost bilo 30.000 od kojih je 7.800 koji imaju status logoraša i zatočenika srpskih koncentracijskih logora, a od kojih je danas živih tek 3.500 - rekao je Damir Buljević predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije i organizator tribine te naglasio kako je prošlo 30 i više godina od tih događanja, a neki su manje poznati.
- Već tri godine uz pomoć Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja borimo se da na Općinskom sudu u Beogradu dokažemo da je Srbija odgovorna za ratne logore, zatočeništva, ubojstva, maltretiranja hrvatskih branitelja i civila. Oko 50 naših tužbi je u Beogradu i čekamo rješenje koje nam je važno da vidimo da li Srbija prihvaća tužbe i da je nadležna za njih. Optimisti smo, ali ne preveliki, a naš sljedeći korak je Strasbourg. Smatramo da je ovaj postupak važan ne samo za logoraše nego i RH jer prihvaćanje tužbi je i prihvaćanje odgovornosti Srbije za zločine nad zarobljenicima i agresiju na Hrvatsku - naglasio je Buljević.
Zamjenik osječko-baranjskog župana Mato Lukić naglasio je kako su dani koji su pred nama ne samo u studenom već i u prosincu, vrlo emotivni za sve ljude koji su željeli Hrvatsku u kojoj danas živimo.
- Zbog toga podupiremo sva nastojanja Društva logoraša kako bi urodile plodom njihove tužbe za sve strahote proživljene u srpskim koncentracijskim logorima. Poznato je da je oko 30.000 ljudi prošlo kroz logore u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, a strahote koje su oni prošli teško je riječima opisati. Dobro je da se o tome razgovara i da se sazna istina o Domovinskom ratu i žrtvi koju su mnogobrojni morali podnijeti za slobodu naše domovine. Na današnjoj tribini sudjelovali smo na promociji knjige generala Adanića upravo na tu temu, a pozivam sve one koji su doživjeli neku ratnu strahotu da svoja iskustva stave na papir i prenesu istinu mlađim generacijama - poručio je zamjenik župana Mato Lukić.
U okviru programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara u središtu grada danas, sutra i prekosutra članice Udruge braniteljica Domovinskog rata Republike Hrvatske izlažu i predstavljaju do sada izdane zbornike radova objavljenih u sklopu festivala Grad u školjci.
Više o samome festivalu Grad u školjci ispričala je Svjetlana Dželalija Kovačić, predsjednica Udruge braniteljica Domovinskog rata Republike Hrvatske.
- Idejna začetnica ovoga festivala je Tanja Belobrajdić dok je voditeljica projekta Verica Marunček, dopredsjednica Udruge braniteljica Domovinskog rata Republike Hrvatske. Ideja festivala je potaknuti na pisanje domoljubne poezije kako bi se stihom i riječju očuvale vrijednosti Domovinskoga rata i sjećanja na sve poginule i nestale braniteljice i branitelje. Prošle godine održan je deseti, jubilarni festival. Ove godine, zbog nedostatka pristiglih pjesama nećemo održati klasični festival no, u dogovoru s gradskom upravom odlučili smo postaviti štand u središte grada na kojemu smo izložili deset zbornika i suvenire koje članice Udruge izrađuju tijekom cijele godine na brojnim radionicama – pojasnila je Dželalija Kovačić.
Štand su u četvrtak ujutro, uz brojne građane, obišli i zamjenik gradonačelnika Vukovara Filip Sušac i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje Darko Dimić.
- Budući ove godine nemamo onaj klasični festival Grad u školjci, zbog nedovoljnog broja prijavljenih radova, došli smo ovdje građanima i posjetiteljima prezentirati što to Udruga braniteljica radi. Upravo ta činjenica da danas nemamo zbornik govori nam da vrijeme prolazi i da nažalost neki ljudi i zaboravljaju. Ovim putem apeliram na sve pjesničke duše, sve one koji istinski žive Vukovar i Republiku Hrvatsku da se jave na natječaj Udruge braniteljica kako bismo sljedeće godine ponovo mogli održati onaj klasičan festival Grad u školjci – naglasio je Sušac
Policijska akademija “Prvi hrvatski redarstvenik“ - Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti u suradnji sa Službom prevencije Ravnateljstva policije i PU osječkom baranjskom te uz podršku Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, provodi istraživanje „Percepcija građana o korupciji u Republici Hrvatskoj“.
" Premda ne postoji jedna unificirana definicija korupcije, u širem smislu, korupcija se može definirati kao zlouporaba javnih ili službenih ovlasti s ciljem ostvarivanja osobnih interesa ili interesa udruženih osoba, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Korumpiranom osobom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi udružene skupine, kojoj pripada, zanemari opći interes koji je dužna štititi s obzirom na zakone, položaj i ovlasti koje su joj povjerene, jednako kao i građanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita kako bi korumpirana osoba činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem činjenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine. Svrha istraživanja „Percepcija građana o korupciji u Republici Hrvatskoj“ je dobivanje uvida u stavove građana o karakteristikama korupcije u Republici Hrvatskoj, o utjecaju korupcije na kvalitetu života građana te utvrditi razinu straha od ove vrste kriminaliteta. Također, svrha istraživanje jest i dobivanje uvida za potrebom kreiranja preventivnih programa usmjerenih na prevenciju korupcije. U istraživanju možete sudjelovati ispunjavanjem online upitnika koji se nalazi na mrežnim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova - poručuju iz MUP-a.
Sudjelovanje u istraživanju je potpuno dobrovoljno te je zajamčena potpuna zaštitu anonimnosti ispitanika budući je cilj istraživanja isključivo analiza grupnih podataka, a podaci se prikupljaju do 1. prosinca 2023. godine, nakon čega će uslijediti obrada istih. Rezultati će se koristiti isključivo u informativne i preventivne svrhe, odnosno u svrhu znanstveno-istraživačke djelatnosti Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti'', poručuju iz MUP-a.
U petak 17. studenoga 2023. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za listopad 2023. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama - izvijestili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 7 143 korisnika (64,52 psoto žena i 34,48 posto muškaraca), za što je osigurano 859.612,03 eura iz Državnog proračuna.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe od 120,71 eura, da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi, da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja. Iznimno, korisnik prava na mirovinu i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da se na njegov zahtjev obustavi isplata mirovine, odnosno utvrdi prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
