Gotovo 50 posto mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a na njihov ostanak utječe mnogo faktora pa je potrebno usmjeriti se i na vrijednosni i kulturalni aspekt tog problema, pokazalo je istraživanje "Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji".

- Kada je riječ o vjerojatnosti iseljavanja na ljestvici od 1 do 10, prosječni odgovor ispitanika bio je malo iznad četiri, što znači da su mladi podijeljeni su oko toga žele li se iseliti, ali znakovito je da gotovo polovina mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku. Iz toga proizlazi da značajan broj mladih razmišlja o odlasku, ali i da ne odlaze impulzivno, nego razmatraju opcije prije nego što odu. Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prema tome, razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ne žele djecu, već postoje druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju - rekao je član Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) Domagoj Dalbello.

Na parlamentarnim izborima uvijek glasa 58 posto mladih, 65 posto na predsjedničkim i 60 posto na lokalnim, dok ih sedam do devet posto nikad ne glasa, ovisno o vrsti izbora. Istovremeno, gotovo 90 posto mladih vjeruje da bi građani trebali više izlaziti na izbore, što znači da su mladi svjesni važnosti političke participacije. 

- Istraživanje je također pokazalo da mladi koji češće glasaju imaju nešto manju želju za iseljavanjem pa je prema tome jedan od čimbenika iseljavanja politička apatija i nedostatak vjere da mogu nešto promijeniti. U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a sedam u nekoj političkoj stranci. Mladi koji su aktivniji u civilnom društvu u prosjeku žele imati više djece, ali u nešto kasnijoj dobi te u manjoj mjeri žele iseliti. Oni koji su aktivniji u vjerskoj zajednici žele imati više djece u ranijoj dobi te manje žele iseliti, dok je članstvo u političkoj stranci povezano s nižom željom za iseljavanjem, ali nije povezano sa željenim brojem djece - rekao je Dalbello. 

Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom više - četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem.

Nešto više od polovice mladih živi s roditeljima, a oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina, što se poklapa s odlaskom na studij, a kasniji odlazak od roditelja povezan je s kasnijim zasnivanjem obitelji. 

Istraživanje je također pokazalo da mladi koji imaju više braće i sestara žele imati više djece, a oni koji imaju članove obitelji u dijaspori vjerojatnije će iseliti. Oni koji više žele ostati, uz Hrvatsku vežu asocijacije ljepota i domovina, dok su korupcija i turizam asocijacije onih koji će vjerojatnije iseliti.

- Vrijednosti su svakako povezane s demografskim problemima te je potrebno usmjeriti se, ne samo na ekonomski, već i na vrijednosni i kulturalni aspekt ovog problema - ocijenio je Dalbello.

Član SSMH-a Ivan Majstorić rekao je kako je potrebno osmisliti i dosljedno provoditi javne politike koje će zadržati mlade, posebno u slabije razvijenim područjima. U tijeku je priprema Nacrta prijedloga Strategije demografske revitalizacije RH do 2031., pa će SSMH ove podatke iskoristiti u javnom savjetovanju, ali i za nova istraživanja. 

U istraživanju je sudjelovalo 660 mladih u dobi od 18 do 30 godina s prebivalištem u Hrvatskoj, a provedeno je lani od 23. rujna do 1. prosinca korištenjem društvenih mreža i e-maila.

Održana je telefonska sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Na dnevnom redu sjednice bio je program rada Savjeta za nacionalne manjine za ovu godinu, kao i razmatranje pristiglih prijava udruga i ustanova nacionalnih manjina na javni poziv za 2022 godinu. 

Članovi Savjeta razmotrili su informacije o prijedlozima programa pristiglih na Javni poziv udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za predlaganje programa kulturne autonomije iz područja informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma imanifestacija , programa koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora, te programa kojima se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina za 2022. godinu.

Po programima kulturne autonomije ukupno je izvršeno prijava za informiranje 69 programa, za izdavaštvo 79 programa, za kulturni amaterizam 444 programa i za kulturne manifestacije 563. 

Udruge i ustanove 20 nacionalnih manjina zatražile su vezano za ostvarivanje programa kulturne autonomije dodjelu sredstava u 2022 . godini u ukupnom iznosu od 62.919.314,54 kuna, dok su u Državnom proračunu za ostvarivanje kulturne autonomije za 2022.godinu odobrena sredstva u iznosu od 48.504.225 ,00 kuna.

Donesena je Odluka o imenovanju Komisije za otvaranje prijava prijedloga programa pristiglih na Javni poziv za 2022. godinu kao i Odluka o imenovanju Povjerenstva za raspodjelu sredstava udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2022. godinu.

Završena rekonstrukcija vodovodne mreže u nekoliko ulica gradske četvrti Borovo naselje.

Mjesec dana istražnoga zatvora osumnjičenome za ratni zločin.

Razmatra se djelomično ukidanje covid potvrda.

Održana konferencija u povodu proglašenja pobjednika i dodjele nagrade „Joza”.

Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić. 

U nedjelju, 6. veljače 2022. godine, 43-godišnjak s područja općine Tordinci, prijavio je policiji kako je prethodni dan, 5. veljače oko 15 sati na stovarištu u produžetku Vukovarske ulice u Tordincima pronašao svoja dva psa ustrijeljena vatrenim oružjem, koja su se prethodno 30. siječnja, zajedno s njegovim trećim psom udaljila iz dvorišta obiteljske kuće. Na istom mjestu zatekao je i četiri ustrijeljena šteneta nepoznatog vlasnika - stoji u priopćenju PU vukovarsko-srijemske. 

Nakon provedenog očevida, lešine pasa prevezene su u Veterinarski zavod u Vinkovcima gdje će se obaviti razudba.

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Ubijanje ili mučenje životinja“, opisanog u članku 205. Kaznenog zakona, policija provodi kriminalističko istraživanje u cilju pronalaska počinitelja protiv kojeg će Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima podnijeti kaznenu prijavu.

Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 37-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Uništenje ili oštećenje javnih naprava“ opisanog u članku 216. Kaznenog zakona.