Sandra Grgić
Domovinski pokret Vukovar oglasio se u utorak priopćenjem za medije u kojem se osvrću na stav premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića kada je u pitanju istok Hrvatske. Priopćenje prenosimo u cijelosti:
- Teško je oteti se dojmu da premijer Plenković kada god govori o istoku zemlje čini to na jedan izrazito podcjenjivački način, pomno birajući pri tome riječi kojima će na suptilan, ali dovoljno jasan način poručiti svima nama da smo ispod njegove razine. Zadnja takva otrovna strelica izbačena je prema „nekim tamo desnim strankama s istoka koje pokušavaju parazitirati na temi svinjske kuge“. Šteta što naš premijer rijetko zalazi u manje razvijene krajeve RH, a pretpostavljamo da je to zato što je i sam svjestan da bi bilo kakav duži kontakt sa svakodnevicom običnih ljudi koji žive od primjerice svinjogojstva ili poljoprivrede, narušio sliku uspješne, europske zemlje kakvom nas on predstavlja u Bruxellesu. Zaboravlja Plenković da sve stranke s istoka, od desnih do lijevih, zadnjih nekoliko mjeseci s tim ljudima proživljavaju cijelu ovu agoniju i za razliku od njega koji misli da sitnom financijskom naknadom koju će isplatiti može riješiti problem, mi smo svjesni da će ovo ostaviti trajni trag na svinjogojstvo u Slavoniji i dodatno nas demografski opustošiti. To je samo još jedan pokazatelj koliko je Plenković udaljen od realnosti i problema s kojima se suočavaju Slavonci pa je onda jasno da takav podcjenjivački stav proizlazi upravo iz neznanja i nezainteresiranosti, a djelomično i karaktera u kojem iznad svega dominira zabrinjavajuća razina egocentrizma i ljubavi prema samome sebi. Međutim, iako o nama Slavoncima najčešće govori s ozbiljnom dozom podcjenjivanja, ima tu ipak ljudi o kojima govori s puno poštovanja i opreza. Jedna od njih je primjerice bivša ministrica Gabrijela Žalac, koja je svojim odlukama i potezima nanijela ogromnu štetu ne samo Hrvatskoj nego i HDZ-u a onda posljedično naravno i Andreju Plenkoviću. Ali iz nekog razloga, on i dalje o svojoj bivšoj ministrici govori sve najbolje, naziva ju stručnjakinjom, brani je i pod svaku cijenu brine da ju ne razljuti. Pitamo se zašto? Postoji li mogućnost da će Gabrijela Žalac nešto reći ako se razljuti? Drugi primjer je i naš župan Dekanić, o kojem priča s puno pažnje i opreza. Iako je sad već postalo potpuno uobičajeno da članovi HDZ-a povremeno odlaze na šestomjesečni odmor u Remetinec ili slične destinacije, bilo bi dobro da bar odglumi nekakvo poštovanje prema narodu i osudi takvo ponašanje. Ali izgleda da naš premijer koliko god se činio savršenim, ipak ima jednu malu manu – ne zna procijeniti ljude i taj mu je radar davno zakazao. U svakom slučaju, mi „odmetnici iz HDZ-a“ kako nas voli nazivati, pozivamo njega „dotepenca u HDZ“ koji je prije nekih 10-ak godina, tek vodio unutarnju borbu sa samim sobom u koju stranku će se uopće učlaniti, da malo češće navrati u naše krajeve kako bi izbistrio svoj pogled na „uspješnu Hrvatsku“. Osim toga pozivamo ga da još jednom preispita odluku i zapita se je li odabrao dobru stranku, jer nekako nam se čini da ga srce ipak vuče malo više prema lijevo - stoji u priopćenju Domovinskog pokreta Vukovar.
Iz PU vukovarsko-srijemske izvijestili su kako su jutros u 4,24 policijski službenici Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave vukovarsko-srijemske zaprimili dojavu o prometnoj nesreći na nerazvrstanoj cesti na izlazu iz Vinkovaca prema Ivankovu u kojoj je smrtno stradao vozač osobnog automobila.
Na mjesto događaja izašli su policijski službenici te djelatnici hitne medicinske pomoći i JVP Vinkovci.
U tijeku je očevid kojim rukovodi zamjenica Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima.
Od 20. listopada do 23. listopada do 14 sati, utvrđeno je osam pozitivnih slučajeva na afričku svinjsku kugu, od toga sedam u Vukovarsko-srijemskoj županiji - općina Stari Jankovci, Cerna, Jarmina, Ivankovo i Vrbanja, jedan u Brodsko-posavskoj županiji - općina Velika Kopanica, mjesto Kupina te niti jedan slučaj u Osječko-baranjskoj županiji - izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede.
- U odnosu na prije potvrđene slučajeve u sljedećim općinama najmanje 20 dana nije bilo pozitivnih slučajeva: Babina Greda, Bošnjaci, Gunja, Nuštar, Županja, Gundinci, Sikirevci, Štitar i Vođinci, no nažalost danas se pojavio jedan novi slučaj afričke svinjske kuge u Brodsko-posavskoj županiji u općini Velika Kopanica mjestu Kupina. U toj županiji ovo je četvrti slučaj od pojave bolesti, a zadnji je zabilježen 12. srpnja 2023. godine - stoji u priopćenju Ministarstva.
U Dnevniku HRV-a poslušajte:
Udruzi "Vukovarski leptirići" uručeno priznanje Europskog parlamenta,
Znanstveni skup o Vukovarsko-srijemskoj županiji,
U Vukovaru nastavljen projekt pošumljavanja zelenih površina,
U Petrinji održana redovna Izvještajna skupština Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, prva tužba protiv Srbije otišla na Europski sud za ljudska prava.
Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
Na prigodnoj svečanosti održanoj u Gradskom muzeju Vukovar, a u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Udruzi roditelja djece s poteškoćama u razvoju „Vukovarski leptirići“ dodijeljena je nagrada "Europski građanin" za 2023. godinu.
Povodom 100. godišnjice rođenja Antuna Dorna, u Gradskom muzeju Vukovar u Dvorani vlastelinstva održan je Znanstveno – stručni kolokvij pod nazivom „Vukovarski pojmovnik – Antun Dorn”. Organizatori kolokvija su Gimnazija Vukovar i Gradski muzej Vukovar, a za program istoga zadužena je bila kustosica arheološke zbirke Gradskog muzeja Vukovar Gorana Kušić.
- Ovo je drugi u nizu Vukovarski pojmovnik. Prvi je bio na temu Brane Crlenjak i 90. godišnjice njegova rođenja. Vukovarskim pojmovnikom nastojimo obraditi značajne Vukovarce i njihove živote – naglasila je uvodno Kušić.
Antun Dorn bio je hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je povijest, latinski jezik i etnologiju. Od 1951. do 1961. godine radio je kao gimnazijski profesor u Vukovaru, potom u Institutu za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih nauka JAZU u Zagrebu, a od 1963. u Gradskome muzeju u Vukovaru u kojemu je bio i ravnatelj. Bavio se i poviješću medicine.
- Dorn inače nije rođeni Vukovarac međutim ovdje je vrlo rano došao. Deset godina je bio profesor povijesti i latinskog jezika u Gimnaziji Vukovar. Godine 1963. postaje kustos arheološke, numizmatičke i etnografske zbirke. Bio je jedna od prvih stručnih osoba u Gradskom muzeju Vukovar. Kao kustos u Gradskom muzeju Vukovar proveo je 22 godine, a nakon toga osam godina bio je ravnatelj muzeja – naglasila je Kušić.
Predavači na kolokviju bili su Ivan Hubalek, Dubravko Žuvić, Vlasta Novinc, Gorana Kušić, Petra Nikolić, Zdenko Samaržija, Borivoj Čalić i Olivera Crevar.
U emisiji Svijet agrara poslušajte:
Objavljen je natječaj za provedbu intervencije Osiguranje poljoprivredne proizvodnje,
Vukovarsko-srijemska županija bilježi stagnaciju širenja afričke svinjske kuge,
Održan je okrugli stol na temu „Pametno upravljanje vodnim resursima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru“,
U sklopu petih dana meda u Vukovaru održano ocjenjivanje meda.
Emisiju Svijet agrara uređuje i vodi Sandra Grgić. Suradnice na emisiji Klaudija Boras, Žana Kunji i Marija Molnar. Glazbu odabrao Miroslav Čorak.
Isplata jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica rasta troškova života korisnicima mirovine počinje u ponedjeljak, 23. listopada, za što je osigurano 64 milijuna eura iz državnog proračuna a- izvijestili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Jednokratno novčano primanje dobit će 637.738 korisnika mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u Republici Hrvatskoj zatečenim u isplati mirovine za mjesec rujan 2023., ako im za taj mjesec ukupno isplaćeno mjesečno mirovinsko primanje ne prelazi 700 eura. Za 88.640 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu do 300 eura isplatit će se 160 eura jednokratno, i za to je osigurano 14.182.400 eura. Za 216.959 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 300,01 do 435 eura isplatit će se 120 eura jednokratno, i za to je osigurano 26.035.080 eura,
Za 207 847 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 435,01 do 570 eura isplatit će se 80 eura jednokratno, za što je osigurano 16.627.760 eura, a za 124 292 korisnika s mirovinom od 570,01 do 700 eura jednokratno će se isplatiti 60 eura, za što je osigurano 7.457.520 eura iz državnog proračuna.
Korisnicima koji će ostvariti mirovinu do 30. rujna 2023. i koji su zatečeni u isplati najkasnije na dan 15. studenoga 2023., kao i korisnicima s tzv. Inozemnim elementom, te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata će se izvršiti u prosincu 2023., i o tome će biti pravodobno informirani.
Isplata se provodi u skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života Vlade RH od 14. rujna.