Sandra Grgić
U Gradskom muzeju Vukovar upriličeno je svečano uručivanje Ugovora o stipendiranju za učenike i studente koji su ostvarili pravo na stipendiju za školsku i akademsku 2021./2022. godinu.
U Osijeku održana sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora.
Istražili smo kakva su očekivanja za žetvu 2022. godine.
U Slavoniji i Baranji cvjeta uzgoj lješnjaka.
Emisiju Svijet agrara uređuje i vodi Sandra Grgić. Glazbu odabrao Miroslav Čorak.
Na klizalištu u perivoju dvorca Eltz, a u organizaciji Gradskog muzeja Vukovar, u petak je u sklopu Manifestacije Noć muzeja održano svečano otvorenje u kojem su sudjelovali polaznici Škole klizanja na način da su na 10 tableta predstavili 10 tema virtualnog svijeta Gradskog muzeja Vukovar.
U sklopu programa otvorena je izložba i video prezentacija na temu 19. meridijan u posjetu Gradskom muzeju Vukovar.
- Suočeni s pandemijom koronavirusa, svi muzeji su se pripremili da dio svojih aktivnosti u prezentaciji kulturne baštine izvode digitalno. Upravo je i Gradski muzej Vukovar ovu manifestaciju iskoristio da bi prezentirao nešto što je stvarno, u našem gradu nešto novo, ali na digitalni način. Ovogodišnju manifestaciju nazvali smo 19. meridijan u posjetu Gradskom muzeju Vukovar. Jedna od prelijepih ideja je da činjenicu, ovoga puta apostrofiramo, a to je da 19. meridijan prolazeći u svojoj okomici prolazi kroz Vukovar, dotiče različite prostore u gradu no, baš u Eltzu prolazi kroz njegova vrata. To je jedna od prelijepih činjenica koju smo iskoristili da Dvorac Eltz i Gradski muzej Vukovar ugoste taj meridijan – pojasnila je ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, Ruža Marić.
Noć muzeja u Gradskom muzeju Vukovar zajedno s ravnateljicom Gradskog muzeja Vukovar Ružicom Marić, otvorio je pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Vukovara Josip Paloš koji se nazočnima obratio i izrazio zadovoljstvo činjenicom da Grad Vukovar u manifestaciji Noć muzeja sudjeluje već 17 godina.
- Grad Vukovar je grad bogate kulturne tradicije te se kao takav može pohvaliti sa čak tri muzeja – Muzej vučedolske kulture, Franjevački muzej i Gradski muzej Vukovar. Zadovoljstvo mi je da sva tri naša muzeja sudjeluju u obilježavanju ove manifestacije koja nažalost drugu godinu za redom u vrijeme pandemije. Nadam se da će već iduća godina biti na onaj standardni način te da ćemo svim posjetiteljima moći otvoriti vrata svih naših muzeja - zaključio je pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Vukovara Josip Paloš.
Nakon svečanog otvorenja uslijedio je i obilazak izložbe Stephana Lupina „Umjetnost u vrtlogu strasti, nemira i napetosti“ te virtualna prezentacija stalnih postava Gradskog muzeja Vukovar, a koje se prostiru na 3500 kvadratnih metara.
Agencija za plaćanja je završila postupak dodjele sredstava iz prijelaznog razdoblja 2021. – 2022. i s 54 lokalne akcijske grupe (LAG) ugovorila dodatnih 251 milijuna kuna za provedbu lokalnih razvojnih strategija.
S time su sredstva iz novog programskog razdoblja 2021. – 2027. na raspolaganju LAG-ovima za daljnju distribuciji korisnicima u skladu s lokalnom razvojnom strategijom (LRS) svakog pojedinog LAG-a.
Od ukupno 251 milijun kuna, gotovo 195 milijuna je namijenjeno distribuciji korisnicima putem LAG natječaja za različite operacije iz Programa ruralnog razvoja, a sve u skladu s LRS.
S obzirom na činjenicu da je jedno od temeljnih LEADER načela pristup „odozdo prema gore“ (bottom up), glavni uvjet za prijavu na LAG Natječaj je da korisnik ima sjedište na LAG području te se projekt mora provoditi na tom području.
Valja naglasiti kako su LAG-ovi u dosadašnjoj provedbi LRS putem LAG natječaja odabrali 2.639 projekta ukupne vrijednosti 400 milijuna kuna (103% ukupne alokacije), Agencija za plaćanja je ugovorila projekte vrijednosti 372 milijuna kuna (97%) i isplatila 195 milijuna kuna (50%).
Slijedom navedenog, Ministarstvo poljoprivrede obaviještava sve potencijalne korisnike da se o mogućnostima prijave na LAG natječaje obrate LAG-u prema svome sjedištu.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u petak je izjavio kako još ne može potvrditi točan datum početka masovnoga testiranja djece, budući da je postupak nabave tri milijuna testova u tijeku, dodavši da će se početkom idućeg tjedna vjerojatno znati više.
- Onog trenutka kada svi testovi budu distribuirani po svim školama u Hrvatskoj, tog trenutka će projekt masovnog testiranja djece započeti. U ovom trenutku ne mogu vam reći datum jer je u tijeku postupak nabavke tri milijuna testova. Dakle, treba provesti nabavu i distribuciju - rekao je Fuchs.
Na pitanje hoće li se testirati i vrtićka djeca, ministar znanosti i obrazovanja istaknuo je kako se u ovoj fazi neće testirati jer bi to bilo, kako je rekao "prekomplicirano i zahtjevno".
- To su mala djeca i mislim da za to ovog trenutka nema potrebe. Što se pak tiče školske djece, nama nije intencija da vidimo koliko ima zaraženih ili asimptomatskih slučajeva. Naša osnovna misao i namjera provođenja ovakve akcije je da imamo što više djece u razredima, da ih ne šaljemo u samoizolaciju kao do sada - naglasio je Fuchs dodavši kako se takvim pristupom može vratiti najveći dio djece u školu. Time će se, smatra, podignuti kvalitetu nastave jer, kako je rekao "izolacije i on line nastava izuzetno negativno utječe na psihu i psihofizički razvoj djece".
- To želimo spriječiti, djeca se moraju družiti jer tako dolazi do međusobne interakcije. Ako toga nema, dobijete asocijalne osobe i štete su nepopravljive. Možemo nadoknaditi rupe u znanju, ali štete u psihičkom razvoju, ne možemo - poručio je Fuchs.
U Hrvatskoj je u prošloj godini preminulo ukupno 63.611 ljudi, što je za 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
U razdoblju otkad je službeno proglašena epidemija covida-19 u Hrvatskoj, broj preminulih od ožujka 2020. do prosinca 2021. porastao je za 16,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek (2015.-2019.) za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 16.146 više.
Prema privremenim podacima, u Hrvatskoj je u prosincu 2021. zabilježeno 7.313 umrlih, što je porasta za 57,6 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, odnosno 2672 umrlih više.
Dosad najviše umrlih u Hrvatskoj u jednome mjesecu, njih 7.608, bilo je u prosincu 2020. godine. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 63,9 posto ili 2.967 umrlih više.
DZS je napravio grafikon koji prikazuje podatke o umrlima po mjesecima od siječnja 2020. do prosinca 2021. i prosječan broj umrlih za razdoblje 2015.-2019., iz čega je vidljivo da broj umrlih u 2020. i 2021. u više mjeseci iskače nad prosjekom.
U petogodišnjem razdoblju, najviše ljudi umiralo je u siječnju (u prosjeku njih 5.485), a potom u ožujku (4.797), prosincu (4.641) te u veljači (4.615), ali krivulja umrlih nije imala mnogo veći porast tijekom tih zimskih mjeseci u odnosu na ostatak godine.
S druge strane, u dvije pandemijske godine krivulja umrlih bilježi značajan porast koji počinje već u listopadu (4.826 preminulih 2020. i 4.764 preminulih 2021.), kulminira u prosincu i potom pada do veljače.
DZS napominje da privremeni podaci o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja.
Također su objavljeni privremeni podaci o sklopljenim brakovima, koji pokazuju da je ukupan broj sklopljenih brakova lani bio 19.946, što je za 0,6 posto ili 112 sklopljenih brakova manje u odnosu na prosječan broj u razdoblju 2015.-2019.
U razdoblju od proglašenja epidemije, broj sklopljenih brakova od ožujka 2020. do prosinca 2021. manji je za 12,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno sklopljeno je 4.979 brakova manje.
Daleko najveće odstupanje od prosjeka zabilježeno je tijekom proljeća 2020., kada je na snazi bio prvi lockdown i kada su vjenčanja imala stroga epidemiološka ograničenja. Tako je, primjerice, petogodišnji prosjek za travanj 1695 sklopljenih brakova, a 2020. sklopljeno ih je tek 288.
Podaci o stanovništvu starijem od 65 godina pokazuju kako je svaki peti stanovnik Hrvatske u dobi od 65 ili više godina, a u toj populaciji veći je broj žena. Starijih žena je 2020. godine bilo 508.558, a muškaraca 354.105.
Očekivano trajanje života u 2020. u odnosu na 2019. smanjilo se za 0,7 godina i za muškarce i žene.
Prvi centar za svjetlovodne tehnologije edukacijskog tipa u Hrvatskoj otvoren je u Vinkovcima s ciljem stvaranja osposobljenih kadrova koji su trenutno prilično traženi na tržištu rada.
Predstavljeni rezultati istraživanja Potrebe starijih osoba za socijalnim i zdravstvenim uslugama.
Komemorativnim skupom u Osijeku obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Donosimo programe vukovarskih muzeja za Noć muzeja.
Dnevnik 1 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
