U povodu međunarodnog dana Dunava, a u organizaciji Hrvatskog kulturno-glazbenog društva „Dunav” Vukovar održana je manifestacija „DUNAV SVOME GRADU” – 15. susret folklornih društava u gradu Vukovaru.

U organizaciji Franjevačkog samostana Vukovar, a u suorganizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – područni centar Vukovar, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog instituta za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te Državnog arhiva u Vukovar, u Pastoralnom centru sv. Bone u tijeku je znanstveni skup "300 godina franjevačke crkve u Vukovaru (1723.-2023.) koji je okupio veliki broj znanstvenika i stručnjaka.

Na skupu će svoje radove prezentirati ukupno 27 sudionika iz različitih znanstvenih, visokoobrazovnih, kulturnih i crkvenih institucija i ustanova, a prezentirat će ukupno 22 teme, strukturirane u 2 uvodna predavanja i 4 sjednice.

- Za znanstveni skup pripremljen je sadržajan i vrijedan program koji ulazi u duboku povijest, od samih početaka, dolazaka franjevaca u Vukovar, nakon odlaska Osmanlija 1687. godine pa sve do danas. Obuhvatili smo dugu povijest od 300 godina. Naglasak je stavljen na vrijeme Domovinskog rata, što je zasigurno bilo nateže razdoblje u vukovarskoj povijesti, kada su svi zajedno i duhovna lica i hrabri branitelji odigrali važnu ulogu za cijelu našu domovinu i to je nešto što moramo uvijek čuvati u našoj baštini. Kroz dugi niz godina djelovanja franjevaca, htjeli smo istaknuti vrijeme baroka kao i vrijeme prosvjete kada se u samostanu održavao visoki filozofski i teološki studij. 19. stoljeće znamenito je po tome što su upravo franjevci bili ti koji su započeli sa stvaranjem modernog jezika. I 20. stoljeće je imalo svojih težina, u njemu su se odvila tri velika rata - Prvi i Drugi svjetski i Domovinski rat gdje su franjevci uvijek bili na svojemu mjestu, nikada nisu napuštali samostan, a i kada su morali otići, 18. studenoga 1991. godine, opet su se vratili i ponovno žive u simbiozi s građanima grada Vukovara. Ovo je za nas vrlo značajna obljetnica, obuhvaća dug period i velik sadržaj - naglasio je župnik župe sv. Filipa i Jakova fra Ivica Jagodić.

POVIJEST FRANJEVACA

Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i predsjednik programsko organizacijskog odbora skupa pojasnio je kako je ovaj znanstveni skup nastavak znanstvenog skupa održanog 2020. godine pod nazivom „Franjevci u Vukovaru”.

- Na današnji dan prije 300 godina blagoslovljen je, posvećen i položen kamen temeljac Crkve sv. Filipa i Jakova apostola u Vukovaru. Želeći obilježiti tu veliku obljetnicu, značajnu za franjevačku prisutnost na ovim prostorima, za povijest Vukovara, za Katoličku Crkvu u ovome kraju, organizirali smo znanstveni skup na kojemu sudjeluje 27 uglednih znanstvenika i stručnjaka koji će iz različitih motrišta, od povijesti, demografije, teologije... procijeniti i ocijeniti tri stoljeća franjevačke prisutnosti na ovim prostorima. Ovaj je skup nadogradnja znanstvenoga skupa kojega smo organizirali u pandemijskoj 2020. godini koji je bio naslovljen Franjevci u Vukovaru gdje smo više pažnje posvetili sakralnom i kulturnom blagu. Na ovome se skupu više razmatra povijesni kontekst uspostavi osnivanja franjevačkog samostana u Vukovaru, njegova djelovanja kroz mnoga stoljeća, a govorit ćemo i o demografiji u Vukovaru u kontekstu župske statistike, značajnim ličnostima i osobama, franjevcima koji su djelovali na ovome prostoru. Vjerujemo da ćemo s ovoga skupa, kada objavimo zbornik radova, dobiti jednu vrlo značajnu bibliografiju franjevačke prisutnosti u Vukovaru koja je iznimno važna i za franjevački red, ali je možda još i važnija za povijest Vukovara i Vukovaraca – rekao je Živić pojašnjavajući kako bi zbornik svjetlo dana trebao ugledati 2024. godine.

SURADNJA S DRŽAVNIM ARHIVOM VUKOVAR

Petar Elez, ravnatelj državnog arhiva u Vukovaru istaknuo je kako je suradnja s Franjevačkim samostanom Vukovar višegodišnja, a skup je samo nastavak iste.

- Ovo je zapravo nastavak vrlo dobre, konkretne suradnje Arhiva s ostalim ustanovama, a napose s Franjevačkim samostanom Vukovar. Ta suradnja vidljiva je već dulje vrijeme, a najznačajnija je bila Kronika franjevačkog samostana. Sada, u kontekstu 300 godišnjice prisustva franjevaca u Vukovaru i velikog obola kojeg su dali, prvo pastoralu u vjerničkom, duhovnom životu, a zatim i u znanstvenom, teološkom smislu i uopće kao jedna duhovna snaga našega grada i Vukovarsko-srijemske županije, mi ovim skupom nastojimo popratiti njihovo djelovanje u smislu pregleda jednog konteksta vremena u kojem su oni započeli i djelovali. Kroz, u prvom redu povijesne teme, ali i demografske, sociološke... popratiti njihovo djelovanje s više aspekata, rasvijetliti iz više kutova kako bi se osvijestilo koliko su franjevci i zašto važni za naš grad – naglasio je Elez.

Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest naglasio je kako je čast biti suorganizator ovoga skupa.

- Hrvatski institut za povijest, naša podružnica za Slavoniju, Srijem i Baranju u Slavonskom Brodu od početka je suorganizator ovoga skupa, što nam je čast jer se mi ponajprije bavimo poviješću ovoga područja. S obzirom da je crkva u Slavoniji, a franjevci posebno, bitan čimbenik povijesti ovoga kraja, zapravo bih rekao da su vukovarski franjevci srce i duša ovoga grada, kroz cijelu njegovu povijest, naročito u zadnjim, najtežim godinama vukovarske povijesti, smatrali smo da je neophodno da što više naših znanstvenika sudjeluje u ovome skupu, da doprinesu svojim znanjem i istraživanjima, da bolje upoznamo ne samo povijest ovoga samostana već i povijest cijeloga Vukovara i ovoga kraja. Sve kako bi naše buduće mlade generacije bolje poznavale svoju prošlost, iz nje učili, iz nje izvlačili pouke. No, naglašavam, ne smijemo živjeti u prošlosti, nego učiti iz nje i nadajmo se da će to što učimo biti pozitivno, da se povijest neće zlorabiti i da se iz nje neće stvoriti loša budućnost.

UTJECAJ FRANJEVACA 

Znanstvenom skupu su uz brojne znanstvenike i stručnjake nazočili i zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Josip Paloš.

- Tristo godina franjevaca i tristo godina franjevačke crkve u Vukovaru, uistinu jedan podatak koji govori o snažnom utjecaju franjevaca na području grada Vukovara i puno šire. Kroz povijest franjevci su dali uistinu veliki obol u očuvanju kulturnog, ali i vjerskog života Vukovara. Ono što je bitno i zašto dajemo potporu ovakvim skupovima je to što će nakon izdavanja zbornika, kroz znanstveni pristup, cijela povijest franjevaca i naše crkve sv. Filipa i Jakova postaje trajno uklesana za buduće generacije, za sigurnost da se povijest ne iskrivljuje jer moramo znati tko je Vukovar gurao naprijed, a franjevci su sigurno bili jedni od tih – naglasio je zamjenik Sušac.

Danas je Dan antifašističke borbe koji se obilježava u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska, osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.

Tim povodom pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje grada Vukovara Darko Dimić svim žrtvama fašizma odao je počast i zapalio svijeću podno spomen križa žrtvama za slobodnu Hrvatsku, na ušću Vuke u Dunav.
- U temelje Europske unije antifašizam je utkan. Republika Hrvatska, kao sastavnica Europske unije, u svom ustavu ima utkan antifašizam. Naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman bio je antifašist. Na ovaj dan važno je naglasiti da svi moramo biti oprezni kod ocjene antifašizma, moramo razlikovati antifašizam od komunizma i totalitarnih sustava jer ono što se dogodilo nakon 1945. - veliki zločini na području bivše Jugoslavije, ali i cijelog istočnog bloka, moramo razlikovati od antifašizma. Antifašizmu uvijek moramo reći da, a totalitarnim sustavima ne – naglasio je pročelnik Dimić.

Podsjetimo, prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska od 2002. godine obilježava 22. lipnja kao praznik.

Iz središta Vukovara, po 19. put, krenula je biciklistička karavana “Put prijateljstva Vukovar – Ljubljana” koju organizira Hrvatsko društvo Ljubljana. Karavana je dugačka 500 kilometara, a posvećena je svim poginulim hrvatskim braniteljima od Vukovara do Ljubljane.

Karavanu biciklisti voze u tri etape: prva je Vukovar – Đurđevac, druga Đurđevac – Samobor te treća Samobor – Ljubljana, a tradicionalno započinje u Vukovaru, gradu simbolu otpora i pobjede, u znak odavanja počasti svim hrvatskim braniteljima.

- U ovogodišnjoj karavani sudjeluje 30 biciklista s pratnjom. Dužinu od 500 kilometara biciklisti će prolaziti tri dana. Cilj karavane je povezati ne samo dva grada heroja nego i dva naroda - naglasio je inicijator i voditelj karavane Milan Pavelić.

Sudionike karavane na put su ispratili zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje Darko Dimić.