U protekla 24 sata u Hrvatsko je je zabilježeno 2.480 novih slučajeva  zaraze virusom SARS-CoV-2 pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas 14.843 – izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite.

Tijekom posljednja 24 sata na području Osječko-baranjske županije u KBC-u Osijek i Zavodu za javno zdravstvo OBŽ testirana su 394 zaprimljena uzoraka od kojih su 122 bila pozitivna na koronavirus – stoji u priopćenju Stožera civilne zaštite OBŽ.  

Od 122 novopozitivne osobe najviše je iz Osijeka i osječkih prigradskih naselja, njih 49. Po 11 novopozitivnih ima prebivalište na područjima gradova Valpovo i Đakovo, a 9 na području Donjeg Miholjca. U Belišću je 7 novopozitivnih, u Belom Manastiru 5, a u Našicama dvoje, na području općine Čepin 8, u općini Antunovac četiri, Bizovac tri, po dvije na području Levanjske Varoši, Viškovaca i Petrijevaca te po jedna osoba iz Bilja, Erduta, Đakovačke Satnice, Semeljaca, Draža, Vladislavaca i Kneževih Vinograda.

Na području županije hospitalizirano je 135 osoba oboljelih od COVID-19, od toga 19 u našičkoj bolnici, a 116 u KBC-u Osijek od kojih je, kao i jučer, 25 osoba na respiratoru.

Preminula je jedna muška osoba, iz Selaca Đakovačkih, 1951. godište, a osim COVID-19 imala je i druge komorbiditete.

Prema podacima pristiglim u Zavod za javno zdravstvo OBŽ pod mjerom samoizolacije danas je ukupno 4606 osoba.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 56 novih pozitivnih osoba na COVID-19 – izvijestio je Stožer civilne zaštite VSŽ.

U protekla 24 sata zabilježeno je 1.165 novih slučajeva zaraze koronavirusom pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas 14.734 – stoji u priopćenju Nacionalnog stožera civilne zaštite.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 69 novih pozitivnih osoba na COVID-19 - izvijestio je Stožer civilne zaštite VSŽ. 

Izgradnja Vukovarskog vodotornja započela je 1964. godine, a dovršena 1968. kada je i pušten u rad. Tada je sa svojih 50 metara visine bio drugi po visini vodotoranj u svijetu, no danas je zasigurno najpoznatiji kao najveći simbol obrane Vukovara. Tijekom srbo-četničke agresije na grad 1991. godine, pogođen je sa 640 projektila, no odbio se srušiti. Sa svim svojim ranama i ponosnim stijegom na vrhu potaknuo je hrvatsko zajedništvo kojim su u donatorskoj akciji prikupljena sredstva za njegovu obnovu.

Pogled s najponosnijeg mjesta na svijetu omogućilo je čak 6.987 donatora sa svih kontinenata, a njihova će imena ostati zauvijek upisana u ovaj spomenik hrvatskog stradanja u prošlosti i simbol zajedništva u budućnosti.

Danas je Vodotoranj konzerviran izvana te baš kao i hrabri ratnici ne skriva svoje ožiljke nego ponosno priča priču o otporu i snazi. Unutrašnjost Vodotornja je Memorijalno spomen obilježje Domovinskog rata i krije slike i uspomene na sve one kojih više nema i na dane koje Hrvatska zaboravit neće.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekao je kako je ponosan i sretan jer je došao dan kada Vodotoranj otvara svoja vrata.

- Otvorenje jednog ovakvog objekta puno znači gradu Vukovaru i vukovarcima, ali i cijeloj Hrvatskoj. Cijela Hrvatska zajedno s dijasporom bila je uključena u obnovu Vodotornja. Presretni smo što smo dočekali da Vodotoranj otvori svoja vrata. Ono što nas očekuje i čemu se veselimo je to da će Vodotoranj dati kroz svoju dostupnost posjetiteljima, dodatnu prepoznatljivost Vukovaru i svega dobroga, od čega će građani Vukovara profitirati i bolje živjeti, od onih radnih mjesta o kojima smo govorili pa sve do objekata privatnih, ugostiteljskih i smještajnih koji niču uz sami objekt. Vodotoranj će omogućiti gradu Vukovaru jednu novu dimenziju – rekao je Penava.

Radovi na obnovi Vodotornja započeli su u svibnju 2017. godine, a predviđen završetak bio je do kraja 2018. uz procjenu troškova od oko 20 milijuna kuna, no konačna obnova Vodotornja na kraju iznosi 46 milijuna kuna od kojih je kroz donacije prikupljeno 39 milijuna kuna. 

Prema riječima Ivana Penave zbog stanja operative i grešaka na projektu obnova se odužila sve do jeseni 2020. godine.

- Do poteškoća u obnovi došlo je prvo zbog kompliciranosti samog Vodotornja i nepoznanicama koje su bile prisutne, a koje se nisu mogle sagledati obzirom na oštećenost unutar same građevine i postojanja vodospreme koju je bilo potrebno ukloniti kako bi se mogli uočiti drugi detalji – rekao je Penava te naglasio kako je bilo i različitih propusta kako u fazi projektiranja tako i u fazi izvođenja radova.

- Ostaju još neki manji radovi na kojima ćemo u mjesecima pred nama raditi – pojasnio je gradonačelnik.

Zbog epidemioloških mjera vezanih uz pandemiju koronavirusa svečanost je bila zatvorena za javnost, ali omogućeno je izravno praćenje preko službenih internetskih stranica Grada Vukovara (www.vukovar.hr) i tvrtke Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva d.o.o. (www.vukovarskivodotoranj.hr), kao i putem društvenih mreža - Facebook stranica Grada Vukovara, gradonačelnika Ivana Penave, zamjenika gradonačelnika Marijana Pavličeka i zamjenice Ivane Mujkić,  Vukovarskog vodotornja – simbola hrvatskog zajedništva te putem etera HRV-a.

Ravnateljica Hrvatskoga zavoda za hitnu medicinu prim.mr. Maja Grba-Bujević i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić predali su dva nova vozila hitne medicinske službe ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije Mati Matiću.