Sandra Grgić
U zgradi Doma za starije i nemoćne osobe Vukovar održana je vježba evakuacije i gašenja požara.
Domovinski pokret grada Vukovara održao je konferenciju za medije na temu realizacije volonterskog centra Domovinskog pokreta. Riječ je o volonterskom centru kroz koji volonteri Domovinskog pokreta pružaju pomoć osobama starije životne dobi koje su u potrebi i kojima treba pomoć. Volonterski centar funkcionira na način da potrebiti građani ponedjeljkom i srijedom od 9 do 11 sati mogu kontaktirati Domovinski pokret te ih zatražiti pomoć, a 40-tak volontera spremno je pomoći u obavljanju svih aktivnosti koje mogu napraviti umjesto vas ili vam pomoći pri obavljanju istih.
- Razlog okupljanja je jedna lijepa stvar koju smo osmislili i krenuli s realizacijom prije desetak dana. Sama ideja nastala je od toga da smo htjeli nešto napraviti, u povodu Dana grada Vukovara, za naše potrebite građane. Svi znaju da smo mi politička opcija i da nam je osnovna djelatnost političko djelovanje no, to ne znači da kroz nekakve svoje akcije ne možemo pomoći, volontirati i dati doprinos našoj zajednici. Upravo zato smo promišljali što mi možemo učiniti i shvatili smo da je najpotrebitija skupina osobe starije životne dobi te da njima trebamo pomoći. Svi znate da je grad Vukovar unazad nekoliko godina provodio projekt Zaželi koji je, nažalost završio, a veliki broj naših starijih građana i dalje ima potrebu za određenom vrstom pomoći stoga smo se odlučili organizirati i pomoći im. U našem volonterskom centru trenutno je oko 40-tak osoba. Pokrenuli smo jednu Volontersku akciju u kojoj smo odlučili staviti se na raspolaganje našim sugrađanima starije životne dobi. Osmislili smo i izradili letak na kojemu su sve informacije kako zatražiti pomoć prilikom odlaska kod liječnika, odlaska u nabavu, ljekarnu ili bilo što drugo što nama mlađima predstavlja manji napor – rekla je predsjednica Domovinskog pokreta grada Vukovara Ivana Mujkić te pojasnila kako su sazvali konferenciju isključivo kako bi građane upoznali s ovim volonterskim centrom jer cilj nije bio hvaliti se o napravljenom dobrom djelu.
- Nadamo se da ćemo ovom akcijom olakšati svakodnevne aktivnosti potrebitim građanima koji će nas pozvati te da ćemo na taj način pokazati i da političko djelovanje može imati puno više smisla kada se resursi koriste za pomoć zajednici i potrebitima – naglasila je Mujkić.
David Vlajčić, član Domovinskog pokreta Vukovar pozvao je sve one koji trebaju pomoć da se jave jer broj volontera neprestano raste.
- Zlatko Zaoborni i Miroslav Mudri dežurne su osobe u volonterskom centru Domovinskog pokreta koji će ponedjeljkom i srijedom od 9 do 11 sati zaprimati pozive na broj 099/434-3849. Jedan od naših volontera javit će vam se na dan kada vam je pomoć potrebna i dogovoriti s vama sve detalje. Molimo sve naše sugrađane za strpljenje jer je broj poziva sve veći – rekao je Vlajčić.
Tri nagrade Suncokreta ruralnog turizma Hrvatske stigle u našu županiju.
Razgovor s voditeljem LAG-a Srijem.
Mogućnosti korištenja digitalnih rješenja u poljoprivredi.
Emisiju Svijet Agrara uredila i vodila Sandra Grgić. Suradnici na emisiji Vanessa Kupina, Valerija Lozančić i Milan Paun. Glazbu odabrao Miroslav Čorak.
U Osječko-baranjskoj županiji evidentirano je 29 novopozitivnih osoba na koronavirus – stoji u priopćenju Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije.
U petak 13. svibnja 2022. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata - izvijestio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Jednokratno novčano primanje dobit će 633 095 korisnika mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju, koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, i za to je osigurano 411.058.700,00 kuna iz državnog proračuna.
Za 63 501 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu do 1.600,00 kuna isplatit će se 1.200,00 kuna jednokratno, i za to je osigurano 76.201.200,00 kuna.
Za 101 945 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 1.600,01 do 2.100,00 kuna isplatit će se 900 kuna jednokratno, i za to je osigurano 91.750.500,00 kuna.
Za 280 237 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 2.100,01 do 3.100,00 kuna isplatit će se 600 kuna jednokratno, i za to je osigurano 168.142.200,00 kuna, a za 187 412 korisnika s mirovinom od 3.100,01 do 4.100,00 kuna jednokratno će se isplatiti 400 kuna, i za to je osigurano 74.964.800,00 kuna iz državnog proračuna.
Odlukom o izmjenama Odluke Vlade Republike Hrvatske o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata izmijenjen je iznos najvišeg ukupnog mjesečnog mirovinskog primanja s 4.000,00 na 4.100,00 kuna iznad kojeg korisnici mirovine ne ostvaruju pravo na jednokratno novčano primanje te se propisuju novi iznosi ukupnog mirovinskog primanja po razredima, uvećani u skladu s novom aktualnom vrijednošću mirovine od 1. siječnja 2022.
Korisnicima koji imaju mirovinu do 1.600,00 kuna isplatit će se jednokratno novčano primanje u iznosu od 1.200,00 kuna, onima s mirovinom od 1.600,01 do 2.100,00 kuna mirovine 900,00 kuna, s mirovinom od 2.100,01 do 3.100,00 kuna 600,00 kuna, a onima s mirovinom od 3.100,01 do 4.100,00 kuna isplatit će se 400,00 kuna.
Korisnicima mirovine s tzv. inozemnim elementom kao i korisnicima kojima su postupci ostvarivanja prava na mirovinu u tijeku jednokratno novčano primanje isplatit će se najkasnije u srpnju 2022. i o tome će korisnici biti pravodobno informirani.
Korisnici mirovine s inozemnim elementom za isplatu jednokratnog novčanog primanja trebaju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti dokaz o iznosu mirovine za ožujak 2022. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja. Dokaz može biti potvrda banke ili izvadak iz bankovnog računa iz kojeg se vidi netoiznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za ožujak 2022. ili potvrda inozemnog nositelja o visini mirovine isplaćene za ožujak 2022.
Dokaz treba dostaviti do 30. lipnja 2022. putem online obrasca, odnosno poštom ili osobno područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta uz popunjenu Tiskanicu za dostavu podataka o visini inozemne mirovine. Tiskanica se može preuzeti na internetskim stranicama HZMO-a, u područnim ustrojstvenim jedinicama ili kupiti u prodavaonicama Narodnih novina.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je zajedno s državnim tajnikom Šimom Mršićem i ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović primila u službeni posjet predstavnike Hrvatskog lovačkog saveza na čelu s novim predsjednikom Ivicom Budorom, koji je na to mjesto izabran nakon iznenadne smrti generala-pukovnika Đure Dečaka, a koji je za kormilom hrvatskog lovstva proveo šest uzastopnih mandata.
Tijekom sastanka se razgovaralo o temama poput šteta u poljoprivredi, osiguranju za štete od divljači u prometu i usklađivanju postojećeg zakonodavnog okvira s europskom praksom.
Dodatno, nastavit će se kontinuirano raditi na rješavanju pitanja iz područja lovstva te će se organizirati međuresorni i koordinacijski sastanci, a jedna od aktualnih tema je lovstvo u novom programskom razdoblju.
Ministarstvo poljoprivrede je kroz operaciju 8.5.2. iz Programa ruralnog razvoja, koja se odnosi na uspostavu i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture odobrilo osam programa lovoovlaštenika. Također, od 2018. do 2022. ukupno je dodijeljeno 108,9 milijuna kuna za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač za područje cijele Republike Hrvatske. U 2021. godini raspisana su dva javna natječaja, za zaštitna sredstva za policu za štete u poljoprivredi putem kojih je dodijeljeno oko 2,2 milijuna kn. U tijeku je Natječaj za sufinanciranje police osiguranja za štete od divljači na poljoprivrednim usjevima u vrijednosti 4 milijuna kuna, s rokom prijave do 15. studenoga 2022. godine, a do sada je ukupno dodijeljeno oko 2 milijuna kuna.
U Vukovaru, u Palači Srijem, održana je druga konferencija Zajednice povratnika Hrvatskog podunavlja pod nazivom "Mirna reintegracija nije završena", pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja.
Teme druge konferencije „Mirna reintegracija nije završena” su Naknada ratne štete – prava i legitimna očekivanja hrvatskih povratnika, Mirna reintegracija nije završena te Ratni zločini ne zastarijevaju.
Predsjednik zajednice povratnika Hrvatskog Podunavlja Ivica Klem naglasio je kako je naglasak ove konferencije stavljen na činjenicu da proces Mirna reintegracija nije završilo unatoč svim pokušajima da konačno zatvorimo priču oko integracije svih stanovnika Hrvatskog Podunavlja.
- Nažalost, najveći pad broja stanovnika bilježi se na istoku Hrvatske, na ovom području koje je u besperspektivnom stanju i želimo osvijestiti i središnju državnu vlast, regionalnu i lokalnu te se staviti u funkciju medijatora koji bi mogli pomoći da ovaj prostor zaživio. Ovaj prostor ima sjajnu perspektivu i mi želimo poslati poruku cjelokupnoj javnosti da ne odustajemo od završetka Mirne reintegracije u kojoj očekujemo da uz većinski hrvatski narod i sve nacionalne manjine prihvate pomirbu i suživot na ovome prostoru, bez da se dijelimo u vrtićima i trećoj životnoj dobi. Očekujemo od Vlade Republike Hrvatske da po uzoru na povjerenstvo koje je oformila s udrugom logoraša srpskih koncentracijskih logora, slično povjerenstvo oformi i s nama kako bi preispitali mogućnosti oko naplate ratne štete – poručio je Klem.
Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić rekao je kako Vlada Republike Hrvatske i nadležna ministarstva intenzivno rade na rješavanju problema koji muče ratne stradalnike.
- Trenutno radimo s Hrvatskim društvom logoraša srpskih koncentracijskih logora vezano za tužbe koje su pokrenute – pojasnio je Nakić.
Damir Dekanić župan Vukovarsko-srijemske županije istaknuo je kako je Vukovarsko-srijemska županija spremna pomoći svim stanovnicima županije među kojima ima puno povratnika.
U Vukovaru je održana 4. sjednica Koordinacije župana, gradonačelnika i načelnika Vukovarsko-srijemske županije na kojoj su bile četiri točke dnevnoga reda među kojima i „Mogućnosti korištenja digitalnih rješenja u poljoprivredi, okolišu i primarnoj infrastrukturi na području Vukovarsko – srijemske županije” čiji je izvjestitelj bio Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.
- Svi znamo da je digitalizacija postala svjetski trend i da je opće upotrebljiva na svim razinama. Također, svi znamo i da je poljoprivreda prostorno i proizvodno jako vezana uz količine kvalitete mjerenja pa i uz cijeli prostor kojim mi gospodarimo. Mi smo sada u prilici bolje gospodariti našim prostorom. Sada imamo desetak mogućnosti za bolje gospodarenje tlom. Isto tako, s digitalizacijom možemo kroz neku bazu podataka stvarati nove lokalne strategije na području naše županije uključujući i to kako pametnije koristiti zemljišta. Jedan od velikih problema naše županije je taj što mi obrađujemo 140 hektara zemlje, a u upisniku je 130. Za tih 10 tisuća hektara mi ne možemo naći pravnu osnovu i time gubimo silne novce koje možemo dobiti kroz izravne potpore za prostor – pojasnio je Matić.
Na pitanje koriste li naši poljoprivrednici digitalizaciju i u kojem opsegu, Matić je pojasnio kako će se rijetko naći poljoprivrednik koji ne koristi digitalizaciju.
Osvrnuo se i na odluku Vlade Republike Hrvatske vezanu uz izgradnju logističko distributivnih centara.
- To ohrabruje jer će naši proizvođači gospodariti svojim proizvodima do usta potrošača. Proizvođači više neće morati svoje proizvode odnositi van svoje županije nego će donijeti u naš logistički distributivni centar koji se gradi području grada Vinkovaca – naglasio je Matić.