Sandra Grgić
U maloj županijskoj vijećnici u Vinkovcima potpisani su i uručeni ugovori za dodjelu potpora za razvoj i unapređenje slatkovodnog ribarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Odobreno je 12 zahtjeva za što će iz županijskog proračuna biti dodijeljeno 43.657,13 eura.
Tim sredstvima uglavnom će se financirati funkcioniranje rada ribočuvarske službe, radovi i nabavka oprema za uređenje vodotoka, zaštita i čuvanje ribolovnih voda, poribljavanje voda, nabavka ribolovnih alata i informatičke opreme te izgradnja uređenje i opremanje ribičkih domova i ribolovnih staza.
Prema riječima zamjenika pročelnice Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ Krunoslava Buhača dobar dio dodijeljenih sredstava ide na poribljavanje voda i rad ribočuvarske službe.
- Dodjela potpora proizlazi iz Zakona o slatkovodnom ribarstvu gdje moramo ulagati u unaprijeđenje i razvoj ribarstva. Daleko najveći iznos novca ide na poribljavanje voda, na rad ribočuvarske službe, te na ostale mjere poput uređenja ribičkih domova i staza – rekao je Buhač istaknuvši da je u području gospodarskog ribolova na području županije izdan mali broj povlastica te da je prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, riba u vodama Vukovarsko-srijemske županije u jako dobrom stanju i da je ima jako puno.
Na području naše županije četiri je ovlaštenika ribolovnog prava, a oni su Sportsko ribolovni savez VSŽ, Zajednica sportsko ribolovnih udruga Vukovar, Bajer Vinkovci i Šaran Cerna, a uz to tu je i 55 ribičkih udruga.
Predsjednik Zajednice športsko ribolovnih udruga Vukovar Saša Piljaš zahvalio je Županiji na dodijeljenim sredstvima.
- Sredstva ćemo uložiti u daljnji razvoj ribolovnih voda te uređenje infrastrukture, poboljšanje opreme i rada ribočuvarske službe i edukacije. U fokusu je riba i riblji fond, te zadovoljstvo domaćih ribolovaca i svih koji dolaze širom lijepe naše – poručio je Piljaš.
Više od 17 tisuća eura potpora dodijeljeno je Športskom ribolovnom savezu Vukovarsko-srijemske županije koji broji ukupno 4.200 članova. Prema planu upravljanju, županijski savez u jednoj godini ima obvezu poribiti vode s gotovo pet tona ribe.
- Poribljavanje nam predstavlja najveći problem jer moramo ispoštovati određenu količinu ribe kojom moramo poribiti vode, a cijena je udvostručena. Nama je poribljavanje na bazi godine gotovo 25 tisuća eura. Zato ćemo primarno iskoristiti sredstva za poribljavanje voda te za opremanje ribočuvarske službe i angažman ribočuvara – pojasnio je Zlatko Kobašević, predsjednik Športskog ribolovnog saveza VSŽ, naglasivši kako je nekadašnja cijena ribe bila između 17-18 kuna dok danas stoji 5 eura.
U Vukovarskom večernjem dnevniku poslušajte:
Vukovarsko-srijemska županija osigurala preko 40 tisuća eura za slatkovodno ribarstvo,
Za vinkovačke umirovljenike i ove godine osigurane božičnice,
Radi jakog vjetra na području Vukovarsko-srijemske županije bez struje ostalo preko 5.000 kućanstava.
Vukovarski večernji dnevnik uređuje i vodi Sandra Grgić.
U Vukovarskom večernjem dnevniku poslušajte:
Odana počast žrtvama Veleprometa ,
Održan 17. mimohod „Vi ste naš ponos, mi smo vaša snaga”,
Održan i 20. novinarsko - književnički susret "Grad to ste vi".
Vukovarski večernji dnevnik uređuje i vodi Sandra Grgić.
U okviru Dana sjećanja na žrtvu Vukovara polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod spomen ploče žrtvama Veleprometa odana je počast žrtvama srpskih koncentracijskih logora.
U Vukovarskom večernjem dnevniku poslušajte:
- Kod Borovo commerca održan komemorativni skup,
- Odana počast hrvatskim braniteljima i civilima stradalim 1991. godine u Borovu selu te žrtvama ekshumiranim iz masovne grobnice na farmi Lovas,
- Donosimo sve o obrani Borova naselja u Domovinskom ratu.
Vukovarski večernji dnevnik uređuje i vodi Sandra Grgić.
Nakon sloma obrane Vukovara, 19. studenog prije 33 godine, pripadnici JNA i sprskih paravojnih postrojbi okupirali su i Borovo Naselje. Skladište nekadašnje tvornice Borovo Commerce služilo je za vrijeme opsade grada kao sklonište, ali i pričuvna ratna bolnica. U trenutku ulaska agresora u skladište tamo se nalazilo stotine ranjenika, od kojih su mnogi odvedeni u nepoznato. Za neke od njih ni dan danas se ne zna ništa. Naime, na ovaj je dan 1991. ubijena 51 osoba, a u tri mjeseca opsade ubijeno je 176 branitelja i civila u Borovu naselju.
Komemorativnim programom “Žrtva Borovo naselja za domovinu”, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod ostataka Borovo commerca u utorak je započelo obilježavanje 33. obljetnice stradanja vukovarske četvrti Borovo naselje. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast za sve žrtve Borova Naselja odali su članovi obitelji i predstavnici Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja „Vukovarske majke“, ujedno i organizatori komemorativnog programa naziva „Žrtva Borovo Naselja za Domovinu", izaslanstva Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske vojske i policije, izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara, te predstavnici udruga iz Domovinskog rata.
Predsjednica udruge Vukovarske majke Manda Patko pozvala sve koji nešto znaju o sudbini nestalih osoba da to dojave nadležnim institucijama.
- Oni koji znaju gdje su naši najmiliji šute, a godine prolaze jedna za drugom. Istina koju tražimo nalazi se u arhivima u Srbiji, privatnim ladicama i glavama mnogih koji žive s nama i pored nas. S ovog mjesta još se traži sudbina mnogih branitelja i civila – pojasnila je Patko.
Marija Šestan traži sina Tomislava koji je 1991. bio u Borovo commercu i zadnji put je viđen u koloni zarobljenih Vukovaraca iz koje ga je u Borovu naselju izdvojio časnik JNA kako bi unio ranjenu ženu u autobus.
- Gdje je dalje njegova sudbina, ne znam. Te 1991. godine imao je samo 21 godinu, a 33 godine ga već tražim. Više ga tražim nego što je imao godina. Što više vrijeme prolazi, sve manje nade imam. Oni koji nešto znaju šute, a mi tražimo, apeliramo, molimo da nam nešto otkriju. Pozivam ih sve, ne moraju meni direktno, neka anonimno dojave i otkriju nam gdje su naši najmiliji da možemo svoju dušu smiriti. Mi starimo, umiremo, a saznanja nemamo – rekla je Šestan.
Dalibor Đuđek ispred Udruge obitelji zatočenih i nestalih branitelja Varaždinske županije nazočio je obilježavanju. On, kao i brojni drugi, još uvijek traga za ocem.
- Dolazim ovdje svake godine. Naši roditelji, očevi, sinovi, naše majki, ovdje su proveli dva mjeseca. Moj je otac stradao prilikom izlaska iz ovoga objekta. Njegove su ga kolege odvele u improviziranu bolnicu i od tada o njegovoj sudbini ne znamo ništa. Majka je nažalost preminula prije četiri godine pa sada brat i ja nastavljamo njezini putem u potrazi za ocem – pojasnio je Đuđek.
Sandra Rapčak Škomrlj predsjednica Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata podsjetila je kako je na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata 1788 osoba od čega je njih 370 s područja Vukovara.
- S ovog mjesta, kao i sa svih drugih mjesta koje obilazimo ovih dana i odajemo počast, šaljemo apel da svi oni koji imaju informacije o nestalim osobama konačno progovore, da dostave te informacije nadležnim institucijama, a kako bi obitelji, koje su sve starije i nemoćnije, pronašle mir prije nego što i same dočekaju vlastitu smrt. Znamo da je istina oko nas, dokaz su i zadnje masovne i pojedinačne grobnice pronađene u okolici Vukovara, odnosno pored Negoslavaca. Svi znamo da su Negoslavci jedno veliko zlo i da je tamo počinjen veliki ratni zločin za koji nitko nikada nije odgovarao - naglasila je Rapčak Škomrlj.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava tim je povodom poručio kako se ubijene žrtve ne mogu vratiti, ali kao društvo možemo učiniti sve kako bi se otkrili nestali i kaznili počinitelji zločina.
- Kao i svake godine nakon 18. studenoga smo ovdje kod nekadašnjeg Borovo Commerca sjećajući se pada grada i stradanja. Svemu onome čemu smo svjedočili kod bolnice, svjedočimo i ovdje – rekao je kratko gradonačelnik Penava te pojasnio kako se ovogodišnji program Dana sjećanja nastavlja i sutra kod koncentracijskog logora Velepromet i na Ovčari.
Duž trase kojom je prošla kolona kolona sjećanja od Borovo Commerca do crkve Gospe Fatimske učenici vukovarskih osnovnih škola jutros su upalili lampione.
Grad Vukovar simbol je razaranja i stradanja u Domovinskom ratu. Tijekom 87 dana opsade, grad je bio pod kontinuiranim napadima JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Tisuće granata i bombi uništile su gotovo cijeli grad. Urbanističkom koncepcijom te dobro očuvanim spomeničkim objektima i parkovnim naslijeđem, povijesna urbanistička cjelina Vukovara je do rata bila jedna od najvrijednijih u Hrvatskoj. Ratnim razaranjima 1991. godine, a zatim i neovlaštenim rušenjem u vrijeme okupacije, povijesna jezgra Vukovara teško je stradala. Vukovar je kao urbana i gospodarska cjelina pretrpio najveću pojedinačnu ratnu štetu u Hrvatskoj, a po razmjerima razaranja postao je najizrazitiji simbol stradanja u Domovinskom ratu.
Izravna ratna šteta 9,5 milijardi kuna
Nažalost, uništen je gospodarski potencijal grada, infrastruktura, stambeni fond, a nastradali su i spomenici kulture, sakralni objekti, župne crkve i groblja te bolnica, dječji vrtići i škole. Prema izvješću Državne komisije za popis i procjenu ratne štete iz 1999. godine, na području Grada Vukovara procijenjena je ukupna izravna ratna šteta od 9,5 milijardi kuna, dok su neizravne ratne štete bile i do četiri puta veće. Od toga, izravna ratna gospodarska šteta procijenjena je na 4,6 milijardi kuna, šteta na infrastrukturi na 2,3 milijarde kuna, a na privatnoj imovini 2,6 milijardi kuna. U odnosu na evidentirani broj stambenih jedinica prije rata tijekom agresije uništeno je ili oštećeno više od 90 posto stambenih objekata, od toga njih 75 svrstano je u 4., 5., i 6. kategoriju oštećenja.
Od nekadašnjih gospodarskih divova Borova, Vuteksa, Vupik-a, ostali su tek razrušeni i opljačkani ostatci. Grad Vukovar i danas za prijekopotrebnu sanaciju cjelokupne komunalne infrastrukture ulaže velika, kako vlastita sredstva tako i ona EU fondova te državnog proračuna.
Iz podataka navedenih u Programu ukupnog razvoja Grada Vukovara, šteta koju su u krvavom pohodu na Vukovar doživjeli industrija i rudarstvo iznosila je 2 milijarde kuna, poljoprivreda i ribarstvo 1,3 milijarde, građevinarstvo 50 milijuna, promet i veze 2 milijuna, trgovina 130 milijuna, stambeno-komunalna djelatnost 62 milijuna, obrazovanje i kultura 75 milijuna, zdravstvo i socijalna zaštita 78 milijuna, lokalna uprava i samouprava 835 milijuna kuna.
Izazovi za Vukovar: Gospodarski oporavak i razvoj
A koliko je do sada država napravila za Vukovar i njegove stanovnike za Hrvatski radio Vukovar komentirao je gradonačelnik Ivan Penava.
- Ne možemo reći da država ne čini puno, napravila je značajne stvari u Vukovaru, poglavito u aspektu obnova kuća i stanova, naravno u posljednje vrijeme preko nacionalne komponente i EU fondova. Međutim, postoje stvari u kojima imamo iznimno dobre rezultate u kojima malo tko može pronaći razloga za nezadovoljstvo, ali postoje i situacije s kojima ne možemo biti zadovoljni, od činjenice da je Vukovar u fokusu samo u studenom i kada se dogodi nekakav incident... Na taj se način nama, koji živimo u Vukovaru, odmaže. Tu su i teme poput ne osuđivanja ratnih zločinaca ili pak teme razvoja gospodarstva s kojima u Vukovaru ne možemo biti zadovoljni. Kada pričamo o gospodarstvu, činjenica je da nisu nikada postojali dovoljno jaki mehanizmi koji bi oživjeli gospodarstvo Grada Vukovara na način na koji su trebali i koji bi zapravo vratili Vukovar barem na one grane na kojima je bio prije Domovinskog rata – rekao je gradonačelnik Penava poručivši kako stoji da država u Vukovar ulaže dosta, ali jednako tako stoji da mora prikazati stalnu brigu i odricanje jer je to ono što je ovaj grad zaslužio, kako zbog svog položaja na krajnjem istoku tako i zbog svoje povijest i Domovinskog rata.
U spomen na sve poginule branitelje i civile poginule u srpskoj agresiji na Vukovar vijence su podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položila i zapalila svijeće državna i ostala izaslanstva.