U Hrvatskoj je u prošloj godini preminulo ukupno 63.611 ljudi, što je za 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. 

U razdoblju otkad je službeno proglašena epidemija covida-19 u Hrvatskoj, broj preminulih od ožujka 2020. do prosinca 2021. porastao je za 16,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek (2015.-2019.) za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 16.146 više.

Prema privremenim podacima, u Hrvatskoj je u prosincu 2021. zabilježeno 7.313 umrlih, što je porasta za 57,6 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, odnosno 2672 umrlih više.

Dosad najviše umrlih u Hrvatskoj u jednome mjesecu, njih 7.608, bilo je u prosincu 2020. godine. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 63,9 posto ili 2.967 umrlih više.

DZS je napravio grafikon koji prikazuje podatke o umrlima po mjesecima od siječnja 2020. do prosinca 2021. i prosječan broj umrlih za razdoblje 2015.-2019., iz čega je vidljivo da broj umrlih u 2020. i 2021. u više mjeseci iskače nad prosjekom. 

U petogodišnjem razdoblju, najviše ljudi umiralo je u siječnju (u prosjeku njih 5.485), a potom u ožujku (4.797), prosincu (4.641) te u veljači (4.615), ali krivulja umrlih nije imala mnogo veći porast tijekom tih zimskih mjeseci u odnosu na ostatak godine. 

S druge strane, u dvije pandemijske godine krivulja umrlih bilježi značajan porast koji počinje već u listopadu (4.826 preminulih 2020. i 4.764 preminulih 2021.), kulminira u prosincu i potom pada do veljače. 

DZS napominje da privremeni podaci o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja.

Također su objavljeni privremeni podaci o sklopljenim brakovima, koji pokazuju da je ukupan broj sklopljenih brakova lani bio 19.946, što je za 0,6 posto ili 112 sklopljenih brakova manje u odnosu na prosječan broj u razdoblju 2015.-2019.

U razdoblju od proglašenja epidemije, broj sklopljenih brakova od ožujka 2020. do prosinca 2021. manji je za 12,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno sklopljeno je 4.979 brakova manje. 

Daleko najveće odstupanje od prosjeka zabilježeno je tijekom proljeća 2020., kada je na snazi bio prvi lockdown i kada su vjenčanja imala stroga epidemiološka ograničenja. Tako je, primjerice, petogodišnji prosjek za travanj 1695 sklopljenih brakova, a 2020. sklopljeno ih je tek 288.  

Podaci o stanovništvu starijem od 65 godina pokazuju kako je svaki peti stanovnik Hrvatske u dobi od 65 ili više godina, a u toj populaciji veći je broj žena. Starijih žena je 2020. godine bilo 508.558, a muškaraca 354.105. 

Očekivano trajanje života u 2020. u odnosu na 2019. smanjilo se za 0,7 godina i za muškarce i žene.

Ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović najavio je četvrtak da će, ako ne dođe do promjene situacije u vezi pandemije koronavirusa, epidemiološke mjere biti produljene do kraja veljače.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pozvao je u srijedu korisnike da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu do 1. ožujka 2022., kako bi bez prekida mogli nastaviti primati doplatak i u ovoj  godini.

- Dohodovni cenzus i dalje iznosi 2.328,20 kuna prosječno mjesečno po članu kućanstva, odnosno 70 posto proračunske osnovice koja za 2022. godinu iznosi 3.326,00 kuna - izvijestili su iz HZMO-a.

Zahtjev za doplatak za djecu podnosi se područnoj službi/uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja. 

Također, zahtjev se može podnijeti i usmeno u zapisnik u područnoj službi/uredu HZMO-a, a moguće ga je podnijeti i putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.

Iz HZMO-a ističu da je uz zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, potrebno za sebe i druge članove kućanstva dostaviti potvrdu poslodavca o svoti naknade koju je isplatio zbog bolovanja na teret sredstava HZZO-a, potvrde centra za socijalnu skrb o ostvarenoj novčanoj naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja te o udomiteljskoj naknadi i potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenom u inozemstvu.

Ukupni dohodak kućanstva ostvaren u Hrvatskoj kao i status o redovitom školovanju djece utvrđuje se službenim putem te uz zahtjev nije potrebno prilagati dokaze o dohotku ili naknadama ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini kao ni školske potvrde. Iznimka su potvrde o školovanju djece u inozemstvu.

Sve informacije vezane uz podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 kao i na mrežnim stranicama HZMO-a.

Na Fakultetu agrobitehničkih znanosti u Osijeku održana je 47. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana.

Naime, osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, jedan je od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost naših prehrambenih sustava i iznalaženje rješenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi europske Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu europskog Zelenog plana. 

- Želimo upozoriti i na klimatske promjene zbog kojih moramo voditi računa i o načinu proizvodnje, prilagodbi poljoprivrednika, ali i uvođenju novih standarda. Hrvatska koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Europske unije, po biološkoj raznolikosti smo u vrhu EU-a, po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj 1 u EU, znatno su nam porasle površine pod bionasadima, ali moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Procjene kojima raspolažemo govore da je suša u posljednjih 15-ak godina imala najveći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, smanjila ju je, a ako gledamo financijski, štete su u razdoblju od 2013. do 2016. godine iznosile čak 3 milijarde kuna u poljoprivredi. Temperatura raste, planet se zagrijava, što neminovno utječe i na hrvatsku poljoprivredu, pa se procjenjuje da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3-8 %. Također moglo bi doći do poremećaja u šumskim ekosustavima i pojave štetnika koji će utjecati na količinu drvne mase. Zbog toga je važna suradnja sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bi pravovremeno prilagodili poljoprivrednu proizvodnju i odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Moramo stvoriti otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske poljoprivrede kako bismo i dalje ostali konkurentni. Važan je i podatak Europskog revizorskog suda da je Hrvatska u zadnjih desetak godina smanjila količine stakleničkih plinova, dijelom i zbog značajnog smanjenja stočnog fonda - pojasnila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te naglasila kako su Osijek i Slavoniju odabrali za održavanje sjednice jer su im željeli dati značaj i ukazati koliko Slavonija doprinosi hrvatskoj poljoprivredi i proizvodnji hrane.

Župan Osječko-baranjske županije, Ivan Anušić istaknuo je kako se okolnosti poljoprivredne proizvodnje mijenjaju velikom brzinom na što moramo pravovremeno odgovoriti.

- Osječko-baranjska županija svojim sustavom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima koji ili započinju s proizvodnjom ili se suočavaju s određenim problemima pa smo tako nedavno potpisali ugovore za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. Također, gradimo 16 sustava za navodnjavanje za koje smatram da su odgovor na klimatske promjene i sušu koja muči poljoprivrednike jer u budućnosti poljoprivredna proizvodnja bez njih niti neće biti moguća. Uz to, uskoro će biti otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će okupljati male proizvođače voća i povrća, a takvih centara bi trebalo biti i više na razini županija, do čak 20-ak na razini cijele Hrvatske - rekao je Anušić. 

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak govorio je o mogućim rješenjima za sve vidljivije klimatske promjene.

- Uz sustave navodnjavanja tu je i Program ruralnog razvoja, ali i potpore za ulaganje u opremu kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na takve sustave. S druge strane, u novom strateškom planu definiramo 25% potpore za ekosheme u okviru prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike, odnosno 35% u okviru drugog stupa za mjere agrookoliša. Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih nekoliko godina radi prema strategiji koja je donesena kako bi se povećala samodostatnost, prije svega u strateškim sektorima poput stočarskog te voćarskog i povrtlarskog ne bi li se povećala količina tih proizvoda na domaćem, ali i stranom tržištu. Što se tiče klimatskih promjena, Ministarstvo se i dalje zalaže za povećanje produktivnosti i samodostatnosti bez obzira što je europski okvir postavljen tako da se ide u redukciju stakleničkih plinova - zaključio je Majdak.