U osječkom Centru za prihvat izbjeglica iz Ukrajine, u sportskoj dvorani "Jug," do sada su evidentirane 162 osobe iz ratom pogođenih područja te zemlje, a samo u četvrtak registrirano je 57 osoba - izvijestio je u petak županijski Stožer Civilne zaštite.

Načelnik županijskog Stožera Mato Lukić izjavio je novinarima kako je 101 osoba do sada smještena na lokacijama koje je Stožer pripremio kao trajni smještaj, a gradonačelnici i općinski načelnici iz županije su upoznati sa smještajnim potrebama, koje će u budućnosti možda biti potrebne.

- Osim onog dijela kojeg su do sada osigurali, kao što su vatrogasni i društveni domovi, za neki potencijalni veći val izbjeglica zamolili smo ih da prema svojim mogućnostima, osiguraju kapacitete za trajniji smještaj na njihovom području - rekao je Lukić.

U prihvatnom centru danas je počelo opremanje ambulante, u kojoj će raditi tim primarne zdravstvene zaštite županijskog Doma zdravlja, a koja će početi raditi od ponedjeljka, 14. ožujka.

Liječnička ekipa će osim prvog pregleda, pristigle osobe testirati na koronavirus te propisivati medicinske terapije koje izbjeglice iz Ukrajine u velikom postotku, zbog bjega od rata nisu mogle ponijeti sa sobom. 

Osječki dogradonačelnik i načelnik gradskog Stožera CZ Dragan Vulin izvijestio je da je u osječkom Kulturnom centru otvoren Dječji kutak, kao oblik stručne i psihosocijalne potpore djeci i roditeljima s ratom zahvaćenih područja Ukrajine.

Prostorom će upravljati osječki Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, a cilj mu je pomoći obiteljima s djecom iz Ukrajine u ovom teškom razdoblju.

Osim ovoga Gradska uprava je u centru Osijeka osigurala još jedan poslovni prostor, u kojem će se nalaziti info-kutak za sve ukrajinske izbjeglice na ovome području. 

Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak pojasnio je kako će stručni djelatnici Centra u Dječjem kutku provoditi aktivnosti psihosocijalne pomoći, učenja hrvatskog jezika te napraviti procjenu potreba i psihofizičkog stanja djece, kako bi se što brže integrirala u redovne vrtiće i škole.

Slijedom koordiniranih aktivnosti među državama članicama i Europske komisije, Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji sa veterinarskom inspekcijom Državnog inspektorata Republike Hrvatske i Hrvatskom veterinarskom komorom, privremeno omogućilo pojednostavljen ulazak na područje Republike Hrvatske kućnih ljubimaca (prvenstveno pasa i mačaka) u pratnji vlasnika izbjeglih iz Ukrajine.

Naime, za unos kućnih ljubimaca iz Ukrajine je inače, uz uobičajene uvjete (identifikacija mikročipom, validno cijepljenje protiv bjesnoće, veterinarski certifikat) potreban i zadovoljavajući titar protutijela na bjesnoću te protek razdoblja od 3 mjeseca nakon uzetog uzorka. U posebnim slučajevima, unos životinja je moguć i prije ispunjenja tih uvjeta uz pismeno odobrenje Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede.

Zbog humanitarnih razloga i dobrobiti životinja, Ministarstvo poljoprivrede privremeno dozvoljava u skladu s Naredbom o mjerama za prihvat nekomercijalnog premještanja kućnih ljubimaca u pratnji vlasnika izbjeglih iz Ukrajine unos kućnih ljubimaca koji ne ispunjavaju sve gore navedene zahtjeve i bez prethodnog odobrenja, svim vlasnicima izbjeglim iz Ukrajine koji u Hrvatsku doputuju sa svojim ljubimcima.

Kako bi se smanjio javnozdravstveni rizik zbog takvog izuzeća od uspostavljenih mjera za kontrolu bjesnoće, veterinarska inspekcija će u svakom zasebnom slučaju odrediti mjere koje je potrebno ispuniti nakon dolaska na odredište u Republiku Hrvatsku te uputiti vlasnike na koji način će to učiniti.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti koliki broj kućnih ljubimaca će u Hrvatsku stići sa izbjeglim vlasnicima iz Ukrajine, ali će sasvim izvjesno dio njih biti potrebno smjestiti određeno vrijeme u skloništa. U tu svrhu je potrebno slobodne kapacitete u skloništima rezervirati neko vrijeme, budući da su trenutni prioritet kućni ljubimci koji stižu s vlasnicima.

Eventualnu pomoć u zbrinjavanju napuštenih kućnih ljubimaca nepoznatog zdravstvenog statusa će biti moguće razmatrati u narednom razdoblju, ukoliko to okolnosti i kapaciteti za zbrinjavanje u skloništima dopuste.

Sporazum vrijedan 50 tisuća kuna danas su potpisali gradonačelnik Ivan Bosančić i pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanice Vinkovci Zlatko Becić.

Ministarstvo poljoprivrede je uputilo u postupak elektronskog savjetovanja s javnošću Nacrt Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine koji sadrži strateške ciljeve, prioritete i mjere koje će osigurati jačanje i konkurentnost sektora proizvodnje mlijeka u narednom razdoblju, a u skladu sa smjernicama Strategije poljoprivrede RH predviđa podizanje vrijednosti govedarske proizvodnje za 20 posto do 2030. godine.

Program je strukturiran kroz tri strateška cilja koji uključuju povećanje broja krava u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti proizvodnje mlijeka te osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mlijeka. Realizacijom Programa procjenjuje se da će se povećati populacija krava mliječnih i kombiniranih pasmina te da će ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj biti na razini 700 milijuna litara 2030. godine. 

Naime, u svrhu očuvanja broja krava planirana su ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju staja, povećanje kapaciteta farmi te osiguravanje povoljnih kredita korištenjem financijskih instrumenata, a predviđena su sredstva i za izgradnju novih staja te pratećih gospodarskih objekata i njihovo opremanje. U svrhu povećanja produktivnosti proizvodnje mlijeka između ostalog predviđena su ulaganja u izgradnju i opremanje izmuzišta, automatizaciju procesa hranidbe, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva, razvoj uzgojnih programa u govedarstvu i uvođenje novih uzgojnih ciljeva te informatizacija i digitalizacija farmi. 

Također, u Programu je prepoznata važnost plasmana proizvoda s dodanom vrijednošću iz sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode te nacionalnog sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“, kao i proizvodnje iz sustava dobrobiti životinja, ekološke proizvodnje te hrane koja je proizvedena bez GMO-a, dok je za nastup na tržištu istaknuta važnost boljeg organiziranja primarnih proizvođača.