Izložba fotografija u Gradskom muzeju Vukovar donosi dosad manje poznate snimke grada iz razdoblja od 1992. do 1998. godine te svjedoči o razaranju, progonstvu i velikom putu obnove.
U Gradskom muzeju Vukovar otvorena je izložba fotografija „Vukovarska baština koju smo sačuvali”, organizirana u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine. Posjetitelji imaju priliku vidjeti dosad manje izlagane fotografije Vukovara nastale od 1992. do 1998. godine, koje dokumentiraju stradanje grada, njegovu kulturnu baštinu i prve korake povratka i obnove.
Autori fotografija su Vladimir Centner, Josip Červenka i Vukovarci povratnici. Izložbu upotpunjuje deset plakata tiskanih povodom Dana sjećanja, među kojima je većinu oblikovao poznati dizajner Boris Ljubičić, autor i plakata za ovogodišnju 35. obljetnicu.
Od razaranja do obnove
Ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ivana Nadovski istaknula je kako je cilj izložbe predstaviti manje poznate fotografije koje svjedoče o jednom od najtežih razdoblja u povijesti grada.
Predsjednik Gradskog vijeća grada Vukovara Goran Bendra, koji je izložbu otvorio, naglasio je važnost doprinosa kulturnih ustanova očuvanju sjećanja na ratna zbivanja i stradanje Vukovara, podsjetivši kako je muzej tijekom progonstva djelovao u zagrebačkoj Mimari.
Muzejska pedagoginja Mateja Lovrić pojasnila je kako je izložba inicijalno nastala u sklopu Dana europske baštine, čija je ovogodišnja tema bila uništenje, obnova i opstanak kulturnih institucija.
-Ova izložba nastala je kako bi se prikazalo koliko je uništenja ovaj muzej prošao, koliko je nisko pao u tom svom najtežem trenutku, a onda ovaj prostor stalnog postava i naših radnih prostora pokazuje koliko se visoko kasnije uzdigao – istaknula je Lovrić, dodajući kako se upravo na primjeru Gradskog muzeja može vidjeti koliko se promijenio u odnosu na stanje prije 35 godina.
Fotografije kao čuvari sjećanja
Bivša ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar i savjetnica gradonačelnika za kulturu Ruža Marić podsjetila je kako je prikupljanje fotografske dokumentacije započelo još tijekom progonstva. Fotografije su tada prikupljane iz novinskih i turističkih agencija, a nakon povratka u Vukovar sustavno se dokumentirao proces obnove.
-Zatekli smo srušeni dvorac, srušeni grad i bilo nam je važno da naši kolege i djelatnici fotografiraju cijeli proces povratka i obnove, ali isto tako da sakupljamo fotografije drugih autora koji su dokumentirali razoreni grad – rekla je Marić. Zbirka danas broji na stotine fotografija.
Uspoređujući snimke razorenog grada s današnjim Vukovarom, Marić je istaknula nevjerojatan uspon ljudske solidarnosti i zajedništva te potrebu da se na žrtvi i posljedicama rata grade pravci za budućnost.
Danas obnovljeni dvorac Eltz i Gradski muzej, dobitnik nagrade za najbolji europski muzej 2016. godine, predstavljaju simbol kulturnog oporavka. Vukovar je, zaključila je Marić, grad ljepote, grad koji čuva svoju kulturnu i prirodnu baštinu te grad na Dunavu koji povezuje deset europskih podunavskih zemalja.
Izložba tako nije samo podsjećanje na razaranja nego i svjedočanstvo o ljudima koji su unatoč svemu sačuvali baštinu i omogućili njezino prenošenje novim generacijama.
