Vukovar između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Dr. sc. Dražen Živić o tri i pol desetljeća od Vukovarske bitke, otvorenim pitanjima Domovinskog rata, demografskim izazovima i budućnosti grada
Vukovar se ne može razumjeti samo kroz ono što se u njemu dogodilo 1991. godine. Njegova prošlost duboko je utkana u identitet grada, ali jednako je važno razumjeti što se u njemu događa danas i kakvu budućnost njegovi stanovnici mogu očekivati. Upravo je ta povezanost prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u središtu ovogodišnjega 27. Znanstveno-stručnog skupa „Vukovar 91. – 35 godina poslije”, koji će se održati pod naslovom „Vukovar između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti”.
O važnosti znanstvenog istraživanja Vukovara, gotovo tri desetljeća rada na dokumentiranju i razumijevanju događaja iz Domovinskog rata, još uvijek otvorenim pitanjima nestalih osoba, ali i demografskim i razvojnim izazovima grada govorio je dr. sc. Dražen Živić, znanstveni savjetnik u trajnom izboru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Područnog centra Vukovar. Bio je gost jutarnjeg showa Hrvatskog radija Vukovar „Tko rano rani?” kod Mire i Robija, u kojemu je predstavio ovogodišnju temu skupa i iznio svoja promišljanja o Vukovaru nekad, danas i sutra.
Ovogodišnji skup održava se u godini nekoliko važnih obljetnica, 35 godina od Vukovarske bitke, 45 godina postojanja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i 20 godina djelovanja njegova Područnog centra u Vukovaru. Upravo su te obljetnice bile dodatni poticaj za odabir teme koja nadilazi isključivo povijesni prikaz ratnih događaja.
– Željeli smo ovim naslovom pokazati širinu našega znanstvenog promišljanja o Vukovaru. Vukovar nije samo ono što danas vidimo i kako ga danas doživljavamo. On baštini duboko ukorijenjenu prošlost, bogatu povijesnu baštinu, različita zbivanja, događaje i aktere. To seže od prapovijesnih dokaza o životu na ovom prostoru prije pet tisuća godina, preko najvažnijih događaja u modernoj povijesti Vukovara, osobito Domovinskog rata, pa sve do današnjeg dana i promišljanja o tome kako želimo vidjeti Vukovar sutra – objasnio je Živić.
Od dokumentiranja ratne prošlosti do razumijevanja sadašnjosti
Prvi znanstveno-stručni skup „Vukovar 91.” održan je 1997. godine. Njegov se sadržaj tijekom gotovo trideset godina postupno razvijao, prateći potrebe znanstvene zajednice, ali i društva koje je nastojalo razumjeti razmjere i posljedice ratnih zbivanja.
U prvim godinama naglasak je bio na vrijednostima Vukovara 1991. i Domovinskog rata, kao i na njihovoj važnosti za hrvatski nacionalni identitet. Nakon toga istraživački se interes sve više usmjeravao na utvrđivanje činjenica o onome što se dogodilo u Vukovaru, uz analizu političkih, demografskih, društvenih, međunarodnih i humanitarnih aspekata rata.
Skupovi su do 2004. godine održavani isključivo u Zagrebu, nakon čega su se jedno vrijeme organizirali naizmjenično u Zagrebu i Vukovaru. Od 2006. godine održavaju se u Vukovaru, uz iznimku pandemijskih godina, kada je njihova organizacija bila prilagođena tadašnjim okolnostima.
Rezultat gotovo tridesetogodišnjeg rada nije zanemariv. Iza dosadašnjih skupova ostalo je 16 zbornika radova, približno pet tisuća stranica znanstvenih tekstova i oko 400 autora iz Hrvatske i inozemstva. Riječ je o vrijednoj znanstvenoj i dokumentacijskoj baštini koja omogućuje sustavnije proučavanje Vukovarske bitke i Domovinskog rata.
– Stvorili smo vrlo bogato znanje o tome što se dogodilo, tko je to uzrokovao i kakve su posljedice. Međutim, kada smo provodili istraživanja, pisali znanstvene radove i knjige, često smo nailazili na nedostatak pouzdanih i dostupnih izvora, osobito arhivske građe i statističkih podataka. Očekujemo da još uvijek postoji određena građa koja nam nije dostupna iz različitih razloga, a dio je možda i uništen – istaknuo je Živić.
Upravo je dostupnost dokumentacije jedno od važnih pitanja za buduća istraživanja. Unatoč velikom napretku u proučavanju Domovinskog rata, pojedini aspekti još uvijek nisu do kraja rasvijetljeni. Među njima posebno mjesto zauzima sudbina nestalih osoba.
Prema Živićevim riječima, postoje prilično dobri podaci zahvaljujući radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, ali pitanje svih žrtava i nestalih još nije zaključeno. Posebno je problematična dostupnost podataka i dokumentacije koji bi mogli pomoći u pronalaženju posmrtnih ostataka osoba za koje postoje saznanja da se nalaze u Srbiji.
– Jedno od pitanja koje je još uvijek vrlo otvoreno i nije do kraja riješeno jest pitanje žrtava, odnosno poginulih, ubijenih i nestalih osoba. Još uvijek postoje osobe koje se vode kao nestale, a ne znamo njihovu sudbinu. Posebno je važno pitanje posmrtnih ostataka osoba za koje postoje saznanja da se nalaze u Srbiji, ali nisu dostupni hrvatskim institucijama – upozorio je Živić.
Smatra kako bi otvaranje arhiva nekadašnje Jugoslavenske narodne armije moglo donijeti važne odgovore. Ipak, upozorava da se bez neposrednog i sustavnog uvida u arhivsku građu ne može sa sigurnošću znati kakve informacije ona sadržava. Ne očekuje ni da će se pitanje dostupnosti dokumentacije i suradnje sa Srbijom brzo riješiti, bez obzira na moguće promjene političke vlasti.
– Dok vlastitim očima ne uđemo u te arhive i dok ne dobijemo mogućnost njihova sustavnog istraživanja, ne možemo biti sigurni što se u njima nalazi – poručio je, dodajući kako će rješavanje otvorenih pitanja zahtijevati i promjenu odnosa prema ratnoj prošlosti.
Vukovarsko iskustvo u suvremenom svijetu
Jedan od važnih iskoraka ovogodišnjeg skupa jest nastojanje da se iskustvo Vukovara iz 1991. godine promatra i u širem međunarodnom kontekstu. Rat u Ukrajini, zbivanja na Bliskom istoku, promjene geopolitičkih i geostrateških odnosa te velike migracije stanovništva ponovno otvaraju pitanja koja su bila važna i u vrijeme Domovinskog rata.
Živić smatra kako se iskustvo Vukovara ne smije promatrati isključivo kao zatvoreno povijesno poglavlje. Ono može pomoći u razumijevanju suvremenih međunarodnih odnosa, sigurnosnih izazova i društvenih procesa.
– Posljednjih nekoliko godina pokušavamo aktualizirati vukovarsko iskustvo. Ono što se dogodilo u Vukovaru 1991. godine i što smo iz toga naučili trebalo bi nam pomoći u izgradnji našega društva. Mnogo toga što smo naučili možemo, a možda i moramo, staviti u međunarodni kontekst – rekao je.
Takav pristup zahtijeva povezivanje različitih znanstvenih disciplina. Domovinski rat, a posebno Vukovarska bitka, ne mogu se cjelovito razumjeti samo kroz povijesne činjenice. Potrebno je uključiti društvene i humanističke znanosti, ali i medicinu, sigurnosne studije i druga područja.
Upravo zato ovogodišnji skup okuplja više institucija koje se bave istraživanjem Domovinskog rata, povijesti, geopolitike i sigurnosti. Uz Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Vukovar, organizatori su Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”.
Među pozvanim sudionicima su povjesničari, stručnjaci za geopolitička i geostrateška pitanja te znanstvenici koji se bave nestalim osobama, društvenim promjenama i tranzicijskom pravdom. Među njima je i povjesničar Davor Marijan iz Hrvatskog instituta za povijest.
– Vukovaru 1991. godine ne može se pristupiti jednoznačno, samo iz jednoga kuta gledanja. Mora mu se pristupiti interdisciplinarno. To znači da u promišljanje moramo uključiti što širi krug znanstvenih disciplina – naglasio je Živić.
Očekuje da će takvo povezivanje znanja i iskustava pridonijeti boljem razumijevanju Vukovara, ali i otvoriti prostor za nove istraživačke projekte i ideje.
Demografija i kvaliteta života kao ključni izazovi budućnosti
Iako je ratna prošlost neizostavan dio identiteta Vukovara, pitanje njegove budućnosti sve se više nameće kao jedno od najvažnijih društvenih i razvojnih pitanja. Posljedice rata vidljive su u demografskim kretanjima, materijalnim razaranjima, društvenim odnosima i svakodnevnom životu stanovnika.
Gotovo upola manje stanovnika u odnosu na 1991. godinu dovoljno govori o razmjerima demografskih promjena. Živić ističe kako ratne posljedice nisu samo ljudske, premda su upravo one najteže i nenadoknadive. Grad se i danas suočava s posljedicama materijalnog razaranja, dugotrajnog procesa obnove, povratka stanovništva i organizacije poslijeratnog života.
Osvrnuo se i na međuetničke odnose, ocijenivši kako oni još uvijek nisu na željenoj razini, iako se svakodnevni život odvija bez otvorenih sukoba. Istodobno, upozorava da bi kvaliteta tih odnosa trebala biti znatno bolja.
Ipak, smatra kako se posljednjih desetak do petnaest godina mogu uočiti i značajne pozitivne promjene. Obnovljeni objekti, uređene fasade, gospodarski pomaci i vidljive promjene u gradskom prostoru pokazuju da Vukovar nije ostao na mjestu.
– Današnji Vukovar, kada ga usporedite s onim od prije deset ili petnaest godina, gotovo je neusporediv. Možemo reći da stvari možda nisu išle onoliko brzo i dobro koliko smo željeli, ali puno toga pokazuje da se grad razvija – ocijenio je.
Pritom naglašava važnost zajedničkog djelovanja lokalne zajednice, stanovnika, županijskih i državnih institucija. Razvoj grada ne ovisi samo o pojedinačnim projektima nego i o entuzijazmu ljudi koji u njemu žive, njihovoj motivaciji i spremnosti da sudjeluju u stvaranju boljih uvjeta za život.
Međutim, među najvećim izazovima budućnosti i dalje je demografija. Istraživanja koja su provedena među hrvatskim građanima pokazuju da stanovnici prepoznaju demografske izazove kao jednu od najvećih prijetnji budućnosti.
Živić upozorava da demografija nije samo pitanje broja stanovnika. Ona je usko povezana s gospodarskim razvojem, kvalitetom života, infrastrukturom, mogućnostima zapošljavanja, dostupnošću radnih mjesta i rješavanjem stambenog pitanja.
– Demografija nije samo pitanje broja stanovnika. Ona je povezana s ekonomskim razvojem, kvalitetom života, infrastrukturnom opremljenošću, mogućnostima zapošljavanja, radnim mjestima, rješavanjem stambenog pitanja i brojnim drugim elementima – istaknuo je.
Smatra kako se izazovi ne smiju promatrati samo kroz ono što je propušteno, nego i kroz mogućnosti koje još postoje. Iako bi želio da se pozitivne promjene snažnije i brže osjete i u Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji, poziva na ustrajnost i strpljenje.
Važnim smatra i da rezultati znanstvenih istraživanja ne ostanu zatvoreni u akademskim radovima, nego da budu dostupni institucijama koje donose odluke i provode razvojne politike.
– Nema smisla da znanstvena istraživanja ostanu samo u akademskim radovima, zbornicima i knjigama, a da ne pronađu svoju praktičnu primjenu. Mi ih možemo ponuditi, a na institucijama i onima koji donose odluke jest da iz njih uzmu ono što im može koristiti i pokušaju primijeniti u praksi – poručio je.
U tom kontekstu dotaknuo se i sve veće važnosti umjetne inteligencije te mogućnosti njezine primjene u radu lokalnih zajednica. Istaknuo je kako će mnogo toga ovisiti o spremnosti institucija da nove tehnologije i rezultate istraživanja uključe u svoje strateške dokumente i razvojne planove. Spomenuo je i pilot-projekt na kojemu se surađuje s Gradom Vukovarom, kao jedan od pokušaja približavanja znanstvenih spoznaja konkretnim potrebama lokalne zajednice.
Ovogodišnji znanstveno-stručni skup tako ne donosi samo pogled unatrag, prema događajima koji su obilježili Vukovar i hrvatsku povijest, nego otvara i pitanja o tome kako znanje stečeno istraživanjem može pomoći u razumijevanju sadašnjosti i planiranju budućnosti.
27. Znanstveno-stručni skup „Vukovar 91. – 35 godina poslije”, pod naslovom „Vukovar između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti”, održat će se 12. studenoga u 14:30 sati u Vukovaru, u rodnoj kući Lavoslava Ružičke.
Trideset pet godina nakon Vukovarske bitke ostaje važna poruka da razumijevanje prošlosti nije samo pitanje povijesnog pamćenja. Ono je i temelj odgovornog suočavanja sa sadašnjošću te stvaranja uvjeta za budućnost u kojoj će Vukovar biti grad u kojem se ne samo čuva sjećanje nego i kvalitetno živi.
SNIMKU gostovanja Dražena Živića u jutarnjem showu „Tko rano rani?” poslušajte u playeru ispod članka.
