Po završenom javnom pozivu za izbor jedinice lokalne samouprave za provedbu aktivnosti iz projekta „Seoska prijestolnica Vukovarsko-srijemske županije u 2019.“, za seosku prijestolnicu Vukovarsko-srijemske županije u ovoj je godini odabrano je naselje Đeletovci u općini Nijemci, jer je osnovni uvjet da selo ne bude sjedište općine i ima manje od 1000 stanovnika.
Obilježen Dan zajedništva.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, koja je 9. ožujka ove godine u Vinkovcima osobnim automobilom naletjela na djevojčicu teško je ozlijedivši, nije kazneno odgovorna za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu ili eventualno neko drugo kazneno djelo za koje se progoni poduzima po službenoj dužnosti, izvijestilo je Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima.
Po primitku obavijesti Postaje prometne policije Vinkovci o prometnoj nesreći koja se dogodila 9. ožujka 2019. u Vinkovcima u Ulici Ćirila i Metoda kod kbr. 42A, a u kojoj je ozlijeđeno dijete, Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je provelo izvide, da bi potom 18. ožujka 2019. zaprimilo i kaznenu prijavu jedne političke stranke. Na temelju tako prikupljenih podataka, državno odvjetništvo je provelo i istraživanje, tijekom kojeg je pribavljena relevantna medicinska dokumentacija, karton vozača službene evidencije Policijske uprave vukovarsko-srijemske, a provedene su i dokazne radnje ispitivanja svjedoka i osumnjičenice, kao i dokazna radnja kombiniranog sudsko-medicinskog i prometnog vještačenja, navodi se u izvješću.
Dodaje se kako iz rezultata svih izvida i provedenog istraživanja te prikupljenih dokaza i podataka, “proizlazi da ne postoji osnovana sumnja da je 40-godišnja hrvatska državljanka svojom vožnjom prekršila odredbe čl. 51. st. 1. ni čl. 38. st. 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao niti da je kršenje odredbe čl. 196. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u uzročno-posljedičnoj vezi s nastupjelom posljedicom”.
Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je stoga 10. srpnja donijelo rješenje o odbačaju kaznene prijave podnesene protiv ministrice Gabrijele Žalac.
Saniran odvojak ulice Vlahe Bukovca. Hrvatski sabor usvojio prijedlog Zakona o nestalima u Domovinskome ratu.
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 16. srpnja obilježava 6. godinu svog djelovanja.
Dnevnik uređuje i vodi Mirjana Đermadi
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 16. srpnja obilježava 6. godinu svog djelovanja. Centar je utemeljen 16. srpnja 2013. godine kao projekt Udruge za potporu žrtvama i svjedocima, a nastao je u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) čime je Republika Hrvatska postala 5. europska zemlja koja je uvela besplatan europski standardizirani broj za pružanje podrške žrtvama i svjedocima - 116 006 broj.
Važnost i djelokrug Nacionalnog pozivnog centra očituju se u pružanju potpore žrtvama i svjedocima kao i članovima njihovih obitelji koja uključuje informiranje o pravima, pružanje emocionalne potpore, upućivanje na relevantne institucije i organizacije civilnog društva, pružanje praktičnih informacija te informiranje o ostvarivanju prava na novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela.
Povodom odluke Ustavnog suda RH o primjeni zakona o pravima nacionalnih manjina u gradu Vukovaru GO SDP Vukovar oglasio se priopćenjem.
Hrvatski sabor jednoglasno je usvojio konačan prijedlog Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu. Po prvi puta ovim Zakonom u RH uređena su nematerijalna prava nestalih u Domovinskome ratu i njihovih obitelji da saznaju sudbinu svojih članova te postupak njihovoga traženja.
-Temeljni cilj svih aktivnosti Ministarstva hrvatskih branitelja i drugih tijela uključenih u traženje nestalih osoba jest rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu, a donošenje ovog Zakona veliki je iskorak u navedenom cilju. Podsjećamo kako Republika Hrvatska, putem Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, još uvijek traga za 1.892 neriješena slučaja iz Domovinskoga rata, pri čemu se 1.481 osoba vodi nestalima, dok je 411 zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba.- navode u Ministarstvu branitelja.
Zakonom o osobama nestalim u Domovinskome ratu štite se, unaprjeđuju i promiču prava i interesi osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i članova njihovih obitelji te uređuje postupak, nadležnost, vođenje evidencija i ostalo u svezi traženja, ekshumacije i identifikacije osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Ovim Zakonom je dan 30. kolovoza proglašen Danom sjećanja na nestale osobe.
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava održao je konferenciju za novinare povodom odluke Ustavnog suda vezane za statutarnu odluku ostvarivanja službene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara. On je rekao kako je u Vukovaru mukotrpnim radom svih političkih sudionika na političkoj sceni dostignut određen stupanj snošljivosti i suživota u gradu Vukovaru što je ugroženo nasilnom odlukom o uvođenju dvojezičnih natpisa koju je donijela Vlada Zorana Milanovića.
-Tijekom onih ružnih scena lomljenja tabli mislim da smo svi shvatili da se stvari ne smiju lomiti preko koljena. Temeljne vrijednosti Ustava RH, koji je donesen prije Domovinskoga rata, su pravo na ljudski život, ljudsko dostojanstvo i ljudsku slobodu. Do narušavanja tih prava došlo je uslijed velikosrpske agresije na Hrvatsku kada su Vukovarci masovno ubijani, mučeni, zatvarani, ponižavani, silovani… Kada će njihova temeljna prava doći na red? Ako je itko obespravljen i čeka toliko na svoja prava onda je to ogromna tiha većina koja i danas živi u Vukovaru i u tišini čeka pravdu noseći svoj ogromni križ. - rekao je Penava.
Vukovarci su osjetili ono najgore od rata
Prema Penavinim riječima Vukovarci su osjetili ono najgore iz rata, nepravdu koju i danas osjećaju. Naglasio je kako se moraju riješiti temeljna pitanja i prava iz Ustava, kao što je pitanje pravde za žrtve rata, a tek onda sva ostala prava. Ukazao je na 30.000 logoraša srpskih koncentracijskih logora, kojima je oduzeto pravo na slobodu, pitajući što se tim ljudima osiguralo, gdje su njihova ustavna prava kao i prava silovanih žena, članova obitelji ubijenih i nestalih.
-Ne dvojeći niti jednoga trenutka i ne želeći bilo kome i bilo kojoj nacionalnoj manjini uskratiti pravo, moram se pozvati na temeljne odredbe Ustava, božjeg zakona i zdravog razuma. Prvo se rješavaju temeljna pitanja, prvo je na redu 1991. godina, a tek onda neka prava koja ne spadaju u temeljna prava koja se potražuju od 2016., 2017., i 2018. godine- proučio je Penava.
Dodao je kako se nepravda ispravlja pravilnim odnosom i kaznama prema odgovornima.
- Dok se to ne dogodi ja nemam potrebu niti snagu ispričavati se bilo kome tko čeka u redu za sve drugo. Gospodo draga, morate čekati. Ako stradalnici neshvatljivih 28 godina čekaju na pravdu, a mnogi je nisu niti dočekali, e pa onda u ovoj državi u kojoj se kunemo u branitelje, Domovinski rat i Vukovar, doista razumite i shvatite da morate sačekati dok naši ljudi ne nađu na pravdu i svoj mir.- istaknuo je Penava.
Barna: Dvojezične table neće donijeti niti jedno novo radno mjesto, niti jednu investiciju
Zamjenik vukovarsko-srijemskoga župana Damir Barna ustvrdio je kako je iz same odluke Ustavnoga suda vidljivo kolika prava pripadnici srpske nacionalne manjine konzumiraju temeljem Statuta grada Vukovara. Naglasio je kako su ta prava u Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji po najvišim svjetskim standardima te ustvrdio kako ova odluka Ustavnoga suda ne znači uvođenje dvojezičnih natpisa u Vukovaru.
-Sva ta prava koja su navedena u Ustavnoj odluci pripadnici srpske nacionalne manjine mogu konzumirati već tri i pol godine. U gradu Vukovaru niz je kapitalnih investicija koje idu u korist pripadnika srpske nacionalne manjine i govoriti o nekoj zaboravljenosti srpske nacionalne manjine u gradu Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji je totalna neistina- ustvrdio je Barna.
Naglasio je kako dvojezične table u Vukovaru neće donijeti ni nove investicije i ni otvoriti nova radna mjesta.
-Odgovorno tvrdim da dvojezične table neće donijeti niti jedno novo radno mjesto ni jednu investiciju u grad Vukovar, a ako govorimo o cjelokupnoj problematici sigurno neće doprinijeti ni boljoj demografskoj slici. Zbog dvojezičnih tabli u gradu Vukovaru do sada je već manje, najmanje jedan život, jedna ljudska sudbina, koja je završila tragično.- rekao jer Barna.
Šota: Prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru nisu ničim zakinuta
Na konferenciji za medije govorili su i predsjednik Gradskoga vijeća Vukovara, Tomislav Šota i Zlatko Zaoborni član Savjeta za branitelje gradonačelnika grada Vukovara i dragovoljac i invalid Domovinskoga rata.
-Upravo smo na prijedlog i inicijativu gradonačelnika 2016. godine raspravljali o proširenju prava srpske nacionalne manjine, iako po gradskome Poslovniku to mogu učiniti i gradski vijećnici ili klubovi vijećnika kao i radna tijela. Jedino je gradonačelnik predložio tu točku dnevnoga reda i o njoj je raspravljano. Isto tako treba istaknuti kako niti jedan građanin iz redova srpske nacionalne manjine nije zatražio prijepis gradskih pismena na srpski jezik i ćirilično pismo. Smatram kako ničim prava pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru nisu ugrožena niti zakinuta, rekao je Šota, a Zlatko Zaoborni je naglasio kako se borio za ovu državu protiv velikosrpske agresije, dao dio svoga tijela i izgubio brata blizanca koji je ubijen sa 20 godina.