Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro je u četvrtak 18. srpnja 2024. godine održao sastanak u nazočnosti državnog tajnika Mladena Pavića, ravnateljice Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renate Ojurović te s predstavnicima Udruženja drvno-prerađivačke industrije - izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. 

Prerada drva i proizvodnja namještaja od strateškog su interesa za gospodarstvo Republike Hrvatske, a osim gospodarske važnosti imaju i socijalno značenje zapošljavajući stanovnike u lokalnim sredinama. Ministarstvo je prepoznalo važnost drvne industrije te kontinuirano kroz godišnje programe financira ulaganja poduzetnika. S obzirom na interes poduzetnika za osiguranje likvidnosti putem kreditne linije HBOR-a za obrtna sredstva, za subvenciju kamatne stope i premiju osiguranja po policama osiguranja kredita, Ministarstvo je osiguralo iznos od 3.000.000 eura - istaknuto je na sastanku. 

Do danas je, prema procjeni Ministarstva, utrošeno oko 2 milijuna eura sredstava. Vlada Republike Hrvatske je kroz Nacionalni plan prepoznala važnost ovog sektora za gospodarstvo te je za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja RH za razdoblje od 2023. do 2030. osigurala preko 60 milijuna eura. Nastavak iste politike ogleda se i za buduće razdoblju do 2027. te je nacionalnim strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike osigurano preko 40 milijuna eura za modernizaciju tehnologija, promociju prerade drva i proizvodnje namještaja. Jedna od tema sastanka bila je i drvna sirovina, odnosno pitanje tehničke iskoristivosti iste nakon proteka određenog vremena.

Između ostalog naglašeno je kako je potrebno kontinuirano unapređivati industriju prerade drva kao jedne od bitnijih grana hrvatskog gospodarstva. Ministarstvo u suradnji s Vladom Republike Hrvatske nastavit će s mjerama i aktivnostima za poticanje održivog razvoja i konkurentnosti prerade, priopćili su iz resornog ministarstva.

U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici „Dr. Juraj Njavro“ u Vukovaru danas su identificirane tri osobe nestale u Domovinskom ratu, dvojica hrvatskih branitelja iz Vinkovaca i jedna civilna žrtva iz Vukovara, ekshumirani na širem području Grada Vukovara.

Hrvatski branitelji Zlatko Jakob i Jure Lukač, pripadnici 109. brigade HV-a, nestali su početkom listopada 1991. na području između Bogdanovaca i Marinaca, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su 24. travnja 2024. iz masovne grobnice u Bogdanovcima na lokalitetu Lipica, gdje su ekshumirani posmrtni ostaci četiri osobe, od kojih je još uvijek nepoznat identitet dvije osobe.

Posmrtni ostaci civilne žrtve, nestale početkom studenoga 1991. prilikom okupacije dijela Vukovara, ekshumirani su u ožujku 1998. iz pojedinačne grobnice u Berku, u Šarviz doli lokalitetu na kojem je otkriveno više pojedinačnih i masovnih grobnica.

Identifikaciji je nazočio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved sa suradnicima.

- Naša je misija pronaći sve osobe nestale u Domovinskom ratu, omogućiti im dostojno počivalište i mir njihovim obiteljima. I ova je identifikacija pokazatelj naše ustrajnosti i predanosti u otkrivanju novih grobišta, kao i u identifikaciji ranije ekshumiranih žrtava. Zahvaljujem se i ovom prilikom obiteljima na povjerenju i strpljenju, kao i svima koji sudjeluju u tom iznimno osjetljivom, složenom i zahtjevnom procesu - poručio je Medved te pojasnio kako, unatoč proteku vremena, modernizacija opreme DNA laboratorija i ulaganje u ljudske kapacitete unaprjeđuje cjelokupan proces.

U proteklih osam godina provedena su terenska istraživanja na 396 lokacija, pretraženo je više od 950 tisuća četvornih metara, pronađeno je pet masovnih i niz pojedinačnih grobnica te je u tom razdoblju sveukupno ekshumirano 189 osoba, a identificirano 266 hrvatskih branitelja i civila.

- Sve masovne grobnice pronađene su na širem vukovarskom području i to 2018. godine kod Marinaca iz koje su ekshumirane i identificirane četiri osobe, 2022. godine kod Bobote iz koje je ekshumirano 13, a identificirano 12 osoba, 2023. godine Šarviz dola iz koje su ekshumirani i identificirani posmrtni ostaci 11 osoba, u Bogdanovcima su ove godine ekshumirane četiri osobe, a na Petrovačkoj doli najmanje 10 osoba. Hrvatska traga za još 1794 osobe nestale u Domovinskom ratu. Najveći broj neriješenih slučajeva je s područja Vukovarsko-srijemske županije, njih 497, a s područja Grada Vukovara 371 - naglasio je Medved te pozvao sve one koji mogu pomoći u pronalasku nestalih osoba da svoja saznanja podijele s Ministarstvom hrvatskih branitelja ili drugim nadležnim tijelima kako bi pridonijeli rješavanju ovog prioritetnog humanitarnog pitanja.

Obiteljima su se obratili i ravnatelj Nacionalne memorijalne bolnice dr. Juraj Njavro Vukovar dr. Anto Blažanović, prof. Milovan Kubat u ime Zavoda za sudsku medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu te Ljiljana Alvir predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

Ljiljana Alvir je uputila riječi potpore obiteljima identificiranih izražavajući nadu da će i druge obitelji pronaći svoje bližnje.
- Iako je ovo mali broj identificiranih žrtava, za nas je jako velik jer će tri obitelji naći napokon svoj smiraj dok za nas ostale, koji nismo pronašli svoje najmilije, znači korak bliže istini – naglasila je Alvir.

Ravnatelj bolnice dr. Blažanović osvrnuo se na odgovoran i temeljit pristup u procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu, poručivši da će svi uključeni u proces jednako strastveno nastaviti tragati dok se ne pronađu svi nestali.

Dodajmo ovome kako su tijekom srijede 17. srpnja na predjelu Marinaca ekshumirani i posmrtni ostaci jedne osobe za koje je preliminarno utvrđeno da potječu iz Domovinskog rata.

Iz Veterinarske stanice Vukovar pripćeno je o aviotretiranju komaraca na području Općine Trpinja, naselja Ćelije, Ludvinci, Bobota, Pačetin, Bršadin, Trpinja i Vera i to u petak, 19.srpnja u vremenu od 5 do 7 sati. 

Lovasko dječje igralište, smješteno u neposrednoj blizini vatrogasnog doma, ovih je dana dobilo novi izgled. Naime, igralište je nadograđeno novim igralima i pripadajućom antistresnom podlogom, pogodnom za sigurnost najmlađih stanovnika Općine Lovas. Dodatno opremanje igrališta sufinancirala je Zaklada „Hrvatska za djecu“ sa 15.000,00 eura. Ukupna vrijednost projekta iznosi 17.287,50 eura. Razliku iznosa, kao i pripremne radove za postavljanje igrala, betoniranje ploče postolja s rubnjacima, financirala je Općina Lovas vlastitim proračunskim sredstvima.
- U središtu Lovasa ovime smo dobili još jedno lijepo i moderno dječje igralište. Ono što nas dodatno raduje je to što se, naročito u večernjim satima, brojna djeca na igralištu skupljaju i igraju. Prostor je dodatno ozelenjen sadnicama koje smo sadili uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, projekta kroz koji smo na području cijele Općine posadili 900 sadnica - rekla je Tanja Cirba načelnica Općine Lovas.
Zaklada „Hrvatska za djecu“ svake godine financira projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih i podršku istima kroz različite sadržaje koji su od vitalne važnosti za njihov rast i razvoj.

Cirba je naglasila kako je ovo tek jedno od četiri igrališta koja se grade ove godine na području Općine.
- U tijeku je i izgradnja vanjskog stolnoteniskog igrališta u naselju Opatovcu, streetball u športskom centru Lovas, a uskoro se očekuje i početak izgradnje ugovorenog malonogometnog igrališta s umjetnom travom. Stvaranje što kvalitetnijih uvjeta za naše najmlađe i dalje je naš prioritet - pojasnila je Cirba te se zahvalila Razvojnoj agenciji TINTL koja u suradnji s općinskim službama uspješno priprema i prijavljuje projekte.

Pored navedenih projekata, prema riječima Cirbe, na području Općine u tijeku je provedba i drugih projekata.
- Ovih smo dana započeli i obnovu Doma kulture u Lovasu sredstvima Ministarstva kulture i medija i općinskim sredstvima. Također, nastavljamo i s radovima na uređenju užeg središta naselja Lovas, pripadajućih nogostupa, rasvjete i odvodnje čija se realizacija financira sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i proračunskim sredstvima - pojasnila je Cirba.