Sandra Grgić
U Vukovaru je u subotu održan centralni susret grkokatolika Slavonije i Srijema i izbjeglica iz Ukrajine. U sklopu susreta na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve preminule koji su dali svoj život za Hrvatsku, a bili su grkokatolici s ovoga prostora kao i za stradale u Ukrajini.
Panahidu je na Memorijalnom groblju predvodio Milan Stipić vladika križevački nakon čega je u crkvi Krista Kralja služena i Arhijerejska liturgija.
- Na današnjem susretu okupili su se grkokatolici Hrvati iz Berka, grkokatolici Rusini iz Petrovaca, Mikluševaca i Vukovara, oni iz Gunje, Rajevog sela i grkokatolici Ukrajinci. Susret smo započeli polaganjem vijenaca i molitvom za pokojne gdje smo svi na neki način odali počast za sve poginule kojih je među našim vjernicima i župljanima bilo jako puno. Naša župa izgubila je više od trideset posto svojih vjernika kao žrtve Domovinskog rata i to je zapravo najveći prosjek koji je neka zajednica dala za slobodu Hrvatske. S nama su ovdje i izbjeglice iz ratom pogođene Ukrajine i zajedno se molimo i za njih i njihove žrtve koje su strašne. Ovim susretom želimo Gradu Vukovaru dati na važnosti jer smatramo da je on grad heroj koji je dao veliku žrtvu za slobodu naše domovine. Grad Vukovar poseban je i po svom povijesnom, društvenom, kulturnom i multietničkom sadržaju koje ima – rekao je Milan Stipić vladika križevački te uputio poruku vjernicima.
- Poruka grkokatolicima – budite ustrajni i hrabri, navješćujte živoga Isusa Krista, vjerujte. Budite ponosni što ste dio jedne male, ali vrijedne biskupije u Hrvatskoj – poručio je Stipić.
DRUGI SUSRET U VUKOVARU
Organizator susreta je župnik rajevoselski i vukovarski otac Oleg Zakaljuk, povjerenik za izbjeglice na području Vukovarsko – srijemske županije koji je pojasnio kako je ovo drugi susret u Gradu Vukovaru.
- Ovdje se okupljamo drugi put. Okupljamo se u Vukovaru jer je on tijekom Domovinskog rata dao najviše žrtava i simbol je domovine. On je simbol stradanja, ali i ustajanja. Kako volim reći - poput feniksa iz pepela se ponovno dignuo. Naši Ukrajinci, koji su izbjegli iz Ukrajine, rado dolaze u Vukovar jer dijelimo isti sudbinu. Stoga smo, zajedno s grkokatolicima iz Slavonije i Srijema, odlučili ponovno ovdje napraviti susret i pružiti izbjeglicama podršku te im pokazati kako hrabro ići dalje – rekao je Zakaljuk.
POTPORA ŽUPANIJE I GRADA
Susretu su nazočili i predstavnici Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara. Viši savjetnik za međunarodnu suradnju i EU poslove u Vukovarsko-srijemskoj županiji Krunoslav Srpak rekao je kako Vukovarsko-srijemska županija podržava izbjegle Ukrajince na području cijele naše županije.
- Ispred Vukovarsko-srijemske županije trudimo se dati što veću podršku izbjeglima, pomažemo im da se što bolje snađu. Uz vjeru da će se jednog dana vratiti u svoje domove podržavamo ovakve susrete – naglasio je Srpak.
Zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac naglasio je kako grkokatolici imaju potporu i Grada Vukovara.
- Grad Vukovar ponosan je domaćin ovoga susreta. S grkokatolicima, Ukrajincima i Rusinima dobro surađujemo. Podsjetimo kako smo nedavno otvorili Ukrajinski dom u Vukovaru, veliki projekt, prvi Ukrajinski dom u Republici Hrvatskoj. Želimo im dati zahvalnost i potporu jer su u Domovinskom ratu branili ovu zemlju, to je njihova zemlja, ovo je i njihovo tlo. U Gradu Vukovaru imaju potporu i imat će je i u budućnosti – poručio je Sušac.
Susret je završen obilaskom Vukovarskog vodotornja i Memorijalnog centra Domovinskog rata.
U organizaciji Franjevačkog samostana Vukovar, a u suorganizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – područni centar Vukovar, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog instituta za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te Državnog arhiva u Vukovar, u Pastoralnom centru sv. Bone u tijeku je znanstveni skup "300 godina franjevačke crkve u Vukovaru (1723.-2023.) koji je okupio veliki broj znanstvenika i stručnjaka.
Na skupu će svoje radove prezentirati ukupno 27 sudionika iz različitih znanstvenih, visokoobrazovnih, kulturnih i crkvenih institucija i ustanova, a prezentirat će ukupno 22 teme, strukturirane u 2 uvodna predavanja i 4 sjednice.
- Za znanstveni skup pripremljen je sadržajan i vrijedan program koji ulazi u duboku povijest, od samih početaka, dolazaka franjevaca u Vukovar, nakon odlaska Osmanlija 1687. godine pa sve do danas. Obuhvatili smo dugu povijest od 300 godina. Naglasak je stavljen na vrijeme Domovinskog rata, što je zasigurno bilo nateže razdoblje u vukovarskoj povijesti, kada su svi zajedno i duhovna lica i hrabri branitelji odigrali važnu ulogu za cijelu našu domovinu i to je nešto što moramo uvijek čuvati u našoj baštini. Kroz dugi niz godina djelovanja franjevaca, htjeli smo istaknuti vrijeme baroka kao i vrijeme prosvjete kada se u samostanu održavao visoki filozofski i teološki studij. 19. stoljeće znamenito je po tome što su upravo franjevci bili ti koji su započeli sa stvaranjem modernog jezika. I 20. stoljeće je imalo svojih težina, u njemu su se odvila tri velika rata - Prvi i Drugi svjetski i Domovinski rat gdje su franjevci uvijek bili na svojemu mjestu, nikada nisu napuštali samostan, a i kada su morali otići, 18. studenoga 1991. godine, opet su se vratili i ponovno žive u simbiozi s građanima grada Vukovara. Ovo je za nas vrlo značajna obljetnica, obuhvaća dug period i velik sadržaj - naglasio je župnik župe sv. Filipa i Jakova fra Ivica Jagodić.
POVIJEST FRANJEVACA
Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i predsjednik programsko organizacijskog odbora skupa pojasnio je kako je ovaj znanstveni skup nastavak znanstvenog skupa održanog 2020. godine pod nazivom „Franjevci u Vukovaru”.
- Na današnji dan prije 300 godina blagoslovljen je, posvećen i položen kamen temeljac Crkve sv. Filipa i Jakova apostola u Vukovaru. Želeći obilježiti tu veliku obljetnicu, značajnu za franjevačku prisutnost na ovim prostorima, za povijest Vukovara, za Katoličku Crkvu u ovome kraju, organizirali smo znanstveni skup na kojemu sudjeluje 27 uglednih znanstvenika i stručnjaka koji će iz različitih motrišta, od povijesti, demografije, teologije... procijeniti i ocijeniti tri stoljeća franjevačke prisutnosti na ovim prostorima. Ovaj je skup nadogradnja znanstvenoga skupa kojega smo organizirali u pandemijskoj 2020. godini koji je bio naslovljen Franjevci u Vukovaru gdje smo više pažnje posvetili sakralnom i kulturnom blagu. Na ovome se skupu više razmatra povijesni kontekst uspostavi osnivanja franjevačkog samostana u Vukovaru, njegova djelovanja kroz mnoga stoljeća, a govorit ćemo i o demografiji u Vukovaru u kontekstu župske statistike, značajnim ličnostima i osobama, franjevcima koji su djelovali na ovome prostoru. Vjerujemo da ćemo s ovoga skupa, kada objavimo zbornik radova, dobiti jednu vrlo značajnu bibliografiju franjevačke prisutnosti u Vukovaru koja je iznimno važna i za franjevački red, ali je možda još i važnija za povijest Vukovara i Vukovaraca – rekao je Živić pojašnjavajući kako bi zbornik svjetlo dana trebao ugledati 2024. godine.
SURADNJA S DRŽAVNIM ARHIVOM VUKOVAR
Petar Elez, ravnatelj državnog arhiva u Vukovaru istaknuo je kako je suradnja s Franjevačkim samostanom Vukovar višegodišnja, a skup je samo nastavak iste.
- Ovo je zapravo nastavak vrlo dobre, konkretne suradnje Arhiva s ostalim ustanovama, a napose s Franjevačkim samostanom Vukovar. Ta suradnja vidljiva je već dulje vrijeme, a najznačajnija je bila Kronika franjevačkog samostana. Sada, u kontekstu 300 godišnjice prisustva franjevaca u Vukovaru i velikog obola kojeg su dali, prvo pastoralu u vjerničkom, duhovnom životu, a zatim i u znanstvenom, teološkom smislu i uopće kao jedna duhovna snaga našega grada i Vukovarsko-srijemske županije, mi ovim skupom nastojimo popratiti njihovo djelovanje u smislu pregleda jednog konteksta vremena u kojem su oni započeli i djelovali. Kroz, u prvom redu povijesne teme, ali i demografske, sociološke... popratiti njihovo djelovanje s više aspekata, rasvijetliti iz više kutova kako bi se osvijestilo koliko su franjevci i zašto važni za naš grad – naglasio je Elez.
Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest naglasio je kako je čast biti suorganizator ovoga skupa.
- Hrvatski institut za povijest, naša podružnica za Slavoniju, Srijem i Baranju u Slavonskom Brodu od početka je suorganizator ovoga skupa, što nam je čast jer se mi ponajprije bavimo poviješću ovoga područja. S obzirom da je crkva u Slavoniji, a franjevci posebno, bitan čimbenik povijesti ovoga kraja, zapravo bih rekao da su vukovarski franjevci srce i duša ovoga grada, kroz cijelu njegovu povijest, naročito u zadnjim, najtežim godinama vukovarske povijesti, smatrali smo da je neophodno da što više naših znanstvenika sudjeluje u ovome skupu, da doprinesu svojim znanjem i istraživanjima, da bolje upoznamo ne samo povijest ovoga samostana već i povijest cijeloga Vukovara i ovoga kraja. Sve kako bi naše buduće mlade generacije bolje poznavale svoju prošlost, iz nje učili, iz nje izvlačili pouke. No, naglašavam, ne smijemo živjeti u prošlosti, nego učiti iz nje i nadajmo se da će to što učimo biti pozitivno, da se povijest neće zlorabiti i da se iz nje neće stvoriti loša budućnost.
UTJECAJ FRANJEVACA
Znanstvenom skupu su uz brojne znanstvenike i stručnjake nazočili i zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Josip Paloš.
- Tristo godina franjevaca i tristo godina franjevačke crkve u Vukovaru, uistinu jedan podatak koji govori o snažnom utjecaju franjevaca na području grada Vukovara i puno šire. Kroz povijest franjevci su dali uistinu veliki obol u očuvanju kulturnog, ali i vjerskog života Vukovara. Ono što je bitno i zašto dajemo potporu ovakvim skupovima je to što će nakon izdavanja zbornika, kroz znanstveni pristup, cijela povijest franjevaca i naše crkve sv. Filipa i Jakova postaje trajno uklesana za buduće generacije, za sigurnost da se povijest ne iskrivljuje jer moramo znati tko je Vukovar gurao naprijed, a franjevci su sigurno bili jedni od tih – naglasio je zamjenik Sušac.
U Dnevniku HRV-a poslušajte:
- Za vukovarske poduzetnike i ove godine osigurana bespovratna sredstva,
- Ministar Šime Erlić u posjetu Vukovarsko-srijemskoj županiji,
- U HGK – Županijskoj komori Vukovar održana sjednica Strukovne grupe poljoprivrede i prehrambene industrije,
- U tijeku Dunav Fest 2023..
Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
Otvorenjem Sajma tradicijskih proizvoda u četvrtak je započeo Dunav Fest 2023. manifestacija koja se održava duž šetnice uz Dunav u Vukovaru. Manifestacija je ovo posvećena Dunavu, a u sklopu nje građani i svi posjetitelji Vukovara mogu uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi, bogatom raznovrsnom programu i aktivnostima za sve uzraste, fišijadi, susretu folklornih društava te brojnim koncertima.
Osim Sajma tradicijskih proizvoda posjetitelji su u četvrtak mogli pogledati filmove iz serijala Vučedolske tajne, nastupu bubnjarskog benda RitmOs iz Osijeka te besplatnoj podjeli kobasica i burgera od ribe.
- Riječ je o manifestaciji koju Turistička zajednica Grada Vukovara već dugi niz godina organizira. Manifestaciju smo započeli Sajmom tradicijskih proizvoda čiji će izlagači ovdje biti sva tri dana, pogledali smo dva sjajna filma iz serijala Vučedolske tajne, performansu Plamigo Arts-a i bubnjarskoga benda iz Osijeka. Danas, u petak, uz sajam nas očekuje priprema šarana na rašljama i bijele ribe za sve posjetitelje, dani otvorenih vrata Veslačkog kluba Vukovar te od 21 sat koncert Tamburaškog sastava Slavonski dukati – pojasnila je direktorica Turističke zajednice Grada Vukovara Marina Sekulić.
Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Vukovara Josip Paloš pozvao je sve da se pridruže manifestaciji.
- Nastojali smo Dane Dunava podići na višu razinu stoga smo osmislili manifestaciju Dunav Fest. Prošle je godine manifestacija trajala dva dana dok je ove godine njezino trajanje produženo i traje tri dana - 22., 23. i 24. lipnja. Vjerujem da će građani uživati u bogatom programu koji je osmišljen – naglasio je Paloš.
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe 22. lipnja 2023. godine rukovodstvo SDP-a Vukovar položilo je vijenac, zapalilo svijeću te odalo počast svim žrtvama fašizma na Trgu žrtava fašizma u Vukovaru.
- U današnje vrijeme kad se povijest pokušava relativizirati, a omalovažiti antifašizam i njegove vrijednosti, važno je za napomenuti da suvremena Republika Hrvatska temelji svoj državnopravni kontinuitet i na odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnoga oslobođenja Hrvatske. Današnja Hrvatska kao demokratska država u svoj Ustav je unijela vrijednosti i tekovine antifašizma za koje držimo da ih je potrebno svakodnevno promovirati. Antifašizam je bio pokret nastao u cilju očuvanja demokracije i mira. Bio je to i ostao civilizacijski odgovor na sve veću opasnost od totalitarnog i antidemokratskog, antiliberalnog i zločinačkog nacizma i fašizma. U zapadnoeuropskim demokracijama antifašizam postaje temelj za dosljedno suprotstavljanje svim oblicima rasizma, ksenofobije, antisemitizma i mnogih drugih oblika diskriminacije. Mir, sloboda, solidarnost i suradnja antifašističke su vrijednosti koje su pobijedile ideologiju rasnih zakona i imperijalizma - stoji u priopćenju gradske organizacije Socijaldemokratske partije Vukovar.
Danas je Dan antifašističke borbe koji se obilježava u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska, osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.
Tim povodom pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje grada Vukovara Darko Dimić svim žrtvama fašizma odao je počast i zapalio svijeću podno spomen križa žrtvama za slobodnu Hrvatsku, na ušću Vuke u Dunav.
- U temelje Europske unije antifašizam je utkan. Republika Hrvatska, kao sastavnica Europske unije, u svom ustavu ima utkan antifašizam. Naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman bio je antifašist. Na ovaj dan važno je naglasiti da svi moramo biti oprezni kod ocjene antifašizma, moramo razlikovati antifašizam od komunizma i totalitarnih sustava jer ono što se dogodilo nakon 1945. - veliki zločini na području bivše Jugoslavije, ali i cijelog istočnog bloka, moramo razlikovati od antifašizma. Antifašizmu uvijek moramo reći da, a totalitarnim sustavima ne – naglasio je pročelnik Dimić.
Podsjetimo, prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska od 2002. godine obilježava 22. lipnja kao praznik.
Iz središta Vukovara, po 19. put, krenula je biciklistička karavana “Put prijateljstva Vukovar – Ljubljana” koju organizira Hrvatsko društvo Ljubljana. Karavana je dugačka 500 kilometara, a posvećena je svim poginulim hrvatskim braniteljima od Vukovara do Ljubljane.
Karavanu biciklisti voze u tri etape: prva je Vukovar – Đurđevac, druga Đurđevac – Samobor te treća Samobor – Ljubljana, a tradicionalno započinje u Vukovaru, gradu simbolu otpora i pobjede, u znak odavanja počasti svim hrvatskim braniteljima.
- U ovogodišnjoj karavani sudjeluje 30 biciklista s pratnjom. Dužinu od 500 kilometara biciklisti će prolaziti tri dana. Cilj karavane je povezati ne samo dva grada heroja nego i dva naroda - naglasio je inicijator i voditelj karavane Milan Pavelić.
Sudionike karavane na put su ispratili zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje Darko Dimić.
U Hrvatskom domu Vukovar otvorena je putujuća izložba i predstavljena knjiga Hrvati ujedinjeni kravatom autorice Branke Bezić Filipović.
Koordinatorica projekta Kravata, predsjednica Američko-hrvatskog kongresa Nada Pritisanac Matulich pojasnila je da je do izložbe došlo kada je promatrajući druge nacije kako predstavljaju nešto iz svog rodnog kraja došla na ideju, da preko kulturnog blaga – kravate, predstavi istaknute Hrvate iseljenike na način da nama u domovini približi prekooceansko iseljeništvo, a prekooceanskom iseljeništvu približi domovinu Hrvatsku.
- Kada smo kroz projekt krenuli skupljati kravate, marame i šalove, ujedinile su se sve naše organizacije diljem svijeta. Mi smo postali jedna velika obitelj. Bili smo mi obitelj i prije no, s vremenom smo se razišli, ali kroz projekt smo spojili sve kontinente. U samom startu nismo vjerovali da će se toliko ljudi uključiti – naglasila je Pritisanac Matulich.
Projekt Kravata prošle su godine inicirali Crodiaspora i Američko-hrvatski kongres s ciljem isticanja utjecajnih Hrvata iz hrvatske dijaspore kroz prikazivanje njihovih doprinosa unutar njihovih zajednica, Hrvatske i u svijetu.
Knjigu Hrvati ujedinjeni kravatom predstavila je savjetnica za kulturu Grada Vukovara Ruža Marić dok su u glazbenom dijelu programa nastupili polaznici glazbenih odjela Osnovne škole Dragutina Tadijanovića.
Knjiga je ogledni primjerak jedne skupine hrvatskih iseljenika - od povijesnih ličnosti pa sve do suvremenika sa svih kontinenata. Namjera je da se i knjiga i izložba prikazuju po sveučilištima u svijetu kako bi se prenosila priča o Hrvatskoj kao o domovini kravate.
Ispred Grada Vukovara nazočnima se obratio pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Josip Paloš.
- Velika je čast što po prvi put u Vukovaru imamo priliku ugostiti ovu izložbu. Zahvaljujem se Američko-hrvatskom kongresu na čijem je čelu Nada Pritisanac Matulić, CroDiaspori koja je svojim aktivnostima doprinijela da se izložba postavi u Vukovar. Mi Hrvati znamo koliko vrijedimo, svugdje smo svojim radom istaknuti, ali važno je i da imamo određene simbole koji nas čine prepoznatljivima, a kravata je jedna od tih simbola. Zahvaljujem svim sudionicima projekta što kroz njega Hrvatsku čine prepoznatljivom van granica – naglasio je pročelnik Paloš.
Predstavljanju su nazočili i voditeljica Odsjeka za turizam Vukovarsko – srijemske županije Ana Lovrenščak te voditelj nacionalnog projekta muzeja kravate Mihovil Bogoslav Matković.
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
