Sandra Grgić
Povodom 100. godišnjice rođenja Antuna Dorna, u Gradskom muzeju Vukovar u Dvorani vlastelinstva održan je Znanstveno – stručni kolokvij pod nazivom „Vukovarski pojmovnik – Antun Dorn”. Organizatori kolokvija su Gimnazija Vukovar i Gradski muzej Vukovar, a za program istoga zadužena je bila kustosica arheološke zbirke Gradskog muzeja Vukovar Gorana Kušić.
- Ovo je drugi u nizu Vukovarski pojmovnik. Prvi je bio na temu Brane Crlenjak i 90. godišnjice njegova rođenja. Vukovarskim pojmovnikom nastojimo obraditi značajne Vukovarce i njihove živote – naglasila je uvodno Kušić.
Antun Dorn bio je hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je povijest, latinski jezik i etnologiju. Od 1951. do 1961. godine radio je kao gimnazijski profesor u Vukovaru, potom u Institutu za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih nauka JAZU u Zagrebu, a od 1963. u Gradskome muzeju u Vukovaru u kojemu je bio i ravnatelj. Bavio se i poviješću medicine.
- Dorn inače nije rođeni Vukovarac međutim ovdje je vrlo rano došao. Deset godina je bio profesor povijesti i latinskog jezika u Gimnaziji Vukovar. Godine 1963. postaje kustos arheološke, numizmatičke i etnografske zbirke. Bio je jedna od prvih stručnih osoba u Gradskom muzeju Vukovar. Kao kustos u Gradskom muzeju Vukovar proveo je 22 godine, a nakon toga osam godina bio je ravnatelj muzeja – naglasila je Kušić.
Predavači na kolokviju bili su Ivan Hubalek, Dubravko Žuvić, Vlasta Novinc, Gorana Kušić, Petra Nikolić, Zdenko Samaržija, Borivoj Čalić i Olivera Crevar.
U emisiji Svijet agrara poslušajte:
Objavljen je natječaj za provedbu intervencije Osiguranje poljoprivredne proizvodnje,
Vukovarsko-srijemska županija bilježi stagnaciju širenja afričke svinjske kuge,
Održan je okrugli stol na temu „Pametno upravljanje vodnim resursima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru“,
U sklopu petih dana meda u Vukovaru održano ocjenjivanje meda.
Emisiju Svijet agrara uređuje i vodi Sandra Grgić. Suradnice na emisiji Klaudija Boras, Žana Kunji i Marija Molnar. Glazbu odabrao Miroslav Čorak.
Isplata jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica rasta troškova života korisnicima mirovine počinje u ponedjeljak, 23. listopada, za što je osigurano 64 milijuna eura iz državnog proračuna a- izvijestili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Jednokratno novčano primanje dobit će 637.738 korisnika mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u Republici Hrvatskoj zatečenim u isplati mirovine za mjesec rujan 2023., ako im za taj mjesec ukupno isplaćeno mjesečno mirovinsko primanje ne prelazi 700 eura. Za 88.640 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu do 300 eura isplatit će se 160 eura jednokratno, i za to je osigurano 14.182.400 eura. Za 216.959 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 300,01 do 435 eura isplatit će se 120 eura jednokratno, i za to je osigurano 26.035.080 eura,
Za 207 847 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 435,01 do 570 eura isplatit će se 80 eura jednokratno, za što je osigurano 16.627.760 eura, a za 124 292 korisnika s mirovinom od 570,01 do 700 eura jednokratno će se isplatiti 60 eura, za što je osigurano 7.457.520 eura iz državnog proračuna.
Korisnicima koji će ostvariti mirovinu do 30. rujna 2023. i koji su zatečeni u isplati najkasnije na dan 15. studenoga 2023., kao i korisnicima s tzv. Inozemnim elementom, te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata će se izvršiti u prosincu 2023., i o tome će biti pravodobno informirani.
Isplata se provodi u skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života Vlade RH od 14. rujna.
Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije do sada je zbrinjavao životno ugrožene građane s ukupno sedam timova hitne medicinske službe koji su dostupni 0-24h. Od toga, pet je Timova 1 s liječnikom u Vinkovcima, Vukovaru, Županji, Iloku i Drenovcima te dva Tima 2 s medicinskim tehničarima u Vinkovcima i Otoku. Vukovarsko-srijemska županija sufinancira Tim 1 u Iloku kao i dodatnog liječnika i medicinsku sestru u Županji vikendom i blagdanom.
Zbog povećanja opsega posla i broja pacijenata koji koriste zdravstvene usluge hitne medicinske službe, vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije Mato Matić predložili su povećanje broja timova hitne medicinske službe prilikom donošenja nove Mreže hitne medicine i sanitetskog prijevoza koja uskoro treba biti na snazi - izvijestli su iz Vukovarsko-srijemske županije.
Ministar zdravstva Vili Beroš i ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević prihvatili su obrazloženja potreba povećanja broja timova u Vukovarsko-srijemskoj županiji te će predložiti dodatne timove hitne medicinske službe u Mrežu hitne medicine i sanitetskog prijevoza koju donosi ministar zdravstva.
Prema novoj mreži, županijski Zavod za hitnu medicinu dobit će dodatne Timove 2 za područje Županje i Vukovara koji će olakšati zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata, skratiti vrijeme zbrinjavanja i povećati dostupnost zdravstvene zaštite najpotrebitijim pacijentima. Kvaliteta zdravstvenog zbrinjavanja pacijenata dodatno će se podići specijalizacijom prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine koja je već u tijeku. Osim toga, Zavod planira poslati na specijalizaciju ukupno 10 prvostupnika sestrinstva koji će raditi u Timovima 2. Osim dodatnih timova, nova Mreža hitne medicine i sanitetskog prijevoza predviđa i 18 timova sanitetskog prijevoza i prijavno-dojavnu jedinicu sanitetskog prijevoza.
Iz Mnistarstva poljoprivrede izvijestili su kako je do 18. listopada 2023. isplaćeno 3,44 milijuna eura za 561 korisnika u svrhu naknade vrijednosti eutanaziranih životinja.
U Dnevniku HRV-a poslušajte
Završeni su radovi dogradnje Osječke ulice u gradskoj četvrti Mitnica,
Uručene su plakete "Zlatna kuna" najuspješnijim tvrtkama s područja Vukovarsko-srijemske županije,
Europska komisija odobrila je predloženi program potpore sektoru svinjogojstva,
Hrvatski suverenisti traže reakciju hrvatske diplomacije zbog postavljanja spomenika četničkom vođi Dragoljubu Draži Mihailoviću u Beogradu.
Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
U Vukovaru je u četvrtak održana svečana sjednica Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Vukovar na kojoj su dodijeljene plakete Zlatna kuna najuspješnijim tvrtkama s područja Vukovarsko-srijemske županije za ostvarene poslovne rezultate u 2022. godini.
U prvom dijelu sjednice gostima je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore prezentirao makroekonomske pokazatelje s posebnim osvrtom na gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije.
- Temeljem predanih Godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika za 2022. godinu na području Vukovarsko-srijemske županije poslovalo je 2.470 poduzetnika s ostvarenih 6,7 milijarde eura ukupnih prihoda i ostvarene dobiti u iznosu od 180 milijuna eura. Gospodarstvo naše županije, u ukupnom broju tvrtki u Republici Hrvatskoj, sudjeluje sa 1,66 posto. Tvrtke zapošljavaju 2,12 posto ukupno zaposlenih u tvrtkama Republike Hrvatske, ostvaruju 3,98 posto ukupnog prihoda i 2,44 posto ostvarene dobiti – pojasnio je Šaravanja.
U drugom dijelu sjednice dodijeljene su plakete Zlatne kune najuspješnijim tvrtkama Vukovarsko-srijemske županije.
Zlatnu plaketu u kategoriji malih trgovačkih društava za 2022. godinu dobila je tvrtka Timwood iz Komletinaca. U kategoriji srednjih trgovačkih društava za 2022. godinu zlatnu plaketu dobila je tvrtka Cerera Agro iz Vukovara dok je onu za najbolje veliko trgovačko društvo u Vukovarsko-srijemskoj županiji dobila tvrtka Bjelin Otok iz Otoka.
Plaketa Zlatna kuna, tradicionalno je godišnje priznanje Hrvatske gospodarske komore za uspješnost i izvrsnost poslovanja najboljoj maloj, srednje velikoj i velikoj tvrtki. Dodjeljuje se na temelju rangiranja pokazatelja poslovanja dobivenih obradom podataka iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika i ocjene koja se dodjeljuje organizaciji temeljem njenog pristupa održivosti poslovanja prema okolišu i društvu te usvojenim praksama upravljanja.
U organizaciji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije održana je Završna konferencija projekta Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija putem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije - BOND 2. Opći cilj projekta BOND 2 je doprinijeti povećanju razine poduzetničkih aktivnosti stvaranjem povoljnijeg poduzetničkog okruženja diljem Republike Hrvatske te na taj način osigurati stabilan rast i ravnomjeran regionalni razvoj cjelokupnog gospodarstva. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
- Danas završavamo projekt koji je proveden u dvije faze. Prva je faza završila 2019. godine, a druga sada, čime dovršavamo priču kojom smo zaokružili sve poduzetničke i potporne institucije koje postoje u Hrvatskoj u jednu mrežu koju smo nazvali BOND. Cilj te mreže je da se oni kao područne ispostave HAMAG-a ujedine te standardiziranim uslugama pruže pomoć i podršku poduzetnicima početnicima. U tom smo procesu standardizirali pet usluga, educirali naše partnere, poput razvojnih agencija i inkubatora te razvili mrežu mentora, njih više od 200, uz 450 poduzetnika, u što je uloženo više od 2.000 sati mentoriranja. U svom radu uočili smo kako je poduzetnicima najveći problem doći do informacija o mogućnostima financiranja njihovih projekata, zbog čega smo decentralizirali HAMAG i u svakoj županiji otvorili po jednu ispostavu u kojoj će poduzetnici moći dobiti svu potrebnu pomoć - pojasnio je predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec.
Konferenciji su također nazočili župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković te drugi uzvanici.
- Osječko-baranjska županija ima čak 30 različitih potpora za poduzetnike i obrtnike s našeg područja koje podupire s nešto više od milijun eura godišnje. Te mjere daju i konkretne rezultate vidljive u sve većem broju zaposlenih, u padu broja nezaposlenih te povećanju broja obrta na području županije. Nemamo više problem s radnim mjestima i nezaposlenošću, a poruka poslodavcima je da su plaće ključne u odluci radnika hoće li ostati u Hrvatskoj ili ne. Prema svim istraživanjima plaće su razlog zbog čega netko odlučuje hoće li otići raditi u Njemačku ili Irsku, a uvjeti za normalno funkcioniranje poslovanja u Osječko-baranjskoj županiji postoje, uz potpore koje lokalna i regionalna vlast nude poduzetnicima sa svog područja. Konkretno u Osječko-baranjskoj županiji, broj aktivnih obrta 30. rujna 2023. godine je 6.049, što je 601 obrt više u odnosu na rujan prethodne godine. Također, trenutno je evidentirano 13.477 nezaposlenih osoba, odnosno 411 manje nego prethodnog mjeseca, dok je zaposleno 92.913 osoba, što je 1.081 osoba više nego protekli mjesec ove godine, a 1.574 više nego prošle godine u istom razdoblju. Ono što je ključno za ostanak ljudi, pa čak i povratak iz drugih zemalja, su plaće, zbog čega na neki način apeliram prema poslodavcima, da umjesto ekstra profita koje ostvaruju, povećaju plaće djelatnicima kako bi oni sa svojim obiteljima ostali ovdje i doprinosili našoj zajednici - zaključio je župan Ivan Anušić.