Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara pružila je potporu Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.

Pozdravljajući odluku Ujedinjenih naroda da proglase Rezoluciju o genocidu u Srebrenici iz Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, udruge koja okuplja preživjele sudionike obrane Vukovara od srpsko-četničke agresije na Hrvatsku 1991. godine, braniteljica i branitelja-ratnika koji su preživjeli zarobljavanje, mučenja u srpskim koncentracijskim logorima i bili svjedoci masovnim egzekucijama, oglasili su se priopćenjem za medije u kojem su naglasili kako udruga daje podršku Rezoluciji jer će se kroz nju moći pokazati i svijetu, ali i budućim naraštajima o svemu onome što se događalo u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj tijekom devedesetih godina.

- Svi dobro znamo da su protiv Srbije 1999. godine podnesene dvije tužbe za genocid. Jedna je za Bosnu i Hercegovinu, a druga za Hrvatsku. Nažalost, Međunarodni sud nije u cijelosti usvojio niti jednu tužbu. Za Bosnu i Hrvatsku dosuđen je samo genocid u Srebrenici, a za Hrvatsku, iako su utvrđeni elementi genocida u mnogim hrvatskim gradovima, odluka suda nije potvrdila da je bila namjera za genocid pa nije dosuđen genocid za Hrvatsku. Genocid je najteži masovni zločin na svijetu, koji je opisan kao takav i stoga pozdravljamo ovu Rezoluciju – pojasnila je Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara te naglasila važnost osude svih postupka kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, te važnost osude svih koji negiraju postojanje takvih zločina i genocida.
- Posebno smo zahvalni na razumijevanju Ujedinjenih naroda – jedine svjetske organizacije čovječanstva za priznanje žrtvama te očekujemo i priznanje UN-a i žrtvama genocida u Vukovaru, Škabrnji, Dalju i svim hrvatskim mjestima u kojima je srpska vojska počinila genocid. Podsjećamo i na važnost osude svih postupka kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, te važnost osude svih koji negiraju postojanje takvih zločina i genocida. Također, ističemo važnost informiranja ali i dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni te nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi - rekla je Gregurić.

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku vidljivo je kako je u prošloj 2023. godini, u odnosu na 2022., porasla proizvodnja jabuka i lješnjaka, dok je istodobno proizvodnja šljiva, višanja i jagoda pala. Proizvodnja jabuka prošle je godine povećana za 39,2 posto što znači da je ukupno u 2023. godini proizvedeno 66.510 tona jabuka.

Kakvo je stanje s proizvodnjom voća i povrća u našoj županiji i prati li Vukovarsko-srijemska županija trendove s nacionalne razine saznali smo od pročelnice Upravnog odjela za poljoprivredu Magdalene Parat.
- Najveća površina je pod jabukama, lijeskom i višnjama. Svake godine imamo značajniji porast pod površinama za voćarstvo. Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini površina pod jabukama porasla je za oko šest hektara. Tendencija je upravo i Vkovarsko-srijemske županije poticanje razvoja visoko dohodovnih grana u poljoprivredi i naravno usmjereni smo na voćarstvo i povrtlarstvo – rekla je Parat te podsjetila kako se, s ciljem potpore proizvođačima, gradi i Logističko distributivni centar čiju je projektno tehničku dokumentaciju financirala Vukovarsko- srijemska županija.
- Upravo s ciljem skladištenja i distribucije jabuka s našeg područja. Želja nam je da postanemo samodostatni i za našu županiju, a onda u konačnici i za cijelu Hrvatsku. Nadamo se da ćemo s infrastrukturnim projektima i poticajima koje je županija usmjerila upravo prema voćarima na neki način izgraditi još dodatno kapacitete za naše proizvođače – naglasila je Parat.

Kad je proizvodnja povrća u pitanju, osim standardne proizvodnje salate i kupusa, u prošloj godini povećala se proizvodnja boba i proizvodnja šparoga.

U Dnevniku HRV-a poslušajte:

Za braniteljske udruge Vukovarsko-srijemska županija izdvojila 27.000 eura,

Predstavljena slikovnica Volimo te grade – Vukovar u očima djeteta,

U Vukovaru održana tribina o aktualnim demografskim i migracijskim trendovima,

U Osijeku je obilježen nacionalni Dan hitne medicinske službe.

Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić. 

U smisiji Svijet agrara poslušajte: 

Povodom obilježavanja 150 godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije i djelovanja Brodske imovne općine u Vinkovcima je održan dvodnevni znanstveni skup „Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“,

U Obrtničko-industrijskoj školi Županja počela je proizvodnja u školskom plasteniku,

U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku održan je 19. Sajam lova, ribolova i turizma SALORI.

Emisiju Svijet agrara uređuje i vodi Sandra Grgić. 

Iz PU vukovarsko-srijemske izvijestili su kako je prošle subote, 20. travnja u Vrbanji, na stadionu „Željko Čekić“ odigrana nogometna utakmica 26. kola MŽNL Osijek - Vinkovci 23/24 između NK „Slavonija“ iz Soljana i NK „Sloga“ iz Štitara.

Tijekom utakmice navijači gostujuće momčadi palili su pirotehnička sredstva i bacali ih u teren stadiona i na igralište osnovne škole, nakon čega je došlo i do narušavanja javnog reda i mira.

Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, prekršajno je procesuirano više osoba, protiv kojih slijedi podnošenje optužnih prijedloga nadležnom sudu.

U novi, 11. saziv Hrvatskog sabora u kojemu je 151 zastupničko mjesto, izabrano je 114 zastupnika i 37 zastupnica, što je najveći broj žena od osamostaljenja i sada čine četvrtinu sabornice - prenosi HINA. 

Na izborima za Sabor u srpnju 2020.  izabrano je 35 žena, četiri godine prije toga, na izborima u rujnu 2016., samo njih 19.

Novoizabrani saborski zastupnici u prosjeku imaju gotovo 51 godinu, zastupnice su nešto mlađe (49) od kolega (51,5 godina), pokazuje Izvješće o provedenim izborima Državnog izbornog povjerenstva. 

Najmlađi zastupnik je Armin Hodžić (rođen 1996.) koji zastupa pet nacionalnih manjina, najstariji Veselko Gabričević (1948.), izabran na koalicijskoj listi HDZ, HSLS, HDS, HNS, HSU-a.

Najmlađa zastupnica je Sonja Radolović (1987.) iz koalicije Rijeke pravde, iz koje dolazi i najstarija zastupnica Anka Mrak Taritaš (1959.).

Samo je jedan zastupnik mlađi od 30 godina, Hodžić, najviše zastupnika (56), ima između 51 i 60 godina, te između 41 i 50 godina (54).

Za ulazak u Sabor kandidiralo se 2302 kandidata, od čega muškaraca 1333 (58 posto), a žena 969 (42 posto).

Čak 66 od 151 zastupnika izabrani su zahvaljujući preferencijalnim glasovima, a mjereno u postocima, najviše u 11. izbornoj jedinici, gdje su sva trojica zastupnika: Zvonko Milas, Dario Pušić i Radoje Vidović, izabrani zahvaljujući tim glasovima.

Mogućnost da zaokruži 'svog' kandidata na nekoj od 165 lista, koliko se natjecalo na izborima, iskoristilo je gotovo 64 posto birača na važećim glasačkim listićima.

Na izbore su izašla 2.216.763 birača ili 62,3 posto.

Najviše ih je, gotovo 70 posto (235.854), glasovalo u 1., zagrebačkoj izbornoj jedinici.