Sandra Grgić
Danas 25. listopada, oko 12 sati, građanin je dojavio policiji da je u Vukovaru, u ulici Petri Skela, gdje se izvode građevinski radovi, pronašao minsko eksplozivna sredstva.
Nova financijska potpora za proizvođače šećerne repe.
U povodu Svjetskog dana jabuka razgovarali smo s vukovarskim proizvođačem jabuka.
Programa potpore za unaprijeđenje uzgoja ovaca i koza.
Emisiju Svijet agrara uredila je i vodila Sandra Grgić.
Svečano proglašenje i dodjela priznanja najboljim EU projektima 2021. i najuspješnijim gradovima održano je, u četvrtak, u Novom Vinodolskom.
Nagrade za najbolji EU projekt 2021. dodijeljene su u kategorijama doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, doprinos prekograničnoj suradnji, doprinos znanosti i inovacijama, doprinos poduzetništvu te u kategoriji najbolji EU projekt prema izboru čitatelja Jutarnjeg lista
Nagrada, u kategoriji doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, u kojoj je bilo prijavljeno ukupno 11 projekata, dodijeljena je projektu Poboljšanje uvjeta za pružanje primarne zdravstvene zaštite u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Nositelji ovog projekta je Vukovarsko-srijemska županija, dok su partneri Dom zdravlja Vinkovci, Dom zdravlja Vukovar i Dom zdravlja Županja.
Cilj ovog projekta, ukupne vrijednosti 9.512.364,17 kuna, od čega je 8.085.509,54 kuna bespovratnih sredstava, je poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja Vukovarsko-srijemske županije, a sa svrhom podizanja kvalitete usluge primarne zdravstvene zaštite u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Projektom su osigurana sredstva za nabavu specijalizirane medicinske i dentalne opreme, ugradnju dizala u domovima zdravlja Vinkovci i Vukovar te edukacije zdravstvenih djelatnika. Obuhvaćena su sva tri doma zdravlja s područja naše županije ali i 36 koncesionara koji djeluju u području obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije i dentalne medicine.
A, svoj doprinos uspješnosti ovog projekta, kroz pripremu projektne dokumentacije prijave te pružanje stručne i savjetodavne pomoći u provedbi dala je i Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije.
Nagradu je preuzeo župan, Damir Dekanić, a svečanoj dodjeli su nazočili i zamjenik župana, Franjo Orešković te ravnatelj Razvojne agencije VSŽ, Ilija Cota.
Inače, cjelokupni program je započeo uvodnom riječi Gorana Ogurlića, glavnog urednika Jutarnjeg lista, a uzvanike su pozdravili i Željko Turk, predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, Danijel Marušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija te ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataše Tramišak.
U kategoriji doprinos prekograničnoj suradnji nagrada je dodijeljena i projektu KeyQ+: Kultura i turizam kao ključevi kvalitete za prekogranični razvoj Italije i Hrvatske, Istarske županije, dok su priznanja u kategorijama doprinos znanosti i inovacijama i doprinos poduzetništvu pripale projektima BLUEMED, Dubrovačko-neretvanske županije, te Renew Heat – Heating communities with renewable energy, Karlovačke županije, koji je ujedno i pobjednik.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 97 novih pozitivnih osoba na COVID-19 – izvijestio je Stožer civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije.
U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 3.258 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 15.300 - izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite.
U Osječko-baranjskoj županiji zabilježeno je 175 novih slučajeva zaraze virusom SAR-CoV-2, a preminule su četiri osobe.
Dvije preminule osobe su iz Osijeka te po jedna s područja Belišća i Donjeg Miholjca, a bile su dobi od 85, 82, 73 i 55 godina.
Najviše novozaraženih osoba, njih 81, je s osječkog područja, 19 s područja Đakova, devet s područja Našica i osam s područja Belišća.
U Kliničkom bolničkom centru Osijek i našičkoj Općoj županijskoj bolnici na liječenju je 57 osoba od kojih je devet na respiratoru.
Na području Osječko-baranjske županije u samoizolaciji je 813 osoba.
Na međunarodnoj konferenciji "Upravljanje katastrofama", koja je u četvrtak održana u Splitu, seizmolog Krešimir Kuk je rekao da je lani u Hrvatskoj zabilježeno više od 16 tisuća potresa, a kao najaktivnija seizmološka područja istaknuo je Dalmaciju te šire zagrebačko i riječko područje, prenosi Hina.
Započela je jesenska kampanja oralne vakcinacije lisica na području RH i trajat će do 25. listopada 2021. godine.
Cilj ovog programa je održati status zemlje slobodne od bjesnoće. Zahvaljujući programu posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine, a Hrvatskoj je dodijeljen status zemlje slobodne od infekcije virusom bjesnoće, kao jedno od najvećih postignuća veterinarske struke u zaštiti javnog zdravlja.
- U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka. Vakcinacija lisica provodi se na cijelom području Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaka tj. 2.665.850 godišnje. Program oralne vakcinacije lisica od iznimnog je značaja za javnost jer je bjesnoća smrtonosna zoonoza te se ovom mjerom značajno utječe na povećanje kvalitete zdravlja ljudi i životinja u zemlji – pojasnila je voditeljica Službe za zdravlje životinja Ivana Lohman Janković.
Mjera oralne vakcinacije lisica provodi se dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom se akcijom osigurava cijepljenje pomlatka. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamke, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir sa otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci.
Lohman Janković pojasnila je i kako se treba ponašati ukoliko u vlastitom dvorištu ili na javnoj površini pronađemo mamac za lisice.
- Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati. U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini, može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ukoliko se može izbjeći izravan dodir kože sa mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima – rekla je Ivana Lohman Janković te dodala kako mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir sa mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.
Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina vidljiva, mamac više nije djelotvoran te se takav mamac, obavezno noseći zaštitne rukavice, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio. U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku.
Ministarstvo poljoprivrede poziva sve građane da u dane provođenja oralne vakcinacije i 30 dana nakon završetka cijepljenja pse i kućne ljubimce, prilikom kretanja javnim površinama i parkovima, drže pod nadzorom kako bi se spriječio njihov kontakt s cjepivom.
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
